Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 46

Wu ju m’ugemuru ma nyen, wuketh wiwu zoo i kum timo ni Yehova

Wu ju m’ugemuru ma nyen, wuketh wiwu zoo i kum timo ni Yehova

“Yehova en e tego para . . . adundena geno en.”​—ZAB. 28:7.

WER 131 “Gin ma Mungu ribo karacelo”

I ADUNDO *

1-2. (a) Pirang’o ju ma gigamiri ma nyen gicikiri nijengiri iwi Yehova? (Zaburi 37:3, 4) (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

NYO idhingo gemiri, kunoke nyo fodi wugemuru ma nyen? Ka eyo, m’umbe jiji itie kud ava mi kwo kud anyong’a ku ng’atu maeno m’imaru lee. Gam utie ku peko pare i iye, man ju ma fodi gigamiri agama gitie ku yub ma pire tek m’ukwayu gimaki. Gin ma wubitimo i saa ma wubenweng’uru i peko man yub ma wubemaku, bibedo kud adwogi iwi anyong’a mwu i oro ma bibino. Tek wujenguru iwi Yehova, wubimaku yub mi rieko, gam mwu bicungo ma tek man wubikwo kud anyong’a. Ento tek wutiyo ngo ku juk pa Mungu, saa moko lembene bimiyo iwu peko i gam mwu man wubikoso anyong’a.​—Som Zaburi 37:3, 4.

2 Kadok i thiwiwec maeni wabiweco akeca iwi ju ma fodi ugamiri agama de, re peko ma wabiweco i wiye utie bende peko ma ju ceke m’ugamiri ginwang’iri ko. Thiwiwecne biketho nwoc akeca iwi ponji ma wacopo nwang’u i lapor mi dhanu ma co ku ma mon ma giweg bedopwe ma juweco pigi i Biblia. Lapor maeno bemiyo iwa ponji ma konyowa i kwo mwa man i gamiri mwa. Wabineno bende ponji ma wacopo nwang’u i lembe ma ju m’ugamiri i rundi mwa eni gikadhu kud i iye.

PEKO MA JU M’UGAMIRI MA NYEN GINWANG’IRI KO

Yub ma kani ma copo cero ju m’ugamiri ma nyen nitimo lee ni Yehova? (Nen udukuwec mir 3-4)

3-4. Ju m’ugamiri ma nyen gicopo nwang’iri ku peko ma kani?

3 Dhanu moko giyero ni ju m’ugamiri ma nyen nia gin de gikwo ayi ma dhanu mange de gibekwo ko. Ku lapor, jurunyodo ku wedi mange gidhuro mac i kumgi nia gicak nyolo awiya ndhundhu. Kunoke jurimbgi ku wedi migi copo kwayugi nia ging’iew ot ma cuu man gipong’ iye ku piny ma beco.

4 Ka ju m’ugamiri ma nyen eno gibedo ngo ku wang’gi, gicopo maku yub ma romo royogi i banja ma lee. Man i ng’eye gin ario ceke gicopo caku timo tic pi saa ma lee pi niculo banjane. Tic mi kum copo caku camu igi saa ma nwang’u giromo tiyo ko pi nitimo ponji migi ma segi, thier migi mi juruot, man tic mi rweyo lembanyong’a. Gicopo koso kadok coko pilembe gibemediri ku tic i ng’ei saa m’ukethere kara ginwang’ sente lee, kunoke ya kara tic kud uwekgi. Eno biketho gibinwang’u ngo kaka ma gitim ko lee i tic pa Yehova.

5. Ponji ma kani m’inwang’u kud i lapor p’umego Klaus ku min ot pare Marisa?

5 Lapor mi dhanu dupa ubenyutho nia ka ju ketho wijo i kum sayu giki mi kum, eno ketho jubedo ngo kud anyong’a. Wakenen ponji moko m’umego Klaus ku min ot pare Marisa ginwang’u i kum lembuno. * Kinde ma fodi gigamiri agama, gin ario zoo gibed gitimo tic mi kum saa ceke kara ya gikwo kwo ma yot. Ento ginwang’u ngo anyong’a. Klaus ukoro kumae: “Wabedo ku piny dupa nisagu kadhiri ma nwang’u umito wabed ko, re wabino mbe ku lembakeca mi tipo i kwo mwa. I andha, wabino ku peko man adieng’acwiny i kwo mwa.” Saa moko nyo in de idaru nwang’u nia niketho wijo akeca i kum sayu giki mi kum umiyo ngo iri anyong’a. Ka eyo, kudi cwinyi tur. Lapor mi jumange romo konyi. Wakecak nineno ponji ma weg udi copo nwang’u kud i lapor p’ubimo Yehocafat.

