Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 42

Cwinyi bed tek nia in’i lemandha

Cwinyi bed tek nia in’i lemandha

“Wung’ii cuu i lembe ceke; wumok kii i kum gin ma ber.”​—1 THES. 5:21.

WER 142 Wamak genogen mwa kii

I ADUNDO *

1. Pirang’o wi dhanu dupa tin ulali?

TIN dini tie dupa ma giwacu nia gi Jukristu, man nia gibeworo Mungu i ayi ma foyo iye. Eno uketho wi dhanu dupa ulal, man gipenjiri nia “nyo dini ceke cuu, kunoke nyo acel kende re ma foyo i Mungu?” Dong’ wan wa Jumulembe pa Yehova ke, ang’o m’utego cwinywa nia andha wabeponjo lemandha man nia ayi ma wabeworo ko Yehova re m’utie ayi ma foyo iye? Nyo ecopere nibedo ku tegocwiny maeno? Eyo! Wakeng’iyu i lembenegi.

2. Nimakere ku 1 Juthesaloniki 1:5, pirang’o cwiny jakwenda Paulo ubino tek nia en’i lemandha?

2 Cwiny jakwenda Paulo ubino tek nia en’i lemandha. (Som 1 Juthesaloniki 1:5.) Tegocwiny parene ugam ujengere ngo iwi kite m’ebewinjere ko. Paulo ubino ng’atu m’ubed uponjo Lembe pa Mungu cuu mandha. Eyiyo nia “Lembagora ceke Mungu yuyo i wiye en.” (2 Tim. 3:16) Enwang’u lembang’o i ponjine? Enwang’u gin m’unyutho nia andha Yesu ubino Masiya ma jung’olo pire, ento judong’ Juyahudi ke gikwero lembene. Judong’ dini maeno ma weg umbili gibed gigoyo korgi nia gibeponjo dhanu ku lemandha iwi Mungu, ma kunke gibetimo lembe ma Mungu dagu. (Tito 1:16) Tung’ kugi, Paulo ubed ung’iyo ngo ang’iya gin m’umaku eyii i Lembe pa Mungu, ku m’umito ngo eyii. Ebino ayika niponjo man nitiyo ku “juk pa Mungu ceke.”​—Tic. 20:27, (korolembe mi there).

3. Nyo mito wakewang’ey dwokowang’ penji ceke ma jupenjiri ko, kadong’ cwinywa bed tek nia wan’i lemandha? (Nen sanduku “ Tic pa Yehova man paru pare, ‘gisagu ma jucopo kwanugi ngo.’”)

3 Jumoko wacu nia dini mandha ucikere ninwang’u dwokowang’ penji ceke ma jupenjiri ko, kadok ma Biblia udwoko ngo wang’e de. Nyo eno tie lembe ma copere? Wakenenu lapor pa Paulo. Eyero ni juyic wadi nia ‘ging’ii cuu i lembe ceke,’ re eyero igi bende nia lembe tie dupa ma fodi en de eyang’ ungo i iye. (1 Thes. 5:21) Uketho ekiewo kumae: “Kum wang’eyo ng’et lembe kucel kende,” edok emedo bende nia, “wabeneno piny nyaviavia i kieu mi cuma.” (1 Kor. 13:9, 12) Calu wan, Paulo de ugam unyang’ ungo i lembe ceke. Ento egam enyang’ i lemandha mir ukungu iwi Yehova. Kadhiri mi gin m’eng’eyo uketho cwinye ubino tek nia en’i lemandha!

4. Ang’o ma romo ketho cwinywa bedo tek nia wan’i lemandha, man wabiponjo lembang’o iwi Jukristu mandha?

4 Yo acel ma cwinywa copo bedo ko tek nia watie i lemandha, utie niporo ayi mandha ma Yesu unyutho mi woro Mungu, ku kite ma Jumulembe pa Yehova gibewore ko tin. I thiwiwec maeni, wabiponjo nia Jukristu mandha (1) girwo ngo ni ayi gin m’acwiya, (2) giworo nying’ Yehova, (3) gimaru lemandha, man (4) gimariri lee i kindgi.

