Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 44

Mer ma lokere ngo pa Yehova utie ku thelembe ang’o iri?

Mer ma lokere ngo pa Yehova utie ku thelembe ang’o iri?

‘Wufoi Yehova; kum mer mi bero pare bedo mi nja.’​—ZAB. 136:1.

WER 108 Mer mi gwokobedoleng’ pa Mungu

I ADUNDO *

1. Yehova ubekwayuwa nia watim ang’o?

MER ma lokere ngo utie gin ma pire tek lee ni Yehova. (Hos. 6:6) Yehova ubekwayu wan bende nia wanen mer maeno ni gin ma pire tek. Ewacu iwa nikadhu kud i bang’ jabila pare Mika nia wamar ‘mer ma lokere ngo.’ (Mik. 6:8, NWT) Ento i wang’ nimare, mito wakewalar wang’ey nia mer ma lokere ngo utie ang’o.

2. Mer ma lokere ngo utie ang’o?

2 Wec “mer ma lokere ngo” nwang’ere wang’ 230 i Biblia Lok mi ng’om ma nyen. I Biblia moko juloko wec mi dhu Juebrania ma thelembene tie “mer ma lokere ngo,” ni “mer mi bero” kunoke “mer.” Pieno, ka giragora ma tung’ tung’ m’i thiwiwec maeni utiyo ku “mer mi bero,” eno thelembene tie mer ma lokere ngo. Dong’ mer ma lokere ngo utie ang’o? “Tek ng’atu moko utie ku mer ma lokere ngo yo ba wadi, emaru wadine lee mandha, emedere nimare man emoko kikiki i thenge pa ng’atuca. Wang’ ma pol jubed jutiyo ku kit mer maeno pi ninyutho mer ma Mungu umaru kowa wa dhanu; re dhanu de nyuthe i kindgi.” Yehova utie lapor ma ber mandha m’usagu zoo i ayi mi nyutho kit mer maeno. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi kite ma Yehova nyutho ko mer ma lokere ngo ni dhanu, man i thiwiwec m’ulubo ke, wabiweco iwi kite ma wan de wacopo nyutho ko merne i kindwa pi nilubo lapor pa Yehova.

YEHOVA UPONG’ KU ‘MER MA LOKERE NGO’

3. Yehova unyutho lembang’o i wiye gire ni Musa?

3 Nyanok i ng’ei ma nyithindho mir Israel giwok kud i Misiri, Yehova unyuthere ni Musa, enyutho ire nyinge man kite pare. Eyero kumae: “Yehova, Yehova, Mungu ma won kisa ku bero, ng’atu ma bedo yo ni ng’ecwiny, man dit ku mer mi bero (mer ma lokere ngo) ku lemandha, ng’atu ma gwoko mer mi bero ni dhanu rubanga rubanga, m’eweko kier ku gondri man dubo.” (Ai 34:6, 7) Nikadhu kud i wec maeno, Yehova unyutho lembe moko ma segi iwi mer pare ma lokere ngo. Etie lembang’o?

4-5. (a) Yehova unyuthere nenedi? (b) Wabinwang’u dwokowang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

4 Yehova unyuthere ngo kende kende nia etie ku mer ma lokere ngo, ento nia epong’ “ku mer ma lokere ngo.” Enyuthere kumeno i Biblia ma kadhu wang’ abusiel. (Wel 14:18; Neh. 9:17; Zab. 86:15; 103:8; Yoe. 2:13; Yon. 4:2) Wang’ abusielne zoo ebed eweco i wiye gire, ento ungo pi dhanu. Nyo eno tie ngo lembe m’umaku kaka nia Yehova uketh peko iwi kite pare maeno mi mer ma lokere ngo? Eno ubenyutho nia mer ma lokere ngo utie gin ma pire tek lee i iye. * Lembuno uketho ubimo Daudi uwacu kumae: “Mer mi bero peri, E Yehova, . . . tundo i polo. E Mungu, mer mi bero peri pire tek mire ma! Man nyithindho mi dhanu gipondo i the tipopiny mi bombi.” (Zab. 36:5, 7) Nyo wan de mer ma lokere ngo pa Mungu pire tie tek lee i iwa calu Daudi?