GEN YEHOVA CALU UBIMO YEHOCAFAT

6. Yehocafat utiyo nenedi ku juk ma nwang’ere i Lembrieko 3:5, 6, kinde m’udul mony ucoro iwi dhanu pare ku lwinyi?

6 Wu cog mon, saa moko wubed wunwang’u nia rwom ma wutiye ko ubenurowu? Ka eyo, wucopo nwang’u ponji i kum lapor p’ubimo Yehocafat. Ubimo Yehocafat ubino ku rwom mi gwoko dhanu mi Yuda zoo! Etiyo nenedi ku rwom maeno ma pek? Etimo tego pare ceke pi nigwoko ju m’ebeneno wigi. Edwoko adhura mi Yuda doko tek, man ecoko udul askari ma kadhu milioni acel kud elufu dak acel ku pier abusiel (1 160 000). (2 Kei. 17:12-19) I ng’eye Yehocafat udok unwang’ere i wang’ peko ma dit mandha. Udul mony ma dit mi Juamoni ku mi Jumoab, man mi dhanu mi ng’om gudi mi Seir gibino i wiye ku lwiny, niwacu en ku juruot pare man dhanu pare. (2 Kei. 20:1, 2) Yehocafat utimo ang’o saa maeno? Ekwayu Yehova nia ukonye man emii ire tego. Lembuno urombo ku juk ma nwang’ere i Lembrieko 3:5, 6. (Som.) Rwo mi jwigiri pa Yehocafat ma jukiewo pire i 2 Lemkei 20:5-12, ubenyutho nia eketho genogen pare lee iwi Won m’i polo. Yehova udwoko wang’ rwo pa Yehocafat nenedi?

7. Yehova udwoko wang’ rwo pa Yehocafat nenedi?

7 Yehova uweco i bang’ Yehocafat nikadhu kud i bang’ Yahaziel ma jalawi. Eyero kumae: “Wuther giwu, wucung ling’, man wunen both pa Yehova ma ni kudwu.” (2 Kei. 20:13-17) I andha, eno ubino ngo ayi kiedolwiny ma ging’iyo ko! Telowic maeno uai ungo i bang’ dhanu, ento i bang’ Yehova. Yehocafat uworo telowic maeno pilembe ebino ku genogen lee iwi Mungu pare. Kinde ma en ku dhanu pare gicidho i dhu jukwoje, ewok eketho dhanu urieyo i wang’ udul mony, erieyo ngo juaskari ma gi jubodho mi kiedo lwiny, ento juruwer m’umbe kud atum i cing’gi. Yehova uworo lembang’ola pare m’etimo ku Yehocafat, e Yehova uvoyo jukwoje.​—2 Kei. 20:18-23.

Ju m‘ugamiri ma nyen gicopo ketho wigi zoo i kum timo ni Yehova, nwang‘u giberwo man gibeponjo Lembe pare (Nen udukuwec mir 8, 10)

8. Cog mon romo nwang’u ponji ma kani kud i lapor pa Yehocafat?

8 Wu cog mon, wucopo nwang’u ponji i kum lapor pa Yehocafat. Wutie ku rwom mi gwoko juruot mwu, pieno wubetimo tego pi nigwokogi man nikonyogi. Ka wubenweng’uru ku peko moko, saa moko wucopo paru nia wuromo voyo pekone wun giwu. Kud ijengiri iwi tego peri giri. Ento kway kony i bang’ Yehova giri kendi. M’umedo maeno dok irwo karacelo ku dhaku peri. Ponj Biblia ku girasoma mange ma dilo pa Mungu ubewodho pi niwang’u telowic pa Yehova, man tii ku juk m’inwang’u i igi. Jumoko copo foyo ngo yub m’imaku m’ujengere iwi Biblia, man gicopo yero bende nia rieko peri mbe. Giromo wacu nia sente ku piny m’ing’iewo ku sentene re ma bigwoko juruot peri ma ber nisagu. Ento poi i kum lapor pa Yehocafat. Egeno Yehova, man enyutho genogen ne ku timo. Yehova uweko ngo jaratic pare maeno ma pwe, man in de ebiweki ngo. (Zab. 37:28; Ebr. 13:5) Ju m’ugamiri giromo timo ang’o mange pi ninyutho nia gitie kud anyong’a nikwo karacelo?

