Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 40

Lokocwiny mandha thelembene tie ang’o?

Lokocwiny mandha thelembene tie ang’o?

“Abino lwong’o judubo kara gilok cwinygi.”​—LUKA 5:32.

WER 36 Wagwoku adundewa

I ADUNDO *

1-2. Tung’ tung’ ma kani m’ubino i kind Manase gikud Ahab? Wabing’iyo i penji ma kani?

WAKEWEC iwi jubim moko ario ma gikwo i rundi ma con. Acel ubino ubimo mi ker mi suru apar mir Israel; ma kucelo ke ubino ubimo mi ker mi suru ario mi Yuda. Gin ario eno gikwo i oro ma tung’ tung’, re gitimo lembe dupa m’urombo. Gin zoo gijai ni Yehova man gicwalu dhanu pare i dubo. Gin ceke giworo mungu m’araga man ginego nek. Ento tung’ tung’ moko tie i kind juario maeno. Ng’atu acel m’i kindgi utimo lembe ma reco nitundo i tho pare, ma kucelo ke uloko cwinye man Mungu utimo ire kisa pi lembe ma reco m’etimo. Gibino jukani?

2 Acel nyinge bino Ahab m’ubimo mir Israel, ma kucelo ke nyinge bino Manase m’ubimo mi Yuda. Tung’ tung’ ma n’i kind dhanu ario maeno copo miyo iwa ponji dupa iwi gin ma pire tek akeca, niwacu lokocwiny. (Tic. 17:30; Rum. 3:23) Dong’ lokocwiny thelembene tie ang’o, man ng’atini romo nyutho nenedi nia eloko cwinye? Mito wang’ey lembuno, kum wabemito Yehova utim iwa kisa ka wadubo. Kara wanwang’ dwokowang’ penji maeno, wabing’iyo i lembe m’ukadhu i kwo mi jubim ario ma judaru nyutho pigi, man wabineno ponji ma waromo gamu niai kud i lembe ma gigam gitimo. I ng’eye ke wabiweco iwi gin ma Yesu uponjo iwi lokocwiny.

WANWANG’U PONJI NIAI KUD I LAPOR P’UBIMO AHAB

3. Ahab ubino ubimo ma nenedi?

3 Ahab ubino ubimo mir abiro m’ucamu ker iwi suru apar mir Israel. Egamu Yezebel ma nyaku p’ubimo mi Sidon, m’ubino thek m’ulony lee ma nwang’ere yo malu. Gamiri pa Ahab giku Yezebel umiyo kaka dupa mi nwang’u sente ni Israel. Re gamirine ulund uketho thek mir Israel udubo ni Yehova ku rac. Yezebel ubed uworo Baal, man ecwalu Ahab nimewo dini ma rac maeno. I kind lembe ma jubed jutimo i dinine, moko ubino nitimo tarwang’ i hekalu man nithiero awiya ni mungu m’araga. Kinde ma Yezebel ubino dhaker, jubila pa Yehova ceke gikwo ma cwinygi uliero aliera. Yezebel uketho junego ju ma pol m’i kindgi. (1 Ub. 18:13) Ahab en gire de ubino “rac i wang’ Yehova ma sagu ju m’ular uwok ire ceke.” (1 Ub. 16:30) Yehova ugam ung’eyo gin ceke m’Ahab giku Yezebel gibino timo. Ento calu etie jakisa, eoro jabila Eliya ucidh upoy dhanu pare kara gilok timo migi ma fodi eweko igi kaka. Re Ahab giku Yezebel gikwero niwinjo.

4. Yehova ung’olo nia ebimiyo matira ma kani ni Ahab, man Ahab ke utimo ang’o?

4 Yehova ugam unwang’u nia eciro romo. Pieno eoro Eliya ucidh unyuth pi matira m’ebimiyo ni Ahab giku Yezebel. Eng’olo nia jubinego juruot pa Ahab pet. Wec pa Eliya uroyo can ma lee i cwiny Ahab! Lembe mi zungo utie nia ubimo maeno ma jakuhaya ulund ‘ujwigre gire.’​—1 Ub. 21:19-29.

Ubimo Ahab uloko ngo cwinye i andha, uketho ebolo jabila pa Yehova i kol (Nen udukuwec mir 5-6) *

5-6. Ang’o m’ubenyutho nia Ahab ugam uloko ngo cwinye i andha?