WARWO NGO NI AYI GIN M’ACWIYA

5. Wanwang’u ponji ma kani i bang’ Yesu iwi ayi ma cuu mi woro Mungu, man waromo tiyo nenedi ku lembene?

5 Yesu ugam umaru Yehova lee dit, uketho eworo en kende, kadok kinde m’ebino i polo man kinde m’ebino iwi ng’om bende. (Luka 4:8) Eponjo julub pare bende nia gitim kumeno. Yesu ku julub pare ma gigwoko bedoleng’ migi, ceke gitiyo ngo nyanok de kud ayi gin m’acwiya i thier migi. Calu Mungu en e Tipo, pieno ng’atu moko mbe acel de ma romo yiko ayi moko ma copo nyutho dwong’ pa Yehova! (Isa. 46:5) Dong’ waromo yero ang’o pi tiyo ku cal mi dhanu ma juwacu ya gileng’ man nirwo i wang’gi? I cik apar ma Yehova ugam umiyo, mir arionde uyero kumae: “Kud itim ayi gin m’ang’ika iri, kadi ayi gin moko ma malu i polo, kadi ma piny i ng’om . . . Kud irum piny i bang’gi.” (Ai 20:4, 5) Wec maeno utie kamaleng’ ni dhanu m’umito ginyay anyong’a i Mungu.

6. Tin Jumulembe pa Yehova gibelubo lapor ma kani i ayi mi woro Mungu?

6 Jururieko ma giponjo lembe iwi kpawa giyero nia i rundi mi jukwenda, Jukristu gibed giworo Mungu kende. Ku lapor, buku moko (History of the Christian Church) ukoro nia, Jukristu mi rundi ma kwong’a gibed gineno tiyo kud ayi gin m’acwiya i thier ni “gin ma judagu.” Tin, Jumulembe pa Yehova gibelubo lapor mi Jukristu maeno. Warwo ngo ni cal mi ju ma “leng’” kunoke mi jumalaika; man kadok ni Yesu de warwo ngo. Bende, waworo ngo bendera kunoke piny moko ci ma miyo yung ni ng’om calu ma waworo ko Mungu. Kadok nwang’u jubetimowa nenedi de, waworo mwa wec ma e ma Yesu yero: ‘Icikiri nirwo ni Yehova Mungu peri kende.’​—Mat. 4:10.

7. Tung’ tung’ ma kani m’utie i kind Jumulembe pa Yehova ku dini mange?

7 Tin dhanu dupa gimaru niwinjo juponji ma yero lembe ma foyo igi. Gimaru jutela maeno lee dit uketho saa moko giworogi ve Mungu. Dhanu dupa gicidho i kanisa migi, giwok ging’iewo buku, man gimiyo sente ma dongo igi pi nikonyogi. Jumoko yiyo lembe ceke ma gibeyero igi. I wang’gi, gineno juponji migi calu ve gibeneno Yesu ku kume! Tung’ kugi, ju ma gibeworo Yehova i yore m’atira gilubo ngo dhanu. Kadok wanyutho woro ni ju ma gibetelo wiwa de, re watiyo ku lembe ma e ma Yesu uponjo: “Wun ceke wutie umego.” (Mat. 23:8-10) Waworo ngo dhanu calu ve gitie Mungu, kadok judong dini kunoke judongo pa gavmenti. Man wadiko ngo cingwa i kum lembakeca migi. Wamondo ngo i lembgamba, man wakoc bor ku ng’om maeni. Pieno, tung’ tung’ utie lee dit i kindwa ku dini mange ceke ma giwacu nia gi Jukristu.​—Yoh. 18:36.

WAWORO NYING YEHOVA

Jukristu mandha gitie kud anyong’a ninyutho pi Yehova ni jumage (Nen udukuwec mir 8-10) *

8. Wang’eyo nenedi nia Yehova ubemito nyinge unwang’ dwong’, man nia jumange de ung’ey nyingene?

8 Nindo moko Yesu urwo kumae: “Vwa, yung nyingi.” Yehova en gire udwoko kud i polo wang’ rwo maeno ku dwande ma tek, m’eng’olo ko nia ebiyungo nyinge. (Yoh. 12:28) Yesu uyungo nying’ Won i nindo ceke mi tic pare iwi ng’om. (Yoh. 17:26) Pieno, Jukristu mandha gitie kud anyong’a nitiyo ku nying’ Mungu, man niketho jumange de ung’ey nyingene.

9. Jukristu mi rundi ma kwong’a ginyutho nenedi nia giworo nying’ Mungu?

9 I rundi ma kwong’a i ng’ey nyoliri pa Yesu (N.N.Y.), nyanok i ng’ey ma juketho the cokiri mi Jukristu, Yehova ‘upoy . . . pi dhanu mi thek mange, man kud i kindgi ecaku ng’iyo dhanu pi nyinge.’ (Tic. 15:14) Jukristu ceke mi rundi ma kwong’a gibino ku mutoro nitiyo ku nying’ Mungu man niketho jumange bende ung’ey nyingene. Jukwenda ku julub gitiyo ku nying’ Mungu kinde ma giberweyo man kinde ma gibekiewo Biblia. * I ayi maeno re ma ginyutho nia gini kendgi re ma giketho nying’ Mungu ung’eyere.​—Tic. 2:14, 21.