KETH TIMO NI YEHOVA UBED IRI NILEMBE MA PIRE TEK CALU JABILA ISAYA KU DHAKU PARE

9. Wacopo yero lembang’o iwi jabila Isaya ku dhaku pare?

9 Jabila Isaya ku dhaku pare giketho wigi zoo i kum timo ni Yehova. Isaya ubino jabila, man copere nia dhaku pare de ubino jabila, kum julwong’e nia “dhaku ma jabila.” (Isa. 8:1-4) Isaya ku dhaku pare zoo giketho timo ni Yehova ubedo ni gin ma kwong’a i kwo migi. Eno tie lapor ma ber mandha ni ju m’ugamiri mi rundi ma tin!

10. Ponjo lembila mi Biblia copo konyo ju m’ugamiri nenedi kara gibed ku lembakeca mi timo lee ni Yehova i kadhiri ma gicopo?

10 Tin ju ma gigamiri gicopo ketho timo ni Yehova ni gin ma pire tek i kwo migi nwang’u gitimo ire ku kero migi ceke. Gicopo ketho genogen migi udok tek i Yehova nwang’u gibeponjo lembila mi Biblia karacelo, man gibeneno kite ma lembilane upong’o ko. * (Tito 1:2) Giromo paru pi gin ma gicopo timo kara lembila moko mi Biblia upong’ kakare. Ku lapor, giromo konyo kara lembila ma Yesu uewo nia lembanyong’a mi Ker jubilar rweyo i ng’om zoo ka kajik biwok, upong’ kakare. (Mat. 24:14) Kinde ma ju m’ugamiri gibeneno nia lembilane ubepong’o kakare, e gibibedo ku lembakeca ma gitim ko lee ni Yehova i kadhiri ma gicopo.

KETH LEMBE MI KER I KABEDO MA KWONG’A CALU PRISILA GIKUD AKILA

11. Prisila gikud Akila gitimo ang’o man ke pirang’o?

11 Lapor pa Prisila gikud Akila ma gitie Juyahudi m’ubino kwo i adhura mi Roma, romo konyo ju ma gigamiri ma nyen. Akila gigam giwinjo lembanyong’a ma jubino rweyo iwi Yesu, gijolo lembene man gidoko Jukristu. M’umbe jiji, gibino kud anyong’a i ayi ma gibino kwo ko. Re mbwang’ kumeni, lembe ulokere igi kinde ma Klaudio ma jabim mi Roma ung’olo nia Juyahudi ceke uai kud i Roma. Kepar kite m’Akila giwinjiri ko saa maeno. Ugam ukwayere nia giwek kaka ma nwang’u ging’iyo i iye ma ber, gidok ginwang’ ot kaka mange, man gicak the kuloka mi cwiyo hema kendo kuca. Nyo peko maeno ma ginwang’u i kwo migi uketho giweko niketho lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a? Waparu nia ing’eyo dwokowang’ penji maeno. Kaka ma gidok i iye ma nyen i Korintho, gicaku konyo cokiri ma keca man nitimo karacelo ku jakwenda Paulo pi nitielo cwiny umego. I ng’eye, gidok i adhura mange ka ma yeny mi jurwey lembanyong’a utie lee i iye. (Tic. 18:18-21; Rum. 16:3-5) Gibino kud anyong’a lee dit i kwo migi pi tic maeno!

12. Pirang’o ukwayu ju m’ugamiri gibed ku lembakeca migi mi tipo?

12 Ju m’ugamiri mi rundi mwa, gicopo lubo lapor p’Akila giku Prisila nwang’u gibeketho lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a. Saa ma ber ma gicopo weco i iye pi lembakeca maeno i kindgi, utie kinde ma fodi gigamiri ngo. Ka ju m’ugamiri gimaku yub karacelo man gibetimo kero nitundo i kum lembakeca migi mi tipo, gibibedo ku kaka dupa mi neno kony pa Yehova i kwo migi. (Ekl. 4:9, 12) Wakewec iwi lapor pa Russell gikud Elizabeth. Russell uwacu kumae: “Walar waweco iwi lembakeca mwa mi tipo i wang’ gamiri mwa.” Elizabeth ke uyero nia “walar waweco pi lembuno i wang’e, kara yub ma wabidomaku yor i ng’eye kud ucerwa nitundo i kum lembakecanegi.” Lembuno uketho Russell gikud Elizabeth gidok i Micronésie pi nicitimo kaka ma yeny mi jurwey lembanyong’a utie lee i iye.

