Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 47

Yiyoyic peri bibedo tek rukani?

Yiyoyic peri bibedo tek rukani?

“Cwinywu kud ung’abere. Wunyuth yiyoyic.”​—YOH. 14:1.

WER 119 Wacikara nibedo ku yiyoyic

I ADUNDO *

1. Penji ma kani ma waromo penjara ko pi lembe mi nindo m’ubino?

NYO saa moko cwinyi bepido kan iparu pi lembe ma bitimere ceng’ini eni i wang’wa, calu ve saa ma jubenyotho ie dini mi vupo, saa ma Gog mi Magog bilokere i kum dhanu pa Mungu, man saa mi lwiny mi Armagedon? Nyo ibed ipenjiri nia, ‘kinde ma lembe maeno bitimere, nyo andha abicungo ma teki?’ Tek paru maeno bebino i wii, lembe ma Yesu yero ma nwang’ere i giragora ma thiwiwec maeni ucungo i wiye bikonyi. Yesu uyero ni julubne kumae: “Cwinywu kud ung’abere. Wunyuth yiyoyic.” (Yoh. 14:1) Yiyoyic ma tek bikonyowa niciro peko moko ci ma wabinwang’ara ko i nindo m’ubino.

2. Wacopo dwoko yiyoyic mwa udok tek nenedi, man wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

2 Ka wabeciro lembe m’ubeketho yiyoyic mwa tin i amulaic, e yiyoyic mwa bidoko tek pi niciro peko mi nindo m’ubino. Ka waparu pir ayi ma wabeciro ko pekonegi, wacopo neno kaka m’umito wadwok yiyoyic mwa udok tek i iye. Kubang’ peko ceke ma wabeciro dwoko yiyoyic mwa tek. Eno bikonyowa niciro amulaic m’ubebino i wang’wa. I thiwiwec maeni wabineno lembe ang’wen ma julub pa Yesu ginwang’iri ko, m’unyutho nia gibino ku yeny mi medo yiyoyic migi udok tek. I ng’eye, wabineno kite ma wan de wacopo nwang’ara ku peko ma rom eno tin, man ayi ma lembene romo konyo kowa pi nindo m’ubino.

BED KU YIYOYIC NIA MUNGU BIPONG’O YENY PERI MI KUM

Wacopo nwang’ara ku peko mi sente m’ukonywa pi kwo mwa, ento yiyoyic bikonyowa niketho wiwa i kum timo ni Yehova (Nen udukuwec mir 3-6)

3. Nimakere ku Matayo 6:30, 33 Yesu umiyo ponji ma kani iwi yiyoyic?

3 Etie lembe m’ukwayere nia won ot unwang’ cam, kendi, man kabedo ni dhaku kud awiya pare. Eno tie lembe ma yot ungo i nindo maeni mi peko. Umego ku nyimego mwa moko tic uwekogi, re gibeii asu kadok gibenwang’u ngo tic mange de. Jumoko ke umitere ngo nia giyii tic m’uromo ngo nia Jakristu utim. I lembe maenogi ceke, ukwayu wabed ku yiyoyic ma tek nia Yehova bikonyowa pi nipong’o yeny mi juruot mwa. Yesu unyutho lembuno kamaleng’ ni julubne i ponji pare iwi got. (Som Matayo 6:30, 33.) Ka cwinywa tek nia Yehova biwekowa ngo, eno bikonyowa niketho wiwa zoo i kum timo ire. Bende, ka wabeneno nia Yehova ubekonyowa pi nipong’o yeny mwa mi kum, wabibedo ceng’ini kude, man yiyoyic mwa de bidoko tek.

4-5. Ang’o m’ukonyo juruot moko ma gibino dieng’ pi gin ma romo konyogi i thenge mi kumi?