5 Kadok saa maeca Ahab ujwigere gire de, re gin m’edok etimo i ng’eye unyutho nia karaman eloko ngo cwinye i andha. Epimo ngo apima de nidaru the thier pa Baal kud i ker pare, man emiyo ngo amora i kum dhanu nia giwor Yehova. Ahab utimo lembe mange de dupa m’unyutho nia andha eloko ngo cwinye.

6 I ng’eye, Ahab ulwong’o Yehocafath m’ubimo mi Yuda pi nikonye i lwiny m’ebecikiedo i dhu Jusiria. Calu m’ubimo Yehocafath ugeno Yehova, ekwayu Ahab nia gikegilar gipenj jabila pa Yehova i wang’ nicidho i lwinyne. Ku kwong’a, Ahab ukeukwero paru maeno, ewacu kumae: “Fodi ng’atu acel nuti ma wacopo penjo lembe pa Yehova ni kume . . . ento adage; kum eewo lembe ber pira ngo, ento rac.” Re asu gipenjo jabila Mikaya. Ahab uyero lemandha; jabila pa Mungu uewo lembe ma rac pir Ahab. Re kakare niyenyo kisa pa Yehova, Ahab ma kura pare rac uketho jubolo jabila i kol. (1 Ub. 22:7-9, 23, 27) Kadok ubimo uketho jutwiyo jabila pa Yehova de, re asu lembila ma juewo pire upong’o. Kinde ma gicidho i lwiny, juwok junego Ahab.​—1 Ub. 22:34-38.

7. Yehova uyero ang’o pir Ahab i ng’ei tho pare?

7 I ng’ei tho pa Ahab, Yehova unyutho paru m’ebino ko iwi ng’atu maeno. Saa m’ubimo ma ber ma Yehocafath udwogo i pacu ma gin m’utime mbe, Yehova uoro jabila Yehu ucidh udhaw iwi Yehocafath pilembe edikere kud Ahab. Jabila pa Yehova uwok uyero ire kumae: “Emaku piny nia ikony judubo man imar ju m’udagu Yehova?” (2 Kei. 19:1, 2) Kepar lembe ma e: Ka nwang’u Ahab uloko cwinye i andha, nyo nwang’u jabila copo wacu nia etie ng’atu ma rac man m’udagu Yehova? Ubenen kamaleng’ nia kadok cwiny Ahab udieng’ i kadhiri moko, re eloko ngo cwinye i andha.

8. Waromo nwang’u ponji ma kani iwi lokocwiny niai kud i lapor pa Ahab?

8 Waromo nwang’u ponji ma kani i kum lapor pa Ahab? Saa ma Eliya unyutho ni Ahab nia jubinego juruot pare pet, ekelar ejwigere gire. Nwang’u ecaku ber. Re i ng’eye elund ethany ku timo ma reco m’unyutho nia karaman eloko ngo cwinye kud adundene ceke. Eno ubenyutho nia lokocwiny utie ngo niyero ayera kende nia “abewinjara rac pi dubo m’atimo.” Wakenenu lapor mange ma bikonyowa ninyang’ nia lokocwiny mandha uketho i iye ang’o.

WANWANG’ PONJI NIAI KUD I LAPOR P’UBIMO MANASE

9. Manase ubino ubimo ma nenedi?

9 Oro ma romo 200 i ng’eye, Manase udoko ubimo mi Yuda. Ve nia en elund bino rac niloyo Ahab de! Biblia uyero kumae: “Etimo dubo dit i wang’ Yehova kara unyai ng’ecwiny i ie.” (2 Kei. 33:1-9) Egiero pemblam ni mungu m’araga ma tung’ tung’, man eyiko ayi gin m’acwiya m’apaya ma copere ubino ayi mungu ma dhaku mi nyodo, man ecidh ekethe i hekalu ma leng’ pa Yehova. Bende, ebed eweco ku tipo, elamu bila man etimo ajoga. M’umedo maeno, Manase “cwiro rimo dit hai ma dubone mbe.” Enego dhanu dupa, man ‘eketho wote ukadh kud i mac’ pi nithierogi ni mungu m’araga.​—2 Ub. 21:6, 7, 10, 11, 16.