Ju m‘ugamiri ma nyen gicopo ketho wigi zoo i kum timo ni Yehova, nwang‘u gibeketho lembakeca mi tipo (Nen udukuwec mir 13)

13. Nimakere ku Zaburi 28:7, wabinwang’u adwogi ma kani ka wageno Yehova?

13 Calu Russell gikud Elizabeth, ju ma pol ma gigamiri ging’iyo nia ukwayu ngo gibed ku giki mi kum dupa i kwo migi kara ginwang’ saa ma girwey ko lembanyong’a lee i kadhiri ma gicopo. Ka ju m’ugamiri giketho lembakeca mi timo lee i tic pa Yehova, man gibetimo kero nitundo i kum lembakecane, gibinwang’u adwogi ma ber. Gibineno kite ma Yehova ubedieng’ ko pigi, e genogen migi i wiye de bidoko tek, man gibibedo kud anyong’a mandha i kwo migi.​—Som Zaburi 28:7.

BED KU GENOGEN IWI LEMBANG’OLA PA YEHOVA CALU JAKWENDA PETHRO KU DHAKU PARE

14. Jakwenda Pethro ku dhaku pare ginyutho nenedi nia gibedo ku genogen i lembang’ola ma nwang’ere i Matayo 6:25, 31-34?

14 Ponji mange ma ju m’ugamiri gicopo nwang’u utie bende i lapor pa jakwenda Pethro ku dhaku pare. I kum dwi abusiel i ng’ei ma Pethro urombo ku Yesu, ugam ukwayere nia Pethro umak yub ma pire tek i kwo pare. Pethro ubed utimo tic ma tek mi dwaru nam pi nigwoko juruot pare. Pieno kinde ma Yesu ulwong’e nia elub toke i tic mi saa ceke, ugam ukwayere nia Pethro upar bende pi dhaku pare. (Luka 5:1-11) Pethro ung’iyo nilubo tok Yesu i tic pare mi rweyo lembanyong’a. Etimo ng’iyong’ic mi rieko! Wacopo yero ma cwinywa tek nia dhaku pare bende udiko cinge i kum yubne. Biblia uyero nia i ng’ei cer pa Yesu, ebed ewotho ku Pethro ma won ot pare pi kare moko. (1 Kor. 9:5) M’umbe jiji, lapor pare ma ber uketho Pethro uweco ku tego cwinye pi nimiyo juk ni Jukristu ma co ku ma mon. (1 Pet. 3:1-7) Ubenen kamaleng’ nia Pethro ku dhaku pare ceke gibino ku genogen i lembe ma Yehova ung’olo nia ebipong’o yeny migi tek giketho lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a.​—Som Matayo 6:25, 31-34.

15. Inwang’u ponji ma kani i kum lapor pa Tiago giku Esther?

15 Tek fodi wugemuru oro ukadhu lee ngo akeca, wucopo meduru nicego ava ma wutie ko mi timo lee ni Yehova nenedi? Yo acel utie ninwang’u ponji i bang’ ju ma gigamiri con. Ku lapor, wucopo somo thiwiwec “Gimiiri gigi ku berocwinygi” * ma nwang’ere i girasoma mwa. Thiwiwec ma kumeno ukonyo Tiago ku min ot pare Esther i ng’om mi Brésil nibedo kud ava mi timo kaka ma yeny mi jurwey lembanyong’a tie lee i iye. Tiago ukoro kumae: “Kinde ma wasomo kite ma Yehova ukonyo ko jurutic pare mi rundi mwa eni, wan de wamito walub telowic pare kara wanen kony pare i kwo mwa bende.” E gicoko woth gidok i Paraguay, man gibetimo kuca i dhok mi Portugais niai i oro 2014. Esther ke ukoro mae: “Giragora acel ma wan ario zoo wamaru akeca utie Juefeso 3:20. Waneno lembe m’i giragora eno wang’ ma pol nia utie lemandha i tic ma watimo ni Yehova.” I barua maeno ma Paulo ugoro ni Juefeso, eng’olo nia Yehova bipong’o yeny mwa nisagu ma wabekwayu i bang’e. Lembuno utimere andha wang’ dupa!