4 Wakewec iwi kite ma juruot moko m’i ng’om mi Venezuela unwang’u ko kony pa Yehova kinde ma cwinygi ubino dieng’ pi ninwang’u piny ma gicopo kwo ko. I wang’e, Castro Miguel ku juruot pare gibed gifuro podho ma migi gigi, man gibed ginwang’u sente lee. Re i ng’eye, ulum moko ucoro i wigi kud atum, e uketho giringo giweko podho migi. Miguel ma weggi ukoro kumae: “Kawoni wabekwo ku podho moko ma nyanok ma wakwayu wabefuro. Kubang’ piny m’uberuu, akwayu nia Yehova ukonywa wanwang’ gin ma watie ku yenyne pi cing’ nica.” Kwo tie tek ni juruot maeno, re yiyoyic ma tek ma gitie ko nia Wegwa m’i polo ma jamer bipong’o yeny migi kubang’ ceng’, uketho juruot pa Castro cidho nja i coko man i tic mi rweyo lembanyong’a. Giketho lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a i kwo migi, e Yehova ubepong’o yeny migi.

5 I peko maeno zoo, Miguel ku min ot pare Yurai giketho wigi i kite ma Yehova udieng’ ko pigi. Saa moko Yehova ubed utiyo kud umego ku nyimego pi nikonyogi i thenge mi kum, kunoke nikonyo Miguel kara enwang’ tic m’etim. I saa mange ke, Yehova ubed utiyo ku filial pi nikonyogi ku gin ma pire tek ma gitie ku yenyne. Yehova uwekogi ngo nyanok de. Lembuno uketho yiyoyic mi juruot migi umedere ameda. I ng’ei ma Yoselin ma nyaku migi ma kayu ukoro pi kony ma Yehova umiyo igi, edok eyero kumae: “Etie lembe ma mulo adunde lee nineno kite ma Yehova ukonyo kowa. Anene ni jarimba ma kwo para zoo copo jengere i wiye.” Edok emedo kumae: “Peko ma juruot fwa ukadhu kud i iye, ukonyowa nibedo ayika pi peko mange ma bibino i wang’wa.”

6. Icopo dwoko yiyoyic peri udok tek nenedi tek ibenweng’iri ku peko mi nwang’u sente m’ikwo ko?

6 Nyo ibenweng’iri ku peko mi nwang’u sente? Ka eyo, andha eno tie iri nindo mi peko. Re icopo tiyo ku saa maeno pi nidwoko yiyoyic peri udok tek. Rwo i bang’ Yehova man som wec ma Yesu yero ma nwang’ere i Matayo 6:25-34 man inyam igi. Par pi lapor mi dhanu mi rundi mwa eni m’unyutho nia Yehova pong’o yeny mi dhanu ceke m’ubetimo ire. (1 Kor. 15:58) Kan itimo kumeno, cwinyi bibedo tek nia calu Wuru m’i polo ukonyo jumange de m’ubekadhu i peko marom, e ebikonyi bende. Eng’eyo yeny peri, man eng’eyo bende kite m’ecopo pong’o ko yenyne. Kan ibeneno kony pa Yehova i kwo peri, e yiyoyic peri bidoko tek kara icir peko mange ma tek ma bibino.​—Hab. 3:17, 18.

BED KU YIYOYIC PI NICIRO “YAMU MA TEK”

Yiyoyic ma tek bikonyowa niciro yamu ma tek, nik’ebed yamu mandha kunoke mi lapor (Nen udukuwec mir 7-11)

7. Nimakere ku Matayo 8:23-26, “yamu ma tek” uketho yiyoyic mi julub i amulaic nenedi?

7 Kinde ma yamu ma tek utuk iwi Yesu ku julub pare iwi nam, Yesu utiyo ku lembe maeno pi nikonyo julubne ginen thenge m’ukwayu gidwok yiyoyic migi udok tek. (Som Matayo 8:23-26.) Kinde ma yamu udoko tek man mujanga ucaku corere i wigi i yei, Yesu ke lundo bino nindo pare aninda. Saa ma ndiri umaku julubne, gicewe man gikwaye nia ebodhgi. Yesu ujukogi ku yo kumae: “Pirang’o lworo ubenegowu akeca, wun ma yiyoyic mwu noki?” Nwang’u julub gicikiri ning’eyo nia etie lembe ma yot ni Yehova nigwoko Yesu ku dhanu m’etie kugi. Nyo ineno ponji ma waromo nwang’u? Yiyoyic ma tek copo konyowa niciro “yamu ma tek,” nik’ebed yamu mandha kunoke mi lapor.

8-9. Yiyoyic pa nyamego Anel unwang’ere nenedi i amulaic, man ang’o m’ukonye?