10. Ang’o m’unyutho nia andha Jumulembe pa Yehova gitie dhanu ma pi nying’ Yehova?

10 Nyo Jumulembe pa Yehova gitie dhanu ma pi nying’ Yehova? Wakenenu lembene. Tin judong dini dupa gitimo kero kara kud jung’ey nia Mungu utie ku nyinge ma segi. Giwodho nying’ Mungu cen kud i Biblia migi, man gikwero nia kud jutii ku nying’ne i kanisa migi. * Ubenen kamaleng’ nia Jumulembe pa Yehova kendgi re ma gibenyutho woro i kum nying’ Mungu. Wabeketho dhanu ging’ey nying’ Mungu i kadhiri ma lee nikadhu dini mange ceke! Wabetimo tego mwa ceke nikwo nimakere ku nyingwa ma Jumulembe pa Yehova! (Isa. 43:10-12) Wadaru wodho Biblia Lok mi ng’om ma nyen ma kadhu milioni 240, m’utie ku nying’ Yehova i iye kaka ceke ma dhanu mange giwodho kud i Biblia ma giloko. Bende, wabewodho girasoma mange dupa m’ujengere iwi Biblia i dhok ma kadhu 1 000 pi nikonyo dhanu gitii ku nying’ Yehova!

WAMARU LEMANDHA

11. Jukristu mi rundi ma kwong’a ginyutho nenedi nia gimaru lemandha?

11 Yesu ugam umaru lemandha, m’utie lemandha iwi Mungu man iwi lembakeca pare. Ekwo nimakere ku lemandha man eketho jumange de ging’ey lemandhane. (Yoh. 18:37) Julub mandha pa Yesu bende gigam gimaru lemandha ku cwinygi ceke. (Yoh. 4:23, 24) Uketho jakwenda Pethro ulwong’o yiyoyic mi Jukristu nia “yo mi lemandha.” (2 Pet. 2:2) Mer mi lemandha uketho Jukristu mi rundi ma kwong’a gikwero cen paru mi jurudini, mi lembsuru, man mi dhanu m’urombo ngo ku lemandha. (Kol. 2:8) Tin bende Jukristu mandha gitimo tego “niwotho i lemandha,” man giketho yiyoyic migi kud ayi mi kwo migi ceke ujengere iwi Lembe pa Yehova.​—3 Yoh. 3, 4.

12. Guriri m’utelowic timo ang’o tek ubekwayere nia jutim alokaloka i ayi ma wanyang’ ko i lemandha, man pirang’o jutimo alokalokane?

12 Jumulembe pa Yehova tin gigoyo ngo korgi nia gidaru nyang’ i lembe m’i Biblia ceke. Saa moko gibed gitimo kosa i ayi mi koro i ponji moko m’i Biblia man kite m’ukwayu lembe uwoth ko i cokiri. Lembuno copo wang’u ngo iwa, pilembe Lembagora uyero kamaleng’ nia ng’eyong’ec ma tap biwotho medere nok nok. (Kol. 1:9, 10) Yehova benyutho lemandha nok nok, man wan de mito wakur ku cirocir nitundo wanyang’ i lemandhane cuu. (Rie. 4:18) Tek Guriri m’utelowic unwang’u nia ukwayu jutim alokaloka moko i ayi ma wanyang’ ko i lemandha, ecerere ngo, etimo alokalokane m’umbe galu. Tung’ ku dini dupa tin ma wilo ponji migi kara ufoy i juyic migi, kunoke i dhanu mi ng’om maeni, Jumulembe pa Yehova lundo gitimo alokaloka kara gibed ceng’ini ku Mungu man giwore i ayi ma foyo iye calu ma Yesu ugam utimo. (Yak. 4:4) Watimo ngo alokaloka maeno pilembe nia paru mi dhanu m’i ng’om maeni de ubelokere, ento pilembe wabenyang’ cuu i Biblia kum wamaru lemandha!​—1 Thes. 2:3, 4.

WAMARARA LEE I KINDWA

13. Jukristu mi rundi ma kwong’a ginyutho kite ma kani ma pire tek nisagu, man tin ke Jumulembe pa Yehova gibenyutho kitene nenedi?

