Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 45

Wamedara ninyutho mer ma lokere ngo i kindwa

Wamedara ninyutho mer ma lokere ngo i kindwa

“Nyuth bero ku ngisi ku ba dhanu nzu ng’atuman ni wadi man ni wadi.”​—ZEK. 7:9.

WER 107 Walub kit mer pa Mungu

I ADUNDO *

1-2. Thelembe ma kani m’ubecwaluwa ninyutho mer ma lokere ngo ni ng’atuman i kindwa?

WATIE ku thelembe dupa m’ubecwaluwa ninyutho mer ma lokere ngo ni ng’atuman i kindwa. Thelembene moko tie ma kani? Buku mi Lembrieko udwoko wang’ penji maeno kumae: “Bedo ber ku lemandha kud uweki. . . . Kum kumeno ibinwang’u bero man ng’eyothelembe ma ber i wang’ Mungu ku dhanu.” “Ng’atu ma won kisa timo ber kum ng’eyong’ec pare gire.” ‘Ng’atu ma lubo bedopwe bibedo ber [man] ebinwang’u kwo.’​—Rie. 3:3, 4; 11:17; 21:21.

2 Lembrieko eno uweco iwi thelembe adek m’ucwaluwa ninyutho mer ma lokere ngo. Mi kwong’o, nyutho mer ma lokere ngo ketho piwa bedo tek i wang’ Mungu. Mir ario, wan giwa de wanwang’u bero tek wabenyutho mer ma lokere ngo. Ku lapor, eketho wadoko jurimo ma tek i kindwa. Mir adek, nyutho mer ma lokere ngo biketho wabinwang’u mugisa i nindo m’ubino, uketho i iye kwo ma rondo ku rondo. Pieno, watie ku thelembe dupa ma beco mi woro lembe ma e ma Yehova uyero: “Nyuth bero ku ngisi ku ba dhanu nzu ng’atuman ni wadi man ni wadi.”​—Zek. 7:9.

3. I thiwiwec maeni wabidwoko wang’ penji ma kani?

3 I thiwiwec maeni, wabidwoko wang’ penji ang’wen ma e: Wacikara ninyutho mer ma lokere ngo ni jukani? Ponji ma kani ma wacopo nwang’u i buku pa Rutha iwi nyutho mer ma lokere ngo? Tin wacopo nyutho mer ma lokere ngo nenedi? Wabinwang’u bero ma kani tek wabenyutho mer ma lokere ngo?

WACIKARA NINYUTHO MER MA LOKERE NGO NI JUKANI?

4. Ukwayu watim ang’o pi nikwanyu koth Mungu? (Marko 10:29, 30)

4 I thiwiwec m’ukadhu, waponjo nia Yehova nyutho mer ma lokere ngo ni ju m’umare man m’ubetimo ire kende. (Dan. 9:4) Wan de wabemito wabed jukwany “koth Mungu calu nyithindho pare ma jumer.” (Efe. 5:1) Pieno, ukwayu wanyuth mer ma lokere ngo ni umego ku nyimego mwa i cokiri.​—Som Marko 10:29, 30.

5-6. Lapor ma kani m’ukonyowa ninyang’ i kum gwoko bedoleng’ kunoke lembang’ola ma ng’atini timo?

5 Tek wanyang’ cuu i thelembe mi mer ma lokere ngo, e wabibedo bende ku copo mi nyuthe ni umego ku nyimego mwa. Kara wanyang’ cuu, wakenen winjiri m’utie i kind mer ma lokere ngo ku gwoko bedoleng’ kunoke lembang’ola ma ng’atini timo. Wakewec iwi lapor moko.

6 Ng’atu ma tek utimo tic i kampuni moko pi oro ma dupa, jucopo wacu nia ng’atuca utie jaratic ma ber. Re i oro ma dupa m’etimo, nwang’u moko enen de ngo wang’ ku wang’ ku weg kampunine. Saa moko nyo cik ma weg kampunine giketho ubed ufoyo iye ngo. Re eweko ngo tije, kum eng’eyo nia ticne ubemiyo ire sente m’epong’ ko yeny pare. Ebimedere asu nitimo tic keca nitundo ma tije biweke ko pi oro pare m’ucidho, kunoke nitundo m’ebinwang’u tic ka mange.