5 Kara wanyang’ cuu pi gin ma mer ma lokere ngo pa Mungu ubenyutho, wakenweng’u dwokowang’ penji ario ma e: Yehova benyutho mer madha ni jukani ? Man wanwang’u bero ma kani kan ebenyuthe iwa?

YEHOVA BENYUTHO MER MA LOKERE NGO NI JUKANI?

6. Yehova benyutho mer ma lokere ngo ni jukani?

6 Yehova benyutho mer ma lokere ngo ni jukani? Biblia unyutho nia wacopo maru piny dupa, calu ve ‘furo fur,’ “pigulok ku mo,” “ponji,” “ng’eyong’ec,” man “rieko.” Re gi eno kende ngo. (2 Kei. 26:10; Rie. 12:1; 21:17; 29:3) Mer ma lokere ngo junyutho ngo ni piny, ento junyuthe ni dhanu kende. Yehova lundo nyutho ngo merne ni dhanu swa kumeni, enyuthe ni ju m’utie ku winjiri ma ceng’ini kude. Mungu mwa nyutho gwoko bedoleng’ pare ni jurimbe. Etie ku lembakeca ma ber pigi, man ebiweko ngo nyanok de nimarugi.

Yehova umiyo piny dupa ma beco ni dhanu, kadok ni ju m’ubewore ngo de (Nen udukuwec mir 7) *

7. Yehova unyutho nenedi nia emaru dhanu ceke?

7 Yehova unyutho mer pare ni dhanu ceke. Yesu uyero ni Nikodem nia “Mungu umaru [dhanu] lee mandha uketho emiyo Wode ma kulong’, kara kubang’ dhanu ceke ma tek ubenyutho yiyoyic i iye kud unyothere, ento enwang’ kwo ma rondo ku rondo.”​—Yoh. 3:1, 16; Mat. 5:44, 45.

Nimakere ku lembe m’ubimo Daudi man ma jabila Daniel giyero, Yehova nyutho mer ma lokere ngo ni ju m’ung’eye, m’ulwore, m’umare man m’ubeworo cik pare (Nen udukuwec mir 8-9)

8-9. (a) Pirang’o Yehova benyutho mer ma lokere ngo ni jurutic pare? (b) Kawoni wabiweco iwi lembang’o?

8 Calu ma walar waneno, Yehova nyutho mer ma lokere ngo kende kende ni ju m’utie ku winjiri ma ceng’ini kude, niwacu ni jurutic pare. Lembe m’ubimo Daudi man ma jabila Daniel giyero, ubenyutho nia etie andha kumeno. Ku lapor, Daudi uyero kumae: “A wek mer mi bero peri gur ni ju m’ung’ei.” “Mer mi bero pa Yehova gambre rondo ku rondo cil rondo ku rondo kum ju m’ulwore.” Daniel ke uwacu kumae: “A, Rwoth, Mungu ma dwong’ ma jang’oi ndiri, m’ugwoko lembariba man mer mi bero ni ju m’umare m’uworo lembang’ola pare de.” (Zab. 36:10; 103:17; Dan. 9:4) Nimakere ku giragora eno, Yehova benyutho mer ma lokere ngo ni jurutic pare pilembe ging’eye, gilwore, gimare man gibemediri niworo cik pare. Yehova benyutho mer ma lokere ngo ni dhanu ma gibewore i ayi m’atira kende.

