Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 46

Nyo ibecuku yiko kum ‘ban mi yioyic’ peri de?

Nyo ibecuku yiko kum ‘ban mi yioyic’ peri de?

“Wuting’ [ban] mi yioyic.”​—EF. 6:16.

WER 119 Wacikara nibedo ku yioyic

I ADUNDO *

1-2. (a) Nimakere ku Juefeso 6:16, pirang’o watie ku yeny mi ‘ban mi yioyic’? (b) Wabing’io i penji ma kani i thiwiwec maeni?

NYO itie ku ‘ban mi yioyic’? (Som Juefeso 6:16.) Ma jiji mbe, itie kudo. Calu ma ban ma lac gwoko wathkum jasuda ma pol ni ariti, yioyic peri de copo gwoki i kum timo ma reco mi ng’om maeni, calu ve tarwang’, rop, man lembe moko ci ma cik pa Mungu ukwero.

2 Re calu wabekwo i nindo mi ‘kajik ceng’,’ wabinwang’ara ku lembe dupa ma biketho yioyic mwa i amulaic. (2 Tim. 3:1) Dong’ icopo timo ang’o pi ning’eyo ka nyo ban mi yioyic peri tie tek? Icopo maku ban peri kikiki nenedi? Wakeng’ii i penji maeno.

BED ING’II KUM BAN MI YIOYIC PERI CUU

I ng’ei lwiny, basuda giyiko kum ban migi (Nen udukuwec mir 3)

3. Basuda ma con gibed gigwoko ban migi nenedi, man pirang’o?

3 I rundi ma con, basuda gibed gitio ku ban ma jukwoyo kume kud adila. Gibed giwiro adilane ku mo kara egwokere ma ber, man kara munyali kud umak nyithi cuma ma jugure ko. Ka jasuda uneno nia kum ban pare moko unyothere, eyike pio pio kara ebed ayika pi lwiny. Lembe maeno ma basuda gibed gitimo copo konyi nenedi nigwoko yioyic peri?

4. Pirang’o ukwayu ing’ii kum ban mi yioyic peri, man ibing’io kumene nenedi?

4 Calu basuda mi rundi ma con, in de ukwayu ibed ing’ii kum ban mi yioyic peri thirithiri, man igwoke kara saa ceke ibed ayika pi lwiny. Wa Jukristu, wabekiedo lwiny kubang’ ceng’ i thenge mi tipo, man jukwor mwane moko tie tipo ma reco. (Ef. 6:10-12) Ng’atu moko mbe ma copo yiko kum ban mi yioyic peri kakeri. Dong’ icopo ng’eyo nenedi nia itie ayika nicungo ma tek i saa mir amulaic? Mi kwong’o, kwai Mungu ukonyi. Mir ario, tii ku Biblia pi ning’eyo nia itie dhanu ma nenedi i wang’ Mungu. (Ebr. 4:12) Biblia uyero kumae: “Gen Yehova kud adundeni ceke, man kud ijengri kum ng’eyothelembe peri giri.” (Rie. 3:5, 6) Kawoni kepar pi lembe moko m’utimere i kwo peri nindo nini, man par pi ng’iong’ic m’igam itimo. Ku lapor, nyo ibino i sirina mi sente? Nyo saa maeno igam iparu pi lembe ma Yehova ung’olo, ma nwang’ere i Juebrania 13:5 m’uwacu nia “abiweki ki ngo, kadok akuna de abikuni ki ngo”? Nyo wec maeno umio iri tegocwiny nia Yehova bikonyi? Ka tie kumeno, nyutho nia ibegwoko ban mi yioyic peri kara ebed tek.

5. Iromo nwang’u lembang’o kan ing’io yioyic peri?

5 Saa moko, i ng’ei m’ing’io yioyic peri cuu, icopo nwang’u lembe ma wang’u ii lii. Iromo nwang’u nia karaman itie ku ng’ico moko ma i wang’e ibino ketho wii ngo i kume. Ku lapor, icopo nwang’u nia adieng’a m’akeca, ndra, kunoke nyo turcwiny unyotho yioyic peri. Ka lembe ma kumeno daru nweng’i, dong’ icopo timo ang’o kara yioyic peri kud unyothere magwei?