10. Yehova umiyo matira ma nenedi ni Manase, man Manase utimo ang’o?

10 Calu Ahab, Manase de ukwero niwinjo juk ma Yehova umiyo ire nikadhu kud i bang’ jubila pare. E tokcen ne, “Yehova kelo jego mir udul mir ubimo mir Ascur i wigi, m’umaku Manase ku nyoro, man etwie ku gwang’ [ario], e etere i Babeli.” Kinde ma Manase ubino i kol i Babeli kuca, copere nia eparu cuu i lembe m’etimo. “Ejwigere gire dit i wang’ Mungu pa kwarumire.” Etimo lembe mange de m’usagu maeno. Biblia ukoro nia ecaku “kwayu Yehova Mungu pare.” Manase “urwo i bang’e,” eno ubenyutho nia erwo wang’ acel kende ngo. Ng’atu ma rac maeno umaku lokere. Ecaku neno Yehova ni “Mungu pare,” man erwo i bang’e wang’ udul.​—2 Kei. 33:10-13.

Ubimo Manase uloko cwinye i andha, uketho ekabu thier mi vupo cen (Nen udukuwec mir 11) *

11. Nimakere ku 2 Lemkei 33:15, 16, Manase unyutho nenedi nia eloko cwinye andha?

11 I ng’eye, Yehova udwoko wang’ rwo pa Manase. Nikum gin ma Manase urwo pire, Yehova uneno nia andha elokere. Pieno ewinjo Manase kinde m’ekwaye nia etim ire kisa, man i ng’eye edwoke ni ubimo kendo. Manase uii ku tego pare ceke pi ninyutho nia eloko cwinye andha. Etimo lembe ma Ahab utimo ngo nyanok de: Ewilo kura pare, ekabu thier mi vupo cen, man emiyo amora i kum dhanu nitimo thier ni Yehova. (Som 2 Lemkei 33:15, 16.) Pi nitimo lembuno, ugam ukwayu nia Manase ubed ku tegocwiny man yiyoyic, pilembe i wang’ niloko cwinye, pi oro ma dupa ebino lapor ma rac mandha ni juruot pare, ni judongo man ni dhanu m’ebebimo wigi. Re saa maeno ma dong’ etii, eii niyiko lembe m’egam enyolo ku timo pare ma reco. Ecicopere nia ebino kud atelatela ma cuu iwi nyakware ma Yosiya, ma i ng’eye udoko ni ubimo ma ber mandha.​—2 Ub. 22:1, 2.

12. Wacopo nwang’u ponji ma kani iwi lokocwiny niai kud i lapor pa Manase?

12 Wacopo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Manase? Egam ejwigere gire, man etimo lembe mange de m’usagu maeno. Erwo, ekwayu kisa, man eloko timo pare. Eii lee niyiko lembe m’enyayu, etimo kero pare zoo niworo Yehova man ekonyo jumange de niworo Yehova. Lapor pa Manase copo miyo genogen kadok ni ju ma gitimo dubo ma rac magwei. Lembe m’ekadhu kud i iye ubenyutho kamaleng’ nia Yehova tie Mungu ma ‘ber, man ebedo ayika mi weko dubo.’ (Zab. 86:5) Eyo, Yehova timo kisa andha, re etime ni ju m’uloko cwinygi i andha.

13. Kemii lapor moko ma romo konyowa ninwang’u ponji ma pire tek iwi lokocwiny.

13 Manase udieng’ ungo adieng’a kende pi dubo pare. Eno ubemiyo iwa ponji ma pire tek lee iwi lokocwiny mandha. Wakemak lapor moko: Kepar nia icidho ng’iewo mandazi. Re won mandazine ulund uting’o farin re ma nia ebemiyo iri. Nyo andha ibifoyo, ma in ke itie ku yeny pa mandazi ma judaru tedo e? Ungo. Ka won mandazine ubekoro nia farin utie gin acel ma pire tek lee mi mandazi, nyo eno biketho ibigamu farin ne? De ngo! Kumeno bende, Yehova ubekwayu ng’atu m’udubo nia elok cwinye i andha. Tekene cwinye ubedieng’ pi dubo pare, eno tie ber, pilembe adieng’acwiny kunoke ang’eyang’o maeno utie gin acel ma pire tek pi lokocwiny. Ento eno kende uromo ngo. Lembang’o mange m’ukwayu jadubone utimi? Wabinwang’u ponji dupa dit niai kud i lembabola moko ma mulo adunde ma Yesu umiyo.