8 Wakewec iwi lapor pa nyamego Anel ma jamusuma i ng’om mi Porto Rico, ma yiyoyic pare udoko tek nikum peko ma pek m’eciro. Peko pare ubino “yamu ma tek” ma tie yamu mandha. I oro 2017, yamu ma nyinge Hurricane Maria ubin unyotho pacu pagi. Yamune uketho tic uweke. Ekoro kumae: “Cwinya ung’abere lee i nindo maeno, ento nikadhu kud i rwo, aponjo niketho genogen para iwi Yehova man aweko ngo adieng’acwiny ucera nitimo gin m’ukwayu atim.”

9 Anel uyero bende nia, gin mange m’ukonye niciro peko pare ubino niworo telowic. Ewacu kumae: “Niworo telowic mi dilo pa Yehova ukonya nibedo ma kuma kwiyo. Aneno kony pa Yehova nikadhu kud i tielocwiny mir umego ku nyimego man kony mi giki mi kum ma gimiyo ira.” Edok emedo kumae: “Yehova ukonya nisagu kadhiri ma nang’ akwayu i bang’e, man yiyoyic para udoko tek lee.”

10. Icopo timo ang’o tek ibenyego ku “yamu ma tek” i kwo peri?

10 Nyo in de ibenyego ku “yamu ma tek” i kwo peri? Saa moko nyo ibeneno can nikum peko ma rek m’utundo i wii. Kunoke nyo yamu mi lapor, ma calu ve remo ma pek m’uketho cwinyi utur man dong’ ing’eyo ngo gin m’umaku itim. Cwinyi copo ng’abere pi sa moko, re kud iwek ang’abacwinyne uceri nigeno Yehova. Rwo i bang’e kud adundeni ceke kara kindwu ubed ceng’ini kude. Par pir ayi ma Yehova udaru konyi ko con, e yiyoyic peri bidoko tek. (Zab. 77:11, 12) Cwinyi ubed tek nia Yehova biweki ngo nyanok de, kadok kawoni kadi i nindo m’ubino.

11. Pirang’o ukwayu wabed wor ni ju m’ubetelo wiwa?

11 Ang’o mange ma copo konyi niciro peko peri? Tie woro, calu m’Anel uyero. Ponj nigeno ju ma Yehova giku Yesu de gigeno. Saa moko ju ma gibetelo wiwa gicopo miyo iwa telowic m’ubenyang’uwa ngo. Ento Yehova miyo mugisa iwa tek wabenyutho woro. Biblia Lembe pare man lembe ma jurutic pare gikadhu kud i iye, uketho wang’eyo nia woro bodho kwo. (Ai 14:1-4; 2 Kei. 20:17) Bed ipar pi lapor ma kumeno. Eno bikonyi nibedo kud ava mi woro telowic ma dilo pa Yehova ubemiyo tin man i nindo m’ubino. (Ebr. 13:17) E lworo binegi ngo pi yamu ma tek, niwacu masendi ma dit m’ubebino ceng’ini eni.​—Rie. 3:25.

BED KU YIYOYIC PI NICIRO LEMBE MA RAC MA JUBETIMO

Ka waberwo areri, yiyoyic mwa bidoko tek (Nen udukuwec mir 12)

12. Nimakere ku Luka 18:1-8, winjiri ma kani m’utie i kind yiyoyic ku ciro lembe ma rac?

12 Yesu ung’eyo nia lembe ma rac ma jubetimo, biketho yiyoyic mi julubne i amulaic. Emiyo igi lapor ma jukiewo pire i buku pa Luka pi nikonyogi niciro lembene. Yesu ukoro igi kpawa pa dhatho moko m’urero japoklembe moko ma lworo ngo Mungu kara utit lembe pare. Egam eng’eyo nia japoklembe bikonye tek erere. E andha japoklembe udwoko wang’ kwac pare. Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Yehova tie ngo won gondiri, uketho Yesu uwacu kumae: “Nyo Mungu biketho ngo lembe uwoth atira ni jupare m’eng’iyo ma gibewak i bang’e dieceng’ ku diewor?” (Som Luka 18:1-8.) I ng’eye Yesu medo kumae: “Ka Wod dhanu bibino, nyo andha ebinwang’u yiyoyic ma kumeni iwi ng’omi?” Tek jubetimowa rac, ukwayu wabed ku cirocir ma wanyuth ko yioyic ma tek calu pa dhatho eno. Yiyoyic ma kumeno biketho wabibedo ma cwinywa tek nia Yehova bikonyowa kokoro kadok awene de. Ukwayu wabed bende ku yiyoyic nia rwo utie ku tego ma dit. Saa moko wang’ rwo mwa copo dwogo i ayi ma wageno ngo.