GWOKIRI I KUM ADIENG’A M’AKECA, NDRA, MAN TURCWINY

6. Kekwan kit adieng’a moko ma rac ungo.

6 Kit adieng’a moko tie rac ungo. Ku lapor, etie rac ungo nidieng’ nia watim lembe ma nyayu anyong’a i Yehova giku Yesu. (1 Kor. 7:32) Ka watimo dubo moko ma pek, cwinywa dieng’ nia wayik mer m’i kindwa ku Mungu udok kakare. (Zab. 38:18) Bende, wadieng’ nia ukwayu watim lembe ma foyo i jadhogwa mi gamiri man wapong’ yeny mi juruot mwa ku mi Jukristu wadwa.​—1 Kor. 7:33; 2 Kor. 11:28.

7. Nimakere ku Lembrieko 29:25, pirang’o wacikara ngo nilworo dhanu?

7 Re adieng’a m’akeca copo nyotho yioyic mwa. Ku lapor, cwinywa copo dieng’ saa ceke pi piny ma wabicamu man ma wabikendo. (Mat. 6:31, 32) Eno copo ketho wamiyara zoo nisayu giki mi kum. Wacopo caku maru bende sente nikadhu mukero. Ka waweko lembe maeno unwang’uwa ke mer mwa ku Yehova copo nyothere, man yioyic mwa bende romo kwio. (Mk. 4:19; 1 Tim. 6:10) Kunoke wacopo podho i kit adieng’a mange: waromo caku dieng’ akeca pi lembe ma dhanu paru i wiwa. Wacopo lworo cac mi dhanu man ragedo ma giromo nyayu i kumwa kakare nilworo timo lembe ma binyayu can i Yehova. Dong’ kara kud wapodh i awic maeno, wacikara nikwayu Yehova umed yioyic man tegocwiny mwa, wek kara kud walwor dhanu.​—Som Lembrieko 29:25, Lk. 17:5.

(Nen udukuwec mir 8) *

8. Ka ng’atu moko caku koro iwa ndra, wacikara nitimo ang’o?

8 Sitani ma tie “won ndra,” ubetio ku dhanu m’ebetelo wigi pi nimewo ndra iwi Yehova man iwi umego ku nyimego mwa. (Yoh. 8:44) Ku lapor, ju m’ujai i kum yioyic gicopo mewo ndra iwi dilo pa Yehova nikadhu kud i Internet, televizio, radio, man gazeti mi ng’om. Ndra maeno de tie i kind “athero mi mac” ma Sitani ubetio ko. (Ef. 6:16) Dong’ wacopo timo ang’o ka ng’atu moko ucaku cwayu iwa ndra ma kumeno? Kud wawinje nyanok de! Pirang’o? Pilembe watie ku yioyic i Yehova man wageno umego ku nyimego mwa. Ku yore moko ci, wacikara ngo niweco ku ju m’ujai i kum yioyic. Kud wayii gin moko ci kadok ebed ava mi ng’eyo lembe ucwalwa niweco kugi.

9. Turcwiny copo bedo kud adwogi ma kani i wiwa?

9 Turcwiny copo kwio yioyic mwa. Saa moko, cwinywa romo tur pilembe wabenwang’ara ku peko moko. I andha wiwa romo wil ungo i kum peko ma wabekadhu kud i ie. Re kwayu ngo waketh wiwa kwa niparu pi pekone. Kan ungo, wiwa romo wil i kum lembe ceke ma beco ma Yehova ung’olo iwa. (Nyu. 21:3, 4) Ka wiwa wil ke, cwinywa copo tur man waromo voc, e wacopo weko nitimo ni Yehova. (Rie. 24:10) Re kwayu ngo wawek lembe maeno unwang’wa.

10. Barua ma nyemego moko ukiewo ubemio iri ponji ma kani?

10 Wakenen kite ma nyamego moko mir États-Unis ubemedere ko niketho yioyic pare ubed ma tek. Nyamegone ubegwoko won ot pare m’uremo lee. Ekiewo ni Guriri m’utelowic kumae: “Pi saa moko, peko ma wabekadhu kud i ie uroyo adieng’a lee i iwa, man cwinywa de ukeutur, re asu watie ku genogen ma tek. Abedwoko foyofoc lee dit ni Yehova pilembe cam ceke mi tipo m’ebemio iwa ubetielo yioyic mwa man ubetielo cwinywa lee mandha. Andhandha watie ku yeny mi juk man mi tielocwiny ma kumeno. Cam mi tipo maeno bekonyowa kara wamedara asu nitimo ni Yehova man niciro amulaic ceke ma Sitani ubecoro i wiwa.” Wec pa nyamego maeni ubenyutho nia waromo tundo nivoyo turcwiny! Nenedi? Nen peko peri calu amulaic ma Sitani ukelo iri en. Gen Yehova man kwaye etiel cwinyi. Cam cam ceke mi tipo m’ebemio.