KITE MA JUROMO NG’IYO KO NG’ATU M’ULOKO CWINYE I ANDHA

I ng’ei ma wod m’urwinyo unyang’ nia emaku yub ma rac, ewotho woth ma bor pi nidwogo i pacu (Nen udukuwec mir 14-15) *

14. I lembabola pa Yesu, wod m’urwinyo unyutho nenedi nia ecaku loko cwinye?

14 Yesu ukoro kpawa moko ma ber mandha iwi wod m’urwinyo; enwang’ere i Luka 15:11-32. Ekoro nia jalawobi moko ujai ni won, eweko yopagi man esaru “ecidho i ng’om ma bor.” Kuca, ewok ekwo kwo mir asara. Ento saa ma lembe doko kwar ire, ecaku paru kilili iwi yub ma rac m’egam emaku. Enwang’u nia saa m’ebino yopagi, ebed ekwo ma ber dit. Yesu ukoro nia “rieko” pa jalawobi maeno “udwogo.” Pieno eng’iyo nia ukwayu elok edok i pacu man ekway kisa i bang’ won. Lembe m’eparu kilili nia emaku yub ma rac ubino gin ma pire tek. Re nyo eno uromo? Ungo. Ugam ukwayu etim lembe moko!

15. Wod m’urwinyo mi lembabola pa Yesu unyutho nenedi nia eloko cwinye i andha?

15 Wod m’urwinyo unyutho lokocwiny mandhandha pi lembe m’etimo. Ewotho woth ma bor pi nidok i pacu. Kinde m’ebeweco ku won, eyero kumae: “Adubo ni polo man iri. Aromo ngo nia julwong’a wodi kendo.” (Luka 15:21) Jalawobi maeno utuco dubo pare ku cwinye ceke; eno unyutho nia ebemito winjiri pare ku Yehova udok kendo kakare. Eyiyo nia etimo lembe m’unyayu can i won. Ebino bende ayika nitimo lembe ceke kara mer m’i kindgi ku won udwog kendo, pieno eyero nia ecopo doko ve jutic pa won mange! (Luka 15:19) Lembabola maeni utie ngo kende kende kpawa ma mulo adunde. Ponji mir ukungu m’i iye utie ku kony lee ni judong cokiri. Eromo konyogi kinde ma gibeii ning’eyo ka nyo andha ng’atu m’utimo dubo ma pek uloko cwinye.

16. Pirang’o ecopo bedo tek ni judong cokiri ning’eyo ka nyo ng’atini uloko cwinye andha?

16 Etie tic ma yot ungo ni judong cokiri ning’eyo ka nyo umego moko m’utimo dubo ma pek udaru loko cwinye andha. Pirang’o? Judong cokiri ging’eyo ngo gin ma n’i adunde, pieno gitimo kero nineno lembe moko m’ubenyutho nia andha umeggine udaru kuno ba dubo m’eai etimone magwei. Saa moko lundo inwang’u nia ng’atini utimo dubo ma rac nisagu, ma dong’ judong cokiri m’ubeweco kude de giromo yiyo ngo nia eloko cwinye i andha.

17. (a) Lapor ma kani m’ubenyutho nia nidieng’ adieng’a kende pi dubo uromo ngo pi lokocwiny mandha? (b) Nimakere ku 2 Jukorinto 7:11, ng’atu m’uloko cwinye i andha ucikere nitimo ang’o?

17 Wakenen lapor ma e: Umego moko betimo abor wang’ ma pol, man edaru time ke pi oro ma dupa. Re kakare nikwayu kony, emung’o kura pare mi tarwang’ne ni dhaku pare, ni jurimbe man ni judong cokiri bende. E nindo moko, jubin jutuco wiye. Saa ma judong cokiri ginyutho ire ku kizibiti nia etimo abor, egam eyiyo nia andha ebed etimo, man unen nia ebedieng’ lee pi dubone. Nyo eno uromo pi ninyutho nia eloko cwinye? Ungo. Judong cokiri ma gibetito kit lembe ma kumeno gicikiri nineno lembe mange de m’uweko cwinye m’ubedieng’ ca. Kum dubone uvuth ungo ire avutha wang’ acel kende nia pilembe emaku yub ma rac, ento dubo ma pek maeno udoko ire ni kajom ke pi oro ma dupa. Bende, jadubo maeno ucidh uyewo ngo dubo pare en gire, ento jugolo wiye agola. Pieno, bikwayu nia judong cokiri ginen lembe moko m’unyutho nia andha jadubone udaru wilo paru pare, kite m’ebewinjere ko, man timo pare de. (Som 2 Jukorinto 7:11.) Ecopo ting’o nindo ma lee ni ng’atu maeno pi nitimo alokaloka m’ubenyutho nia eloko cwinye andha. Pieno, copere nia jubikoye kud i cokiri nitundo m’ebinyutho lokocwiny.​—1 Kor. 5:11-13; 6:9, 10.

