Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Penji mi jusom

Penji mi jusom

Saa ma Juisrael gin’i langa, nyo gibino ku piny mange de ma gicopo camu m’ukoc ku mana man ayweri?

I kind oro 40 ma Juisrael gitimo i langa, mana ubino cam migi ma kwong’a. (Ai 16:35) Yehova umiyo igi bende aywer wang’ ario. (Ai 16:12, 13; Wel 11:31) Re cam moko mange de ubino nuti ma gicamu.

Ku lapor, saa moko Yehova ubed utelo wi dhanu pare nitundo i “kayom” ma gibed ginwang’u iye pii man cam ma gibino ku yenyne. (Wel 10:33) Kayomne acel ubino ndaba mir Elim, “ka ma kulo mi pi apar wi ario ni i ie, man thith pier abiro.” (Ai 15:27) Buku moko (Les plantes de la Bible) uyero nia thith “dongo i kabedo ma dupa i wang’ ng’om, . . . man nia etie yen ma wodho cam nisagu zoo i ng’om langa; ecego nyinge, ewodho moje man dhanu milioni dupa yom i the tipone.”

Copere nia Juisrael giwok giyom bende i ndaba ma dit ma tin julwong’o Feiran, m’utie i dhu kulo m’udwono mi Feiran. a Nimakere ku buku moko (Discovering the World of the Bible), kulo maeno “bor pare utie kilometre dak pier adek (130) man etie acel m’i kind kulo ma boco, ma pigi yik, man ma beco nisagu zoo mi Sinai.” Emedo kumae: “I kilometre ma romo 45 niai kud i thiwi kulone, junwang’u ndaba ma leng’ mi Feiran ma bor pare romo kago kilometre 5 man ma thith upong’ i iye, man en’i metre dak abusiel kud apar (610) malu iwi nam. Etie Eden mi Sinai. Niai con, thith elufu swa betelo nen mi juwoth ma liewo kabedo maeno.”

Thith mi ndaba mi Feiran

Saa ma Juisrael gibeweko Misiri, giting’o kwen m’anyoba ma fodi thobi mbe i iye, jam mieno kwende, man copere nying cam ku moo de. I andha, copere nia piny maeno zoo ugalu ngo. Giwok bende kud “udul rombe, kud udul dhieng’, udul lim ma wende lee dit.” (Ai 12:34-39; NWT) Ento calu ma lembe ubino tek akeca i langa, lim migine ma dupa utho, moko gicamu, mange ke githiero ni lam, kadok ni mungu m’araga. b (Tic. 7:39-43) Re asu Juisrael gitungo lei moko. Wabeyero kumeno nikum wec ma e ma Yehova uyero igi saa ma gijai ire: “Wotwu bidoko jukwac i langa pi oro pier ang’wen.” (Wel 14:33; NWT) Pieno ecopere nia udul lim migine uwodho cak man saa moko ring’o, re m’umbe jiji piny maeno uromo ngo dhanu ma tundo milioni adek pi oro pier ang’wen zoo. c

Lim migine ke ubed unwang’u cam ku pii kani? d Con eca, copere nia koth ubed ucwii lee i langa, uketho lum de ubino lee i iye. Buku Étude perspicace des Écritures, Volume 1 i the thiwiwec Arabie, uyero nia oro elufu adek ku dak abic (3500) udaru kadhu niai ma “koth ubed ucwii lee i Arabia nisagu ma kawoni.” Emedo nia “kulo ma thuc dupa m’udwono kuca ma ke pii ukeubino nuti i igi, ubenyutho kamaleng’ nia i kind oro moko con koth ubed ucwii i kadhiri ma pong’o kulo.” Re kadok kumeno de, langa ubino kabedo m’uthwo man ma ng’oyo ndiri. (Poi. 8:14-16) M’umbe piem, ka nwang’u Yehova uwodho ngo pii i ayi mir udu, nwang’u Juisrael ku lim migi ceke githo.—Ai 15:22-25; 17:1-6; Wel 20:2, 11.

Musa uyero ni nyithindho mir Israel nia Yehova utungogi ku mana “kara eketh [ging’ey] nia dhanu bedo kwo ku cam kende ngo, ento ku gin ceke m’uai dhu Yehova e ma dhanu bedo kudo kwo.”—Poi. 8:3.

a Nen Otkur ma Wiw mi nindo 1, dwi mir 5, 1992, mba. 24-25.

b Biblia unyutho nia Juisrael githiero lei ni Yehova wang’ ario i langa. Wang’ ma kwong’ane ubino saa ma jubeketho julam, wang’ mir arionde ke ubino i ceng’ mi foc mi Kadhukuwijo. Lembe ario maeno ceke utimere i oro 1512 W.N.Y., i oro mir arionde i ng’ey ma Juisrael giwok kud i Misiri.—Law. 8:14–9:24; Wel 9:1-5.

c Ceng’ini i ajiki mi oro pier ang’wen ma Juisrael gitimo i langa, giyaku lei elufu dak swa i lwiny. (Wel 31:32-34) Kadok kumeno de, gimediri asu nicamu mana nitundo ma gimondo i Ng’om mi macikara.—Yoc. 5:10-12.

d Gin acel de mbe m’ubenyutho nia lei de ubed ucamu mana, kum ubed ukwayere nia ng’atuman ucoke i kadhiri ma juode (ma dhanu) romo camu daru.—Ai 16:15, 16.