7-8. (a) Ang’o ma cwalu ng’atini ninyutho mer ma lokere ngo? (b) Pirang’o wabiweco iwi verse moko ma nwang’ere i buku pa Rutha?

7 Lembang’ola ma jutimo ku ng’atini kunoke ma jutimo pi piny moko, tie ber. Ento gin ma ketho ebedo ber akeca utie thelembe m’ucwalu ng’atini nitimo lembang’olane. Con, ang’o m’ubed ucwalu jurutic pa Mungu ninyutho mer ma lokere ngo? Dhanu m’ubed unyutho mer ma lokere ngo, gibed ginyuthe ngo pilembe nia gicikiri ninyuthe, ento adundegi re m’ubed ucwalugi. Wakewec iwi lapor pa Daudi. Adundene ucwale ninyutho mer ma lokere ngo ni jarimbe ma Yonathan, kadok nwang’u won Yonathan ubino sayu nia enege de. Oro ma dupa i ng’ei tho Yonathan, Daudi umedere asu ninyutho mer ma lokere ngo ni Mefiboceth ma wod Yonathan.​—1 Sam. 20:9, 14, 15; 2 Sam. 4:4; 8:15; 9:1, 6, 7.

8 Wacopo nwang’u ponji dupa iwi nyutho mer ma lokere ngo ka wasomo buku pa Rutha i Biblia. Ponji ma kani ma waromo nwang’u iwi mer ma lokere ngo ma dhanu ma juweco pigi i bukune ginyutho? Wacopo tiyo ku ponjine ke nenedi i cokiri mwa? *

PONJI MA WACOPO NWANG’U I BUKU PA RUTHA IWI NYUTHO MER MA LOKERE NGO

9. Pirang’o Naomi uparu nia Yehova ulokere i kume ni jadhoge?

9 I buku pa Rutha, wanwang’u kpawa pa Naomi, pa Rutha ma ciwode, man pa Boaz. Boaz ubino ng’atu ma lworo Mungu man ebino bende wat pa won ot pa Naomi. Ndru m’ugam upodho i Israel uketho Naomi ku won ot pare man awiya migi ma co ario giringo i ng’om mi Moab. Kinde ma gitundo, won ot pa Naomi uwok utho. Ku bati ma rac, wote ario ma nwang’u dong’ gigamu de githo. (Rut. 1:3-5; 2:1) Peko maeno uturo cwiny Naomi mi tuko ngo. Cwinye tur ma dong’ eparu nia Yehova re m’udoko jadhoge. Kewinj lembe m’eyero iwi Mungu pi kite m’ewinjere ko: “Cing’ Yehova bino i wiya.” “Ng’atu ma Jategokpo timo rac dit i bang’a.” Edok emedo nia “Yehova tuco wia, man Ng’atu ma Jategokpo mio ira can.”​—Rut. 1:13, 20, 21.

10. Yehova utimo ang’o ni Naomi pi wec m’eyero ku dhu ng’eicwiny?

10 Yehova utimo ang’o ni Naomi pi wec m’eyero ku dhu ng’eicwiny? Ekune ngo, ento enyutho ire kisa. Yehova ung’eyo nia “[masendi copo] dwoko jarieko ni jakasegu.” (Ekl. 7:7) Kadok kumeno de, Naomi ubino ku yeny mi kony kara enen nia andha Yehova ukune ngo. Mungu konye nenedi? (1 Sam. 2:8) Eketho Rutha unyutho ire mer ma lokere ngo. Ku yo, Rutha ukonyo wang’umire man enyutho ire mer kara cwinye kud utur man eng’ey nia asu Yehova umare. Lapor pa Rutha ubemiyo iwa ponji ma kani?

11. Pirang’o umego ku nyimego dupa tin gibetimo kero nikonyo jumange ma cwinygi uturi?

11 Mer ma lokere ngo cwaluwa nikonyo ju m’unwang’iri ku peko. Calu Rutha ugam umoko kii i kum Naomi, umego ku nyimego tin de gibemediri nikonyo ju ma cwinygi utur kunoke ung’abere i cokiri. Gimaru umego ku nyimego man gitimo ku tego migi ceke pi nikonyogi. (Rie. 12:25; 24:10) Lembuno urombo ku lembe ma e ma jakwenda Paulo ubekwayu nia watim: “Wuwec i ayi ma juko cwiny ni ju ma cwinygi tur, wutiel ju ma ng’ic, man wucir dhanu ceke.”​—1 Thes. 5:14.