13. Rwo ukonyo juruot moko ma jutimogi rac nenedi?

13 Wakewec iwi lapor pa nyamego Vero ma kwo i ng’om mi Congo (Kinshasa). En ku won ot pare ma tie ngo Jamulembe pa Yehova, karacelo ku nyaku migi ma kayu mi oro 15, giringo giweko pacu migi pir udul ulum moko m’umondo i pacu nica. Kinde ma giberingo, juaskari uwok ung’ologi i yo, man gimito gikilgi. Kinde ma Vero ucaku wak, pi nijuke nyaku pare ucaku rwo ma tek m’elwong’o ko nying’ Yehova thirithiri. Kinde m’edaru rwo, jadit mir askari upenje nia, “nyaku, ng’a m’uponji ku rwo?” E edwoko ire nia “mama uponja ko en, etiyo ku lapor mi rwo ma nwang’ere i Matayo 6:9-13.” Jadit mir askari udok uwacu nia, “nyaku, in ku jurunyodo peri wucidh ma cwinywu kwiyo, man wek Yehova Mungu mwu ugwokwu!”

14. Ang’o ma copo ketho yiyoyic mwa i amulaic, man ang’o ma bikonyowa niciro?

14 Lembuno ubeponjowa nia kud wacay tego ma rwo utie ko. Dong’ icopo timo ang’o ka wang’ rwo peri ubedwogo ngo pio pio, kunoke i ayi ma wang’u ijo? Calu dhatho ma Yesu uweco pire i lapor pare, mediri asu nirwo, m’ing’ey ko nia Mungu biweki ki ngo man ebidwoko wang’ rwo peri kokoro i saa pare man i ayi m’emito. Mediri nikwayu Yehova ukonyi ku tipo pare ma leng’. (Filip. 4:13) Poi nia ceng’ini eni, Yehova bimiyo iri mugisa ma dit ma dong’ ibiwil ko pi can moko ci m’ineno. Kan ibeciro peko ku kony pa Yehova, ibidoko tek man ibibedo ku copo mi ciro peko mange m’ubebino bende.​—1 Pet. 1:6, 7.

BED KU YIYOYIC PI NIVOYO PEKO

15. Nimakere ku Matayo 17:19, 20, julub ginwang’iri ku peko ma kani?

15 Yesu uponjo julubne nia yiyoyic bikonyogi nivoyo peko. (Som Matayo 17:19, 20.) I kare moko, wodho pajogi ugam uvoyo julubne kadok nwang’u i saa mange gibed giwodho de. Peko migi ubino ang’o? Yesu ukoro nia ukwayu gibed ku yiyoyic ma dit. Eyero igi nia ka gitie ku yiyoyic ma dit, gibibedo ku copo mi voyo peko m’urodere i wang’gi calu got! Tin wan de wacopo nwang’ara ku peko ma copo nen ve got ma voyo tie tek.

Wacopo winjo can ma dit i cwinywa, re yiyoyic bikonyowa nimedara asu nitimo ni Yehova (Nen udukuwec mir 16)

16. Yiyoyic ukonyo Geydi nenedi niciro peko ma wok rek man can ma diti?

16 Wakewec kawoni iwi lapor pa nyamego Geydi m’i ng’om mi Guatemala. Juwok junego Edi ma won ot pare kinde ma gibedwogo kud i coko. Yiyoyic pa Geydi ukonye nenedi niciro can maeno ma dit? Ewacu kumae: “Rwo ukonya niredho ter para iwi Yehova, man eketho awinjara ku kwiyocwiny. Aneno kony pa Yehova nikadhu kud i ba wedi para man jurimba m’i cokiri. Timo ni Yehova uketho abekwo ngo ku can akeca i cwinya, man abaku ngo peko mir urwo iwi ma tin. Lembe maeno uponja nia, kadok abinwang’ara ku kit peko ma nenedi i nindo m’ubino de, re ku kony pa Yehova, pa Yesu man mi dilo pa Mungu, abibedo ku copo mi cirogi.”

