Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 45

Ayi ma Yehova ubekonyo kowa i tic mwa mi lembanyong’a

Ayi ma Yehova ubekonyo kowa i tic mwa mi lembanyong’a

“Gibing’eyo nia jabila bedo i kindgi.”​—EZE. 2:5.

WER 67 ‘Rwei lembe’

I ADUNDO a

1. Lembang’o m’ukwayu wang’ey, man cwinywa copo bedo tek i kum lembang’o?

 UKWAYU wang’ey nia kinde ma waberweyo lembanyong’a, dhanu moko bikwero niwinjowa. Copere nia jai migi bimedere ameda i nindo m’ubino. (Dan. 11:44; 2 Tim. 3:12; Nyu. 16:21) Re kadok kumeno de, wabed ma cwinywa tek nia Yehova bimiyo iwa kony ma watie ku yenyne. Pirang’o wayero kumeno? Pilembe niai con Yehova ubed ukonyo jurutic pare nitimo tic m’emiyo i korgi, kadok nwang’u ticne tek rukani de. Pi ninyang’ cuu, wakewec iwi lembe moko m’ukonyo jabila Ezekiel kinde m’ebino rweyo rwonglembe ni Juyahudi m’ubino kwo i Babeli.

2. Dhanu ma Ezekiel ubino rweyo igi ubedo kit dhanu ma nenedi, man wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni? (Ezekiel 2:3-6)

2 Ezekiel ubed urweyo rwonglembe ni kit dhanu ma nenedi? Yehova ukoro pi dhanunegi nia gi dhanu ma “juco,” ma “cwinygi tek,” man gitie “ot mi jai.” Gibino calu ukudho, man gin mir ariti calu ith. M’umbe jiji, Yehova uyero wang’ udul ni Ezekiel kumae: “Lworo kud unegi”! (Som Ezekiel 2:3-6.) Ezekiel ubino ku copo mi timo tic ma jumiyo i kore pilembe (1) Yehova re m’uore, (2) tipo pa Mungu umiyo ire tego, man (3) lembe pa Mungu udwoko yiyoyic pare tek. Lembe adek maeno ukonyo Ezekiel nenedi? Man tin ke gibekonyowa nenedi?

YEHOVA UORO EZEKIEL

3. Wec ma kani ma copere nia umiyo tego i kum Ezekiel, man Yehova unyutho nenedi nia eni kude?

3 Yehova uwacu ni Ezekiel kumae: “aori.” (Eze. 2:3, 4) Copere nia wec maeno umiyo tego i kum Ezekiel. Pirang’o? Ma jiji mbe, epoy nia Yehova uyero wec ma rom eno ni Musa man ni Isaya kinde m’eorogi nibedo jubila pare. (Ai 3:10; Isa. 6:8) Ezekiel ung’eyo nia Yehova ukonyo jubila ario eno nivoyo peko migi. Pieno, kinde ma Yehova uwacu ni Ezekiel nia “aori,” Ezekiel ubino ku thelembe ma tap mi bedo ku genogen nia Yehova bikonye. Bende, wec ma nia ‘lembe pa Yehova ubino i bang’a,’ nwang’ere wang’ ma pol i buku pa Ezekiel. (Eze. 3:16; 6:1) Ma piem umbe, Ezekiel ung’eyo kamaleng’ nia Yehova re m’uore. M’umedo maeno, calu Ezekiel ubino wod jalam, copere nia won uponje ning’eyo ayi ma Yehova ubed ukonyo ko jubila pare con. Ku lapor, Yehova uwacu ni Isak, Yakobo, man Yeremia nia “wanuti wakudi.”​—Tha. 26:24; 28:15; Yer. 1:8.

4. Wec ma kani mi jukocwiny ma copere nia umiyo tego i kum Ezekieli?

4 Juisrael ma pol ujolo rwonglembe pa Ezekiel nenedi? Yehova uwacu kumae: “Ot mir Israel biwinji ngo; kum gibiwinjo an ungo.” (Eze. 3:7) Ka dhanu gikwero winjo Ezekiel, eca nwang’u gikwero winjo Yehova de. Wec maeno utego cwiny Ezekiel nia, ka dhanu gikwero niwinje, eno nyutho ngo nia timo tic pa jabila uvoye avoya. Bende, Yehova udok utielo cwinye nia, kinde ma rwonglembe mi pokolembe m’ebetwong’o bipong’o, saa maeca dhanu “bing’eyo nia jabila bedo [nuti] i kindgi.” (Eze. 2:5; 33:33) M’umbe jiji wec maeno mi jukocwiny umiyo tego i kum Ezekiel pi nitimo tic pare cuu mandha.