Ju m‘ugamiri ma nyen gicopo ketho wigi zoo i kum timo ni Yehova, nwang‘u gibesayu kony i bang‘ ju m‘ugalu i gamiri (Nen udukuwec mir 16)

16. Ju ma gigamiri ma nyen gicopo sayu kony i bang’ jukani tek gibemito ning’iyo i lembakeca migi?

16 Ju ma gigamiri ma nyen gicopo nwang’u kony i bang’ jumange ma gijengiri iwi Yehova. Saa moko nyo jumoko ma gigamiri gidaru timo tic mi saa ceke pi oro ma dupa. Ecibedo ber ungo nia wukway kony i bang’gi tek wubemito ning’iyo i lembakeca mwu? Eno tie yo mange ma wunyutho ko nia wuketho genogen mwu iwi Yehova. (Rie. 22:17, 19) Judong cokiri bende copo konyo ju ma gigamiri ma nyen niketho lembakeca man nitundo i kumgi.

17. Lembang’o m’utimere ni Klaus giku Marisa, man ponji ma kani ma wacopo nwang’u kud i lembe ma gikadhu kud i iye?

17 Saa moko waromo mito nia watim ni Yehova i yo moko, ento en lundo ecopo telo wiwa nitimo ire i yone m’ucelo. Klaus ku Marisa ma waweco pigi gineno lembuno. Kinde ma gigamiri gitimo oro adek, giweko pacu migi gicidh gitimo tic mi giedo i filial mi Finlande. Ento i ng’eye junyutho igi nia gibitimo tic ungo keca ma kadhu dwi abusiel. Saa ma giwinjo lembuno, cwinygi ukeutur. Ento i ng’eye nyanok, julwong’ogi nia gicidh giponj dhok mir Arab, man kawoni gitie ku mutoro nicirweyo lembanyong’a i ng’om mange i dhok mir Arab. Marisa ukoro pi lembene kumae: “Abedo ku lworo mi timo gin ma naka fodi atimo ngo, man ugam ukwayere nia agen Yehova lee pi lembene. Re saa ceke abed aneno kite ma Yehova ukonyo kowa i ayi ma nwang’u ageno de ngo. I ng’ei lembuno, yiyoyic para udoko tek i Yehova.” Calu ma lapor eno unyutho, wun de cwinywu bed tek nia Yehova biwekowu ngo, ebimiyo iwu mugisa tek wugene ku cwinywu zoo.

18. Ju ma gigamiri gicopo timo ang’o kara gimediri niketho genogen migi iwi Yehova?

18 Gamiri utie giramiya m’uai i bang’ Yehova. (Mat. 19:5, 6) Yehova ubemito ju m’ugamiri gibed kud anyong’a pi giramiya maeno. (Rie. 5:18) Wu ju m’ugemuru ma nyen, nyo ecibedo ber ungo nia wung’i kite ma wubetiyo ko ku kwo mwu? Nyo wubetimo tego mwu ceke pi nidwoko foyofoc ni Yehova pi giramiya maeno m’emiyo iwu? Wuwec pi lembene ni Yehova i rwo. Wusay cik mir ukungu ma romo konyowu i Lembe pare. I ng’eye, wutii ku juk ma Yehova ubemiyo iwu. Tek wuketho wiwu zoo i kum timo ni Yehova i gamiri mwu, e wubikwo kud anyong’a man wubinwang’u mugisa i kwo mwu!

WER 132 Wadaru doko kum acel

^ par. 5 Yub moko ma wabed wamaku, copo bedo ku matoke iwi kero man saa mwa ma watimo ko ni Yehova. Asagane ju ma fodi gigamiri ma nyen ginwang’iri i wang’ yub m’ukwayu gimaki ma romo bedo ku ma toke iwi dong’ kwo migi zoo. Thiwiwec maeni bikonyogi nimaku yub mi rieko ma copo ketho gibedo kud anyong’a.

^ par. 5 Juloko nying’ moko.

^ par. 10 Ku lapor, nen ponji ma nwang’ere i buku Le culte pur de Jéhovah enfin rétabli !, wic mir 6, 7, man mir 19 (mi français).

^ par. 15 Thiwiwec maeno m’ubed uwok i Otkur ma Wiw, kawoni dong’ ewok i jw.org, i thethiwiwec “Lembatuca mi kwo.”