Nyo ibecuku yiko kum ‘ban mi yioyic’ peri de? (Nen udukuwec mir 11) *

11. Pi ning’eyo ka nyo yioyic mwa tek, wacikara nipenjara ku penji ma kani?

11 Nyo ineno gin moko m’ukwayu iyiki i kum ban mi yioyic peri? I kind dwi moko m’ukadhu ceng’ini eni, nyo ituc nivoyo adieng’a m’ubino sendi? Nyo ikweriri kara kud iwinj ju m’ujai i kum yioyic man kara kud ipiemiri kugi iwi vupo moko ma gimewo? Nyo ituc nivoyo turcwiny? Kan igam itimo kumeno, ng’ei nia yioyic peri utie tek. Re kwayu asu ibed ku weng’i lee pilembe Sitani utie ku jamlwiny mange m’ekiedo ko i dhogwa. Wakenen acel m’i kind jamlwinyne.

GWOKIRI I KUM MARU GIKI MI KUM

12. Lembang’o ma copo timere ka wamaru giki mi kum akeca?

12 Ka wamaru giki mi kum akeca, yioyic mwa copo kwio man waromo caku timo ni Yehova cuu ngo. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: ‘Askari moko mbe ma tek eni tic m’etwire gire ku lembe mi kwo maeni; kara enyai mutoro i ng’atu m’ugoro nyinge ya ebed askari.’ (2 Tim. 2:4) Con, basuda mi Roma gibino mbe ku twero mi timo kit kuloka moko ci. Lembang’o ma copo wok ka jasuda uturo cik maeno?

13. Pirang’o jasuda ucikere ngo nimondo i kuloka?

13 Kepar lembe mae. Basuda moko uai kugweno pi niponjo wang’ lwiny, ento jasuda acel umbe i kindgi. Ecidho lworo pare duka i soko. Dhu reto, saa ma juwagi ubeyiko kum jamlwiny migi man gibepaku lak pala migi, jasuda maeno ubeyiko pare dhu piny m’ebilworo urwonde. Ento kugwenone, judhoggi ucoro i wigi rek. Iparu nia jasuda ma ne ma bibedo ayika pi lwiny man ma binyayu mutoro i jadit pare? Ka nwang’u in de ibino i lwinyne, nyo icopo maru ikied karacelo ku basuda ma giyikiri cuu kunoke ku jasuda m’uyikere ngo?

14. Wa basuda pa Kristu girang’o ma pire tek i iwa nisagu?

14 Wan de watie ve basuda ma waai waweco i wigi, ma giyikiri ma ber. Gin ma pire tek iwa utie ninyayu mutoro i judongo mwa, Yehova giku Yesu. Ninyayu mutoro i igi utie gin ma pire tek iwa nisagu gin moko ci ma wacopo nwang’u i ng’om pa Sitani. Pieno, waii nibedo ku saa man kero pi nitimo ni Yehova, pi nigwoko ban mi yioyic mwa, man pi nigwoko jamlwiny mwa mange mi tipo.

15. Jakwenda Paulo ucimo wang’wa nenedi, man pirang’o?

15 Wacikara nibedo ku wang’wa saa ceke! Pirang’o? Jakwenda Paulo ucimo wang’wa nia “ju ma giyenyo gibed julonyo . . . gikier kum yioyic.” (1 Tim. 6:9, 10) Wec ma nia “kier kum yioyic” ubenyutho nia wacopo caku miyara zoo nicoko giki mi kum ma ke i andha, wambe ku yenyne. Eno copo ketho wacaku pidho ‘awanya ma rac’ nisagu i adundewa. Ento kakare niweko awanya ma rac maeno umond i adundewa, ukwayu wang’ei nia gitie jamlwiny ma Sitani ubetio ko pi nikwio yioyic mwa.