13 Jugam jung’eyo Jukristu mi rundi ma kwong’a nikum kite dupa ma beco, ento ma pire tek nisagu ubino kite mi mer. Yesu uwacu kumae: “Ni kum lembe maeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna, tek wumeruru i kindwu.” (Yoh. 13:34, 35) Tin, Jumulembe pa Yehova gitie i acel i wi ng’om zoo. Wakoc ku dini mange ceke pilembe watie ve juruot acel kadok nwang’u waai i ng’om ma tung’ tung’ man i suru m’ukoc de. Lembuno nen kamaleng’ kinde ma wan’i coko, i coko ma dongo mi twodiri man mir adhura. Eno uketho cwinywa tek nia wabeworo Yehova i ayi ma nyayu anyong’a i iye.

14. Nimakere ku Jukolosai 3:12-14, yo ma kani ma pire tek ma wacopo nyutho ko nia wamarara lee i kindwa?

14 Lembagora ubekwayuwa nia ‘wamarara i kindwa lee mandha.’ (1 Pet. 4:8) Yo acel ma wanyutho ko mer maeno utie nitimo kisa ni ng’atuman m’i kindwa, man nwang’u waketho ngo wiwa i kum kosa migi. Wasayu bende yo ma wanyutho ko berocwiny man jol ni dhanu ceke i cokiri, kadok ni ju m’ukierowa de. (Som Jukolosai 3:12-14.) Ka wabenyutho mer ma kumeno, eno nyutho kamaleng’ nia watie Jukristu mandha.

“YIYOYIC ACEL”

15. Walubo lapor mi Jukristu mi rundi ma kwong’a i yo mange ma kani ma tung’ tung’i?

15 Walubo lapor mi cokiri mi Jukristu mi rundi ma kwong’a i yo mange bende dupa. Ku lapor, watie ku juliew, judong cokiri, man jukony tic, tap calu ma migi de ugam upangere ko. (Filip. 1:1; Tito 1:5) Nen mwa iwi timo ribiri man iwi gam, iwi tiyo ku rimo man iwi ayi mi gwoko cokiri i kum jutim rac m’ubeloko ngo cwinygi, ceke urombo ku mi Jukristu mi rundi ma kwong’a.​—Tic. 15:28, 29; 1 Kor. 5:11-13; 6:9, 10; Ebr. 13:4.

16. Lembe ma nwang’ere i Juefeso 4:4-6, ubemiyo iwa ponji ma kani?

16 Yesu ular uyero nia dhanu dupa biwacu nia gitie julub pare, ento gin zoo ngo re ma gibibedo julub pare mandha. (Mat. 7:21-23) Lembagora bende uyero nia i nindo mi kajik ceng’, judupa “ginen ve nia gibetimo ni Mungu.” (2 Tim. 3:1, 5) Kadok kumeno de, Biblia unyutho iwa kamaleng’ nia “yioyic acel” kende re ma Mungu jolo.​—Som Juefeso 4:4-6.

17. Jukani ma tin gibelubo tok Yesu man ma gitie i yiyoyic aceli?

17 Jukani ma gitie i yiyoyic acel tini? Waneno kamaleng’ ayi mi woro Mungu ma Yesu uponjo, man lapor mi Jukristu mi rundi ma kwong’a; wanwang’u nia utie Jumulembe pa Yehova kende. Etie iwa rwom ma lee dit nibedo i kind dhanu pa Yehova, ning’eyo lemandha i wiye man iwi lembakeca pare! Dong’ wamedara nimoko kikiki i kum lemandha ma cwinywa tek.

WER 3 Genogen mwa, tegocwiny mwa, man tego mwa

^ par. 5 I thiwiwec maeni wabineno ayi mandha mi woro Mungu ma Yesu weko. Wabineno bende kite ma julub pare mi rundi ma kwong’a gilubo ko lapor pare. I ng’eye, wabineno gin m’unyutho nia Jumulembe pa Yehova tin de gibelubo ayi maeno mandha mi woro Mungu.

^ par. 9 Nen sanduku “Nyo Jukristu mi rundi ma kwong’a gibed gitiyo ku nying’ Mungu?” i Otkur ma Wiw mi nindo 1, dwi mir 7, 2010, mba. 6 (mi français).

^ par. 10 Ku lapor, i oro 2008, Papa Benedict mir 16, ung’olo nia “kud jutii ku nying’ Mungu, kadok alwong’a de” i kanisa mi Katholiki, i wer kadi i sala.

^ par. 63 KORO I CAL: Dilo pa Yehova uwodho Biblia Lok mi ng’om ma nyen i dhok ma kadhu 200 kara dhanu gisom Biblia ma nying’ Mungu nwang’ere i iye i dhok migi.