9 I wang’ ma fodi wacaku timo ngo ni Yehova, Yehova ubed unyutho iwa kit mer m’ebenyutho ni dhanu ceke. (Zab. 104:14) Ento wajurutic pare lundo, wabenwang’u bende bero nikum mer pare ma lokere ngo. Yehova uyero wec ma e pi nitielo cwiny jurutic pare: “Mer mi bero para biai kud i beng’i ngo.” (Isa. 54:10) Eyo, calu m’etimo ni Daudi, Yehova bitimo i ayi ma segi ni ng’atu m’ugwoko bedoleng’ pare. (Zab. 4:3) Lembe maeno copo cwaluwa nitimo ang’o? Jagor Zaburi uwacu kumae: “Ng’atu ma tek e riek ebiparu pi gin maeni; man [iye] bipido pi mer mi bero pa Yehova.” (Zab. 107:43) Juk maeno, Yehova re m’ubemiyo iwa. Dong’ wakewec kawoni iwi yo adek ma Yehova benyutho ko iwa mer ma lokere ngo, man bero ma wanwang’u nikum merne.

BERO MA WANWANG’U NIKUM MER MA LOKERE NGO PA YEHOVA

Yehova ubetimo lembe mange ma beco ni ju m’ubewore (Nen udukuwec mir 10-16) *

10. Wanwang’u kony ma kani ka wang’eyo nia mer pa Mungu galu rondo ku rondo? (Zaburi 31:7)

10 Mer ma lokere ngo pa Mungu galu rondo ku rondo. Lembuno ugorere wang’ 26 i buku mi Zaburi 136. Verse mi kwong’o ucaku ku wec ma e: “A wufoi Yehova; kum e ber; kum mer mi bero pare bedo mi nja.” (Zab. 136:1) Niai i verse mir 2 nitundo i 26, jubed judwogo thirithiri iwi wec ma nia “kum mer mi bero pare bedo mi nja.” Ka wasomo buku mi Zaburi eno, lembene wang’u iwa nineno ayi ma tung’ tung’ ma Yehova unyutho ko mer pare ma lokere ngo m’umbe niweko. Wec ma jubed judwogo i wiye nia “kum mer mi bero pare bedo mi nja,” ubetego cwinywa nia mer ma Mungu nyutho ni jurutic pare lokere ngo. Lembuno ubeketho cwinywa nia andha Yehova weko ngo jurutic pare nyaswaswa! Ento ebedo ceng’ini kugi, man emoko i kumgi, asagane i saa mi peko. Eno ubemiyo iwa bero ma kani? Ning’eyo nia Yehova moko i kumwa, ketho wabedo kud anyong’a man ku tego ma wanyeg ko ku peko mwa. Eketho bende wamedara niwotho i yo mi kwo, niwacu nitimo ire.​—Som Zaburi 31:7.

11. Nimakere ku Zaburi 86:5, ang’o ma cwalu Yehova nitimo kisa?

11 Mer ma lokere ngo pa Mungu cwale nitimo kisa. Ka Yehova uneno nia jadubo moko uloko cwinye, man eweko kit kwo pare ma reco, mer ma lokere ngo ketho etimo ire kisa. Jagor Zaburi ukoro kumae pi Yehova: “Etimo iwa calku dubo mwa ngo, kadi emiyo sukulia iwa de ngo calku kier mwa.” (Zab. 103:8-11) Daudi ugam ung’eyo pi peko ma lith ma ng’atini nwang’u i cwinye ka pidocwinye ubedote pi dubo m’etimo. Re eng’eyo bende nia Yehova tie ‘ayika niweko dubo.’ Ang’o ma cwalu Yehova nitimo kisa? Dwokowang’ penji eno n’i Zaburi 86:5. (Som.) Eyo, calu ma Daudi uyero i rwo pare, Yehova timo kisa pilembe epong’ ku mer ma lokere ngo pi dhanu ceke m’ukwayu nia etim igi kisa.

12-13. Tek cwinywa ubepido pi dubo ma con watimo, ang’o ma bikonyowa?

12 Ka watimo dubo, etie lembe m’ukwayere nia wawinjara rac i cwinywa. Eno romo cwaluwa nikwayu kisa man niweko timo ma rac. Jumoko lundo cwinygi medere asu nipido pi dubo ma con gitimo. Adundegi poko lembe i wigi nia Yehova copo weko ngo igi nyanok de kadok nwang’u gikwayu kisa man giweko timo migi ma reco de. Tek in de ibewinjiri kumeno, ning’eyo nia Mungu tie ayika ninyutho mer ma lokere ngo ni jurutic pare bikonyi niweko bedo ku kookoo mi lembene.