16. Lembe ma buku pa Marko 10:17-22 ukoro ucwaluwa nipenjara ku penji ma kani?

16 Wakeketh nia watie ku sente ma waromo ng’iewo ko piny i kadhiri ma wamaru. Nyo etie rac ning’iewo piny moko ci m’ufoyo wang’wa ma re i saa maeca wambe ku yenyne? Etie rac kwa ngo. Ci re kepar i penji ma e: Ka wang’iewo pinyne, nyo wabibedo ku saa man kero mi tio kugi kunoke mi yiko kumgi? Nyo wabimaru ngo pinyne nikadhu mukero? Nyo mer ma wamaru ko pinyne biketho wabibedo ve jalawobi ma jalonyo m’ukwero lwong’o ma Yesu ulwong’e ko kara etim lee ni Mungu? (Som Marko 10:17-22.) Etie lembe ma ber dit nia kud wayeny giki mi kum akeca i kwo mwa, ento watii ku saa man kero mwa pi nitimo yeny pa Mungu!

MAK BAN MI YIOYIC PERI KII

17. Wiwa ucikere ngo niwil i kum lembang’o?

17 Saa ceke wiwa ucikere ngo niwil nia wani lwiny, man kwayu wabed ayika nikiedo lwinyne kubang’ ceng’. (Nyu. 12:17) Umego ku nyimego mwa gicopo maku ngo ban mi yioyic mwa kakawa. Ng’atuman ucikere nimaku ban pare en gire kikiki.

18. Pirang’o basuda mi rundi ma con gibed gimaku ban migi kikiki?

18 I rundi ma con, ka jasuda moko bekiedo lwiny ku tegocwinye, jubed juyunge lee. Ento ebino lembe mi lewic ma yawe mbe kan i ng’ei lwiny, edwogo ngo ku ban pare i pacu. Jakor kpawa moko mi Roma ma nyinge Tacite ukoro kumae: “Ka jasuda moko udwogo m’umbe ban pare, ebino lembe mi lewic ma lee dit.” Pi thelembe maeno re ma basuda gibed gimaku ban migi kikiki mandha.

Nyamego moko besomo Biblia aketha cwinye, ekeng’o ngo coko mwa mi Jukristu, man ebed erweyo lembanyong’a wang’ ma pol; eno nyutho nia emaku ban pare kikiki (Nen udukuwec mir 19)

19. Ukwayu watim ang’o kara wamak ban mi yioyic mwa kikiki?

19 Wabinyutho nia wamaku ban mi yioyic mwa kikiki, nwang’u wabekeng’o ngo coko mwa mi Jukristu, wabenyutho nying Yehova ni dhanu mange, man wabetuco igi pi Ker pare. (Ebr. 10:23-25) Bende nwang’u wabesomo Lembe pa Mungu nja man wabekwayu Yehova ukonywa watii ku lembe ma wasomone i kwo mwa ceke. (2 Tim. 3:16, 17) Ka watimo kumeno, jamlwiny moko ci ma Sitani bitio ko pi nikiedo i dhogwa bimio ngo iwa peko ma nja ku nja. (Isa. 54:17) ‘Ban mi yioyic’ mwa bigwokowa. Pieno wabitimo tic karacelo kud umego ku nyimego mwa ku tegocwinywa. Wabivoyo lwiny ma wabekiedo kubang’ rupiny pi nigwoko yioyic mwa ubed tek. Re m’usagu zoo wabibedo i thenge pa Yesu kinde m’ebiloyo Sitani ku jupare.​—Nyu. 17:14; 20:10.

WER 118 “Med yioyic mwa”

^ par. 5 Wang’ ma pol, basuda gibed gitio ku ban pi nigwokiri i kum ariti. Yioyic mwa de tie ve ban. Kara ebed ma tek, wacikara nigwoke tap calu ma jasuda gwoko ko ban pare. I thiwiwec maeni, wabineno gin ma wacopo timo kara saa ceke wagwok ‘ban mi yioyic’ mwa ubed ma ber.

^ par. 58 KORO I CAL: Kinde m’umego moko gibeneno Televizio ku juruot pare, rapor moko uwok i wang’ Televizione, m’ubemewo vupo ma ju m’ujai i kum yioyic gicwayu iwi Jumulembe pa Yehova. Umegone nego Televizio wang’ acel.

^ par. 60 KORO I CAL: I ng’eye, i saa ma gibetimo thier mi juruot, ebetio ku giragora mi Biblia pi nitielo yioyic mi juruot pare.