17. Wacopo timo ang’o tek wanwang’ara ku peko m’urodere i wang’wa calu got?

17 Nyo ibeywak pi ng’atu moko m’imaru m’utho? Nwang’ saa m’isom ko pi dhanu m’ucer ma Biblia uweco pigi, kara yiyoyic peri i genogen mi cer udok tek. Nyo can n’i cwinyi pi wedi peri moko ma jukoyo kud i cokiri? Tim ponji peri ma segi kara inyang’ in giri nia twiny ma Mungu bemiyo, utie kwa twiny ma ber. Kadok ibenweng’iri ku peko ma nenedi, tii ku kaka maeno pi nitielo yiyoyic peri. Konj lembe mir adundeni ceke iwi Yehova. Kud ikoyiri kendi, ento bed ceng’ini kud umego ku nyimego. (Rie. 18:1) Dikiri i tic ma romo konyi niciro, kadok saa m’itimo tije piweng’i re ma cwir kan iparu pi lembe m’ukadhu de. (Zab. 126:5, 6) Kud iwek nicidho i coko, i tic mi lembanyong’a, man kud iwek nisomo Biblia. Keth wii i kum mugisa mi n’indo m’ubino ma Yehova uketho ubedo agwoka piri. Kan ineno kite ma Yehova ubekonyi ko, e yiyoyic peri i iye bimedere nidoko tek ni sagu.

“MED YIYOYIC MWA”

18. Tek inwang’u nia yiyoyic peri tie nok, icopo timo ang’o?

18 Tek inwang’u nia peko ma con ikadhu kud i iye kunoke m’ibekadhu i iye kawoni ubenyutho nia yiyoyic peri tie nok, cwinyi kud utur. Ting’ kaka maeno ubed iri ni yo m’idwok ko yiyoyic peri udok tek. Tim kwayukwac ma rom ku mi julub pa Yesu, ma giwacu ko nia, “med yiyoyic mwa.” (Luka 17:5) Par bende pi lapor ma tung’ tung’ ma waweco pigi i thiwiwec maeni. Poi pi nindo ceke ma Yehova udaru konyi i iye calu Miguel ku min ot pare Yurai gitimo. Rwo i bang’ Yehova kud adundeni ceke calu nyaku pa Vero man Anel; asagane kinde m’ibenweng’iri ku peko. Man calu Geydi ke, ng’ey nia Yehova copo tiyo ku wedi peri konoke jurimbi pi nikonyi. Kan iweko Yehova ukonyi niciro peko m’inweng’iri ko kawoni, e cwinyi bibedo tek nia ebikonyi bende niciro peko moko ci m’ibinweng’iri ko i nindo m’ubino.

19. Cwiny Yesu ubino tek pi lembang’o, man in ke cwinyi tie tek pirang’o?

19 Yesu ugam ukonyo julubne nineno thenge ma yiyoyic migi ubino nok i iye; re kadok kumeno, eng’eyo nia ku kony pa Yehova gibibedo ku copo mi ciro peko m’ubebino i wang’gi. (Yoh. 14:1; 16:33) Cwiny Yesu ubino tek nia yiyoyic ma tek biketho udul ma dit bikadhu kud i masendi ma dit m’ubebino i wang’wa. (Nyu. 7:9, 14) Nyo in de ibibedo i kindgi? Eyo, re ku kony pa Yehova; ento nwang’u in de iting’o kaka m’umiyere iri tin pi nidwoko yiyoyic peri udok tek!​—Ebr. 10:39.

WER 118 “Wacikara nibedo ku yiyoyic”

^ par. 5 Wan ceke wabekuro kud ava nindo ma jubinyotho ie ng’om maeni ma rac. Re saa moko wacopo penjara nia nyo andha yiyoyic mwa bibedo tek pi niciro nindo maeno. I thiwiwec maeni, wabineno lapor ma tung’ tung’ man ponji ma romo konyowa kara yiyoyic mwa ubed tek.