13 Eno ubemiyo iwa bero ma kani? Kadok watie dhanu ma waleng’ ungo de, re wacopo timo ni Yehova kud anyong’a man ku pidocwiny ma leng’. Lembuno copere nikum ‘rimb Yesu ma Wode m’ulonyowa kud i dubo ceke.’ (1 Yoh. 1:7) Ka cwinyi tur pi kosa moko m’itimo, poi nia Yehova utie ayika; eyo, etie kud ava mi timo kisa ni jadubo m’uloko cwinye. Kenen winjiri m’utie i kind mer ma lokere ngo ku timo kisa ma Daudi uweco pire. Ekiewo kumae: “Calu polo ubedo malu ku ng’om, e mer mi bero pare bedo dit kumeno kum ju m’ulwore. Calu yo nyangu bedo bor ku yo reto, e ecoro kier mwa bor kumeno kud i kumwa.” (Zab. 103:11, 12) Pieno, Yehova tie ayika pi ‘niweko iri ma gwei.’​—Isa. 55:7.

14. Daudi unyutho nenedi ayi ma mer ma lokere ngo pa Yehova gwoko kowa?

14 Mer ma lokere ngo pa Mungu miyo iwa gwok i thenge mi tipo. Kinde ma Daudi ubino rwo i bang’ Yehova, eyero kumae: “In i kapondo para; ibigwoka ni can; ibitieka ku wer mi both. . . . Ng’atu m’ugeno Yehova, mer mi bero bitieke gbur.” (Zab. 32:7, 10) Calu ma con gang’ kidi m’utieko adhura ubed ugwoko dhanu m’i iye, mer ma lokere ngo pa Yehova de gwokowa kumeno i kum lembe ma copo nyotho winjiri mwa kude. M’usagu maeno, mer ma lokere ngo pa Yehova ketho ecorowa ceng’ini i kume.​—Yer. 31:3.

15. Winjiri ma kani m’utie i kind mer ma lokere ngo pa Yehova ku kapondo man ot ma teki?

15 Daudi utiyo ku lapor mange pi ninyutho kite ma Mungu gwoko ko dhanu pare. Ekiewo kumae: “Mungu en e ot ma tek para ma wiu, Mungu mi kisa para.” Eyero kendo kumae pi Yehova: “[E] mer mi bero para, man ot ma tek para, odkur para ma wiu, jabodhna; ban para, man ng’atu m’apondo i bang’e.” (Zab. 59:17; 144:2) Pirang’o Daudi uporo mer ma lokere ngo pa Yehova ku kapondo man ot ma teki? Kaka ceke ma wabekwo i iye, tek watie jurutic pa Yehova ci, ebigwokowa kara winjiri mwa kude kud unyothere, kum winjirine pire tie tek lee. Lembe ma rom eno nwang’ere bende i Zaburi 91. Jagor Zaburi eno uyero kumae: “Abiwacu pi Yehova kumae, En e kapondo para man ot ma tek para.” (Zab. 91:1-3, 9, 14) Musa de kinde m’edhingo tho, eketho nwoc iwi wec ma rom eno m’uweco pi kapondo. (Zab. 90:1) I wang’ tho pare, etiyo ku lapor ma e: “Mungu en e kapondo peri niai con, man bote ma rondo ku rondo utieli yo piny.” (Poi. 33:27, NWT) Wec ma nia “bote ma rondo ku rondo utieli yo piny” ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova?