Wacopo konyo umego kunoke nyamego ma cwinye tur, tek waciko ithwa niwinje kinde m’eweco (Nen udukuwec mir 12)

12. Yo ma ber akeca m’iromo konyo ko umego kunoke nyamego ma cwinye utur utie ma kani?

12 Wang’ ma pol yo ma ber akeca m’iromo konyo ko umego kunoke nyamego ma cwinye utur, utie niwinje cuu mandha kinde m’ebeweco man niketho eng’ey nia imare. Yehova ubefoyo lee gin m’ibetimo pi nikonyo rombe pare ma pigi tek lee i iye. (Zab. 41:1) Lembrieko 19:17 uyero kumae: “Ng’atu ma ngisi nege kum jacan mio banja ni Yehova, man ebidwoko wang’ tic ma ber pare ire kendo.”

Rutha umoko i kum wang’u mire Naomi, Orpa ke uloko ubedok i Moab. Rutha ubewacu ni Naomi nia “ka m’icidho i ie, an de abicidho keca” (Nen udukuwec mir 13)

13. Pirang’o ng’iyong’ic pa Rutha ukoc ku pa Orpa, man Rutha unyutho mer ma lokere ngo nenedi? (Nen cal m’i ng’eye.)

13 Wanyang’ ma ber akeca i mer ma lokere ngo ka waparu pi lembe ma Naomi unwang’ere ko i ng’ei tho pa won ot pare man p’awiya pare ma co ario. Kinde ma Naomi uwinjo nia ‘Yehova uliewo dhanu pare man emio igi cam,’ e enwang’u nia mito edok i pacu ma thugi. (Rut. 1:6) Mon wote ario ceke ucoko woth i toke. Ento kinde ma giwok i yo, Naomi uwok uyero igi wang’ adek nia gilok kud i toke gidok i Moab. Gitimo ang’o? Biblia uyero nia “Orpa cwio limb wang’umire; ento Ruth umoko i kume.” (Rut. 1:7-14) Orpa uworo dwand wang’umire man edok i Moab. Ento Rutha uloko ngo. En de nwang’u ebino agonya nidok, re mer ma lokere ngo uketho eng’iyo nia edong’ ku Naomi pi nikonye. (Rut. 1:16, 17) Rutha umoko i kum Naomi, ungo pi lembe nia ecikere nimoko i kume, ento pilembe emaru nia ekonye. Rutha unyutho mer ma lokere ngo. Kpawa maeno ubemiyo iwa ponji ma kani?

14. (a) Umego ku nyimego dupa tin gibelubo lapor pa Rutha nenedi? (b) Nimakere ku Juebrania 13:16, wacopo nyayu anyong’a i Mungu nenedi?

14 Mer ma lokere ngo ketho watimo kero ma lee pi nikonyo jumange. Tin de umego ku nyimego dupa ginyutho mer ma lokere ngo ni juyic wagi, kadok ni ju ma fodi ging’eyo ngo de. Ku lapor, ka giwinjo nia peko ma wok rek upodho iwi juyic wagi, ndhundhu nica gimito ging’ey nia gicopo konyogi nenedi. Kinde ma peko uwok iwi ng’atu moko i cokiri, pio pio gimito ging’ey yeny pa ng’atune kara gikonye. Calu Jukristu mi Makedonia gitimo i rundi ma kwong’a, tin de umego mwa gitimo nisagu kadhiri ma nwang’u gicopo timo. Gimiyo saa migi man jamcing’gi “kadok nikadhu kadhiri ma gicopo” pi nikonyo umego ku nyimego ma peko unwang’ugi. (2 Kor. 8:3) Anyong’a nego Yehova lee kan ebeneno gibenyutho mer ma lokere ngo!​—Som Juebrania 13:16.

TIN WACOPO NYUTHO MER MA LOKERE NGO NENEDI?