18. Ng’atu ma jukoyo kud i cokiri copo timo ang’o pi ninyutho nia eloko cwinye andha, man eno kelo adwogi ma kani?

18 Kara ng’atu ma jukoyo kud i cokiri unyuth nia eloko cwinye andha, ukwayu ebed ecidh i coko ceke, ebed erwo, man eponj Biblia de nja calku telowic ma judong cokiri gimiyo ire. Ecikere bende nitimo tego lee pi niuro gin ceke ma copo ketho epodho kendo i dubo. Tek eii lee pi niyiko mer m’i kindgi ku Yehova, ecopo bedo ma cwinye tek nia Yehova biweko ire ma ceke, man judong cokiri gibikonye nidwogo kendo i cokiri. Kinde ma judong cokiri gibeii nineno ka nyo jadubo uloko cwinye andha, ging’eyo nia lembeman ubed ukoc. Pieno, ging’iyo i lembe pa ng’atuman cuu mandha man gipoko ngo lembe ku kwinyo.

19. Lokocwiny mandha utie ang’o? (Ezekiel 33:14-16)

19 Calu ma waai waneno, lokocwiny mandha utie ngo niyero ayera kende nia ‘cwinya ubedieng’ dit pi dubo ma pek m’atimo.’ Ento jadubone ucikere niwilo paru pare, adundene, man etim lembe ma beco m’unyutho nia andha eloko cwinye. Eno uketho i iye nia ewek kura ma rac, man elokere ecak wotho kendo i yo pa Yehova. (Som Ezekiel 33:14-16.) Gin ma kwong’a ma jadubo ucikere nidieng’ pire utie niyiko winjiri pare ku Yehova m’enyotho.

KONY JUDUBO GILOK CWINYGI

20-21. Icopo konyo ng’atu m’upodho i dubo ma pek nenedi?

20 Yesu unyutho pi gin acel ma pire ubino tek i tic pare kinde m’ewacu kumae: “Abino lwong’o judubo kara gilok cwinygi.” (Luka 5:32) Wan de wacikara nibedo kud ava mi timo kumeno. Kepar nia iwinjo ya jarimbi ma kacwinyi utimo dubo moko ma pek. Icikiri nitimo ang’o?

21 Kan ibeminiri iwi dubo parene, ng’ey nia ibetime rac dit. Tek ikanu dubo maeno, nwang’u ibesendiri asenda. (Rie. 5:21, 22; 28:13) Ibikonyo jarimbi kan ipoyo wiye nia ecidh enwang’ kony i bang’ judong cokiri. Tekene ekweyo nicituco dubone i bang’ judong cokiri, icikiri nicidho in i bang’gi niyero pi dubone igi; kumeno re m’ibinyutho nia andha ibemito ikony jarimbi. Kum i saa maeno winjiri pare ku Yehova ni ariti ma lee!

22. I thiwiwec m’ulubo wabiweco iwi lembang’o?

22 Dong’ tekene jadubo udaru dhil adhila i dubo ma pek, ke pi nindo m’ulwar, man judong cokiri ginwang’u nia ukwayu jukoye cen kud i cokiri, nyo eno nyutho nia gitime ma kisa mbe i igi? I thiwiwec m’ulubo, wabiweco lee mandha iwi kite ma Yehova bemiyo ko matira ni judubo ku kisa, man wabineno ayi ma wacopo lubo ko lapor pare.

WER 103 Jukwac gitie giramia ma dhanu

^ par. 5 Ka ng’atini uloko cwinye i andha, eyero ngo ayera kende nia ebewinjere rac kunoke cwinye ubedieng’ pi dubo m’etimo. I thiwiwec maeni, wabinyang’ nia lokocwiny mandha thelembene tie ang’o. Wabiweco iwi lapor p’ubimo Ahab, Manase, man pa wod m’urwinyo ma Yesu weco pire i lembabola pare. Wabing’eyo bende lembe ma judong cokiri gicikiri nineno iye cuu saa m’ubekwayu gimak yub nia ng’atu m’utimo dubo ma pek uloko cwinye andha.

^ par. 60 KORO I CAL: Ubimo Ahab ubeng’olo ku kwinyo nia ju ma kuro kume gicidh gibol Mikaya ma jabila pa Yehova i kol.

^ par. 62 KORO I CAL: Ubimo Manase ubetelo wi jurutic m’ubenyotho ayi gin m’acwiya m’eketho i hekalu.

^ par. 64 KORO I CAL: Wod m’urwinyo uol yereyere i ng’ei wotho ma bor m’ewotho; kinde m’eneno wi pacu pagi ku bor, yamu kadhu i kore wang’ acel.