16. Yehova konyowa i ayi ma kani? (Zaburi 136:23)

16 Ka waketho Yehova ubedo ni kapondo mwa, wabibedo museme. Re nindo moko cwinywa copo tur, man waromo wil ku lembe maeno. Saa maeno Yehova bitimo ang’o iwa? (Som Zaburi 136:23.) Ebiroyo bote yo piny, e ebiting’owa nyayoo malu, man ebikonyowa kara wacung wi tiendwa, niwacu kara kudi cwinywa utur. (Zab. 28:9; 94:18) Eno ubemiyo iwa bero ma kani? Ka wang’eyo nia saa ceke wacopo jengara iwi tego pa Mungu, lembene konyowa i yo ario ma e: Mi kwong’o, kaka ceke ma wabekwo i iye, wang’eyo nia Yehova bigwokowa. Mir ario, Wegwa m’i polo ma jamer, ubedieng’ lee piwa.

CWINYWA TEK NIA MUNGU BIWEKO NGO NINYUTHO IWA MER MA LOKERE NGO

17. Pirang’o ukwayu cwinywa bed tek pi mer ma lokere ngo pa Mungu? (Zaburi 33:18-22)

17 Calu ma wadaru ponjo, cwinywa bed tek nia ka wabenwang’ara ku peko moko, Yehova bikonyowa kara kud wanyoth winjiri mwa kude. (2 Kor. 4:7-9) Jabila Yeremia ukoro kumae: “En e kum mer mi bero pa Yehova nia ku wathum, kum ngisi pare rem ungo.” (Ywa. 3:22) Cwinywa bed tek nia Yehova bimedere ninyutho iwa mer pare ma lokere ngo, kum Biblia uwacu nia ‘wang’e ni wi ju m’ulwore, iwi ju m’ugeno mer mi bero pare.’​—Som Zaburi 33:18-22.

18-19. (a) Lembang’o ma mito ngo wiwa uwil pire? (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

18 Lembang’o ma mito ngo wiwa uwil pire? Mito wang’ey nia ma fodi wacaku timo ngo ni Yehova, Mungu ubed unyutho iwa mer pare calu m’ebenyutho ni kodhi dhanu ceke. Ento tin ma dong’ watie jurutic pare, eketho wabenwang’u bende kony nikum mer pare ma lokere ngo. Mer maeno uketho ebegwakuwa i bote kara wabed agwoka. Ebimedere saa ceke nicorowa ceng’ini i kume man ebipong’o lembakeca pare m’eketho piwa. Ebemito wabed jurimbe naka ku naka! (Zab. 46:1, 2, 7) Pieno, kadok wabenwang’ara ku peko ma rukani de, Yehova bimiyo tego i kumwa kara wagwok bedoleng’ mwa ire.

19 Wadaru neno kite ma Yehova unyutho ko mer ma lokere ngo ni jurutic pare. Kawoni ebemito wan de wanyuth mer ma lokere ngo i kindwa. Wacopo nyutho merne nenedi? I thiwiwec m’ulubo, wabiweco iwi lembe maeno.

WER 136 ‘Sukulia ma cuu’ m’uai i bang’ Yehova

^ par. 5 Mer ma lokere ngo utie ang’o? Yehova nyuthe ni jukani, man dhanu m’enyutho igi merne ke ginwang’u bero ma kani? Thiwiwec maeni ku mir ario biweco iwi kite maeno ma pire tek.

^ par. 4 Verse mange bende unyutho nia Mungu upong’ ku mer ma lokere ngo.​—Nen Nehemia 13:22; Zaburi 69:13; 106:7; man Ywak 3:32.

^ par. 54 KORO I CAL: Yehova ubenyutho mer pare ni kodhi dhanu ceke, uketho i iye jurutic pare. Cal ma jutwodo kumgi ubenyutho ayi moko ma Mungu ubenyutho ko mer pare. Ento m’usagu zoo, utie jamgony ma Mungu umiyo iwa.

^ par. 62 KORO I CAL: Ju ma gidoko jurutic pa Yehova man ma giketho yiyoyic migi i lam mi jamgony ma Yesu uthiero, Yehova ubenyutho igi mer i ayi mange bende. Mungu ubenyutho mer ni kodhi dhanu ceke. Ento mer ma lokere ngo ebenyutho ni jurutic pare kende. Ayi m’ebenyutho ko merne igi ubenen i cal ma jutwodo kumgi.