15-16. Rutha umedere nenedi nikonyo Naomi?

15 Wacopo nwang’u ponji dupa ma beco i ayi ma Rutha ukonyo ko Naomi. Wakenen ponjine moko.

16 Kudi cwinyi tur pio pio. Ku kwong’a Naomi ukeukwero nia Rutha kud udok i toke i ng’om mi Yuda. Ento cwiny Rutha utur ungo. Adwogine ubino ang’o? Kinde ma Naomi ‘uneno nia eketho cwinye kum cidho kude, eweko weco i bang’e,’ niwacu eweko nirere.​—Rut. 1:15-18.

17. Ang’o ma bikonyowa kara cwinywa kud utur pio pio?

17 Ponji ma wacopo nwang’u. Ukwayu ninyutho cirocir pi nikonyo ju ma cwinygi ung’abere; ukwayu wamedara asu nikonyogi. Nyamego * moko m’utie ku yeny mi kony copo kekwero kony ma wabemiyo ire. Ento mer ma lokere ngo bicwaluwa nitimo kero mwa ceke pi nimoko i kume. (Gal. 6:2) Wang’eyo nia i ng’eye ebidoyiyo nia wakonye man wajuk cwinye.

18. Lembang’o ma saa moko nyo unyayu can i Rutha?

18 Ng’eicwiny kud umeki. Kinde ma Naomi giku Rutha gitundo i Bethlehem, Naomi uwok urombo ku jirani pare ma con. Ewacu igi kumae: “Acidho m’apong’, man Yehova dwoka thuwa kendo mananu.” (Rut. 1:21) Kepar kite ma Rutha copo winjere ko kinde m’ebewinjo wec maeno i dhu Naomi! Rutha utimo tego pare ceke pi nikonyo Naomi. Ewak kude, ejuko cwinye, man ewotho kude i yo pi nindo dupa. Re kawoni Naomi ubewacu nia ‘Yehova udwoke thugi mananu.’ Wec maeno ubenyutho nia Naomi uneno ngo kony ma Rutha umiyo ire, kadok nwang’u ebino i ng’ete saa maeno de. Saa moko nyo lembuno unyayu can lee i Rutha. Re kadok kumeno de, Rutha umoko pare ki i kum Naomi.

19. Ang’o ma bikonyowa nimoko i kum ng’atu ma cwinye utur?

19 Ponji ma wacopo nwang’u. Tin de nyamego moko ma cwinye tur, copo culowa ku wec ma rac kadok nwang’u watimo tego ma lee pi nikonye de. Re mito ngo ng’eicwiny umakwa i kume. Wamok i kume, kum etie ku yeny mi kony, man wakway Yehova ukonywa wanwang’ yo ma wacopo juko ko cwinye.​—Rie. 17:17.

Judong cokiri tin gicopo lubo lapor pa Boaz nenedi? (Nen udukuwec mi 20-21)

20. Ang’o m’uketho Rutha unwang’u tego kara cwinye kud utur i kum konyo Naomi?

20 Kud iceriri kan ineno ng’atu moko ubemito kony. Rutha unyutho mer ma lokere ngo ni Naomi; ento kawoni en gire de etie ku yeny mi tielocwiny. Yehova utiyo ku Boaz pi nikonye. Boaz uwacu ire kumae: “Yehova udwok wang’ tic peri, man sukulia ma cu umire iri ku ba Yehova, Mungu mir Israel , m’ibino ninwang’u kagonjo the bombe.” Wec maeno ujuko cwiny Rutha, uketho edwoko ni Boaz nia “ijuka, kum iweco ber ba jatic peri.” (Rut. 2:12, 13) Wec pa Boaz utundo ni Rutha tap i saane, uketho enwang’u tego kara cwinye kud utur.

21. Calu m’ugorere i Isaya 32:1, 2, judong cokiri gimiyo kony ma kani?

21 Ponji ma wacopo nwang’u. Dhanu ma gibenyutho mer ma lokere ngo ni jumange, saa moko gin de gibedo ku yeny ma jutiel ko cwinygi. Calu ma Boaz ugam ufoyo Rutha pi kony m’emiyo ni Naomi, tin judong cokiri de gibedwoko foyofoc lee ni umego ku nyimego i cokiri pi kony ma gibemiyo ni jumange. Foyofoc maeno ma gibemiyo tap i saane, bimiyo tego i kum umego ku nyimego kara gimediri nikonyo jumange.​—Som Isaya 32:1, 2.

BERO MA WANWANG’U KA WABENYUTHO MER MA LOKERE NGO

22-23. Pidoic pa Naomi ulokere nenedi man ke pirang’o? (Zaburi 136:23, 26)

22 I ng’eye kinde ma nindo moko ukadhu, Boaz umiyo cam ku berocwinye ni Rutha giku Naomi pi nikonyogi. (Rut. 2:14-18) Naomi utimo ang’o pi giramiya maeno ma Boaz umiyo? Eyero kumae: “Mugisa pa Yehova ukwany ng’atu ma kuweko timo ber ungo kum ju ma kwo ku ju m’utho bende.” (Rut. 2:20a) Pidoic pa Naomi ulokere kawoni! I wang’e, ebed ewak ku piwang’e nia ‘Yehova . . . ulokere i kume,’ ento kawoni ebeyero kud anyong’a nia ‘Yehova . . . weko timo ber ungo.’ Ang’o m’uketho pidoic pa Naomi ulokere?

23 Naomi ucaku nyang’ nia karaman Yehova uweke ngo. Yehova utiyo ku Rutha pi nikonyo Naomi i woth pare nitundo i Yuda. (Rut. 1:16) Naomi uneno kony pa Yehova bende kinde ma Boaz, ma tie ng’atu acel m’i kind ‘payocgi,’ umiyo igi cam ku bercwinye pi nikonyogi ku Rutha. (Rut. 2:19, 20b) Saa moko nyo Naomi uwacu yor i iye nia ‘kawoni anyang’ andha nia Yehova ukuna ngo. Eweka ngo i nindo maeni ceke!’ (Som Zaburi 136:23, 26.) M’umbe jiji, Naomi ubino ku foyofoc lee mandha pi Rutha man Boaz pilembe cwinygi utur ungo i kume! Gin ceke anyong’a unegogi pilembe Naomi udok unwang’u anyong’a man tego mi timo ni Yehova.

24. Pirang’o wabemito wamedara ninyutho mer ma lokere ngo ni juyic wadwa?

24 Wanwang’u ponji ma kani i buku pa Rutha iwi nyutho mer ma lokere ngo? Mer ma lokere ngo ketho cwinywa ai ungo nyaswaswa iwi umego kunoke nyamego moko m’ubenwang’ere ku peko mir ang’abacwiny. Eketho watimo bende tego ma lee pi nikonyogi. Ukwayu ngo judong cokiri giceriri nidwoko foyofoc ni dhanu m’ubenyutho mer ma lokere ngo ni jumange i cokiri. Wan ceke anyong’a negowa tek waneno nia ju m’utie ku yeny mi kony gidok ginwang’u tego kendo mi timo ni Yehova. (Tic. 20:35) Thelembe ma kani ma pire tek akeca m’uketho wabemedara ninyutho mer ma lokere ngo? Utie pilembe wamito walub lapor pa Yehova man wanyay anyong’a i iye, kum epong’ ku mer ma lokere ngo.​—Ai 34:6; Zab. 33:22.

WER 130 Wabed dhanu ma timo kisa

^ par. 5 Yehova ubemito wanyuth mer ma lokere ngo ni umego ku nyimego mwa i cokiri. Ning’eyo ayi ma jurutic ma con pa Mungu ginyutho ko mer ma lokere ngo i kindgi, copo konyowa ninyang’ nia mer ma lokere ngo utie ang’o. I thiwiwec maeni wabineno ponji ma wacopo nwang’u i kum lapor pa Rutha, Naomi, man pa Boaz.

^ par. 8 Pi ninyang’ cuu i thiwiwec maeni, wabekweyi isom i Biblia buku pa Ruth thek 1 kud 2 zoo.

^ par. 17 I thiwiwec maeni wabeweco pi nyimego pilembe wabekoro pi lapor pa Naomi. Re ponji m’i iye utie bende pir umego.