TIN YEHOVA RE M’UOROWA

Calu Ezekiel, wan de jucopo winjowa ngo, man jujai iwa, ento wang’eyo nia Yehova ni kudwa (Nen udukuwec mir 5-6)

5. Nimakere kud Isaya 44:8, tin wacopo nwang’u tego kakani?

5 Tin wan de wacopo nwang’u tego ka wang’eyo nia Yehova re m’uorowa. Eyungowa, kum eketho wabed “Jumulembe” pare. (Isa. 43:10) Eno tie rwom mi tuko! Tap calu ma Yehova uwacu ni Ezekiel kumae: “lworo kud unegi,” wan de ebetielo cwinywa nia ‘lworo kud unegwa.’ Pirang’o wambe ku thelembe mi lworo judhogwa? Pilembe, calu Ezekiel, wan de Yehova re m’uorowa man etie kudwa.​—Som Isaya 44:8.

6. (a) Yehova unyutho nenedi nia ebiwekowa ngo? (b) Lembe ma kani m’utie iwa ni jukocwinyi?

6 Yehova ung’olo nia ebikonyowa. Ku lapor, i wang’ niyero nia “wu jumulembe para,” elar ewacu kumae: “Kinde m’ikadhu kud i pi, wabibedo wakudi; man kud i kulo ma dit, gibimwonyi ngo: kinde m’iwotho kud i mac, ibiwang’ ungo, kadok lebmac de biliel i kumi ngo.” (Isa. 43:2) Saa moko ka waberweyo lembanyong’a, wanwang’ara ku macero m’upong’ i wang’wa ve kulo, man peko m’uliel i wang’wa ve mac. Re kadok kumeno de, ku kony pa Yehova wamedara asu nirweyo. (Isa. 41:13) Calu mi rundi pa Ezekiel, tin dhanu ma pol ubejolo ngo rwonglembe ma waberweyo. Re eno nyutho ngo nia waberweyo ngo lembanyong’a cuu. Lembe m’ubejuko cwinywa utie nia, anyong’a nego Yehova ka wabemedara nirweyo rwonglembe pare. Jakwenda Paulo uwacu kumae: “ng’atuman binwang’u sukulia pare nimakere ku tic pare.” (1 Kor. 3:8; 4:1, 2) Nyamego moko m’ugalu lee i tic pa jayab yo uwacu kumae: “Anyong’a ubenega, kum ang’eyo nia Yehova bimiyo iwa mugisa pi kero ma wabetimo.”

TIPO PA MUNGU UMIYO TEGO NI EZEKIEL

Ezekiel ubeneno magali pa Yehova i polo i ginmawokiwang’; lembene utielo yiyoyic pare nia Yehova bikonye nitimo tic ma jumiyo i kore (Nen udukuwec mir 7)

7. Ginmawokiwang’ ma Ezekiel uneno ubino ku matoke ma kani i wiye? (Nen cal m’i ng’eye.)

7 Ezekiel uneno nia tipo pa Mungu utie ku tego lee nisagu. I ginmawokiwang’, eneno kite ma tipo ma leng’ ubekonyo ko jumalaika ma gitie cwic ma tek mi tipo man kite m’eketho ko ukobre ma dit ubewotho. (Eze. 1:20, 21) Ezekiel uwinjere nenedi saa maeno? Ekiewo kumae: “Kinde m’aneno maeni, apodho arieba wang’a.” Ndiri umaku Ezekiel uketho epodho piny i ng’om. (Eze. 1:28) I ng’eye, kan Ezekiel uparu pi ginmawokiwang’ eno ci, cwinye doko tek nia ku kony mi tipo ma leng’ pa Mungu, ecopo timo tic ma jumiyo i kore ma ber mandha.

8-9. (a) Wec ma Yehova uwacu ni Ezekiel nia “cung wi tiendi” ukonyo Ezekiel nenedi? (b) Yehova udok umiyo tego kendo nenedi ni Ezekiel pi kabedo m’ebecirweyo iye rwonglembe?

8 Yehova ung’olo ni Ezekiel kumae: “Wod dhanu, cung wi tiendi, man wabiweco kudi.” Wec maeno man tipo pa Mungu umiyo tego i kum Ezekiel, uketho eai malu ecungo. Ekiewo kumae: “E Tipo mondo i ia kinde m’eweco i bang’a, man eketha wi tienda.” (Eze. 2:1, 2) I ng’eye, i nindo ceke ma Ezekiel uwotho twong’o pi rwonglembe, “cing’” Mungu, niwacu tipo pare ma leng’ ubino telo wiye. (Eze. 3:22; 8:1; 33:22; 37:1; 40:1) Tipo pa Mungu umiyo tego ni Ezekiel pi nitimo tic ma jumiyo i kore, mi rweyo rwonglembe ni dhanu ma “ternyimgi tek man adundegi nwang’.” (Eze. 3:7) Yehova uyero ire Kumae: “Nen, atimo weng’i tek kum wang’gi, man ternyimi tek kum ternyimgi. Adwoko ternyimi calu kidi ma tar ma tek ma sagu kidi ma tek hai: lworo kud unegi i kumgi, kadi cwinyi de kud ung’abre kum nen migi.” (Eze. 3:8, 9) Udok ubedo ve Yehova uwacu ni Ezekiel nia ‘Kud iwek dhanu maeno ma wigi tek uketh cwinyi utur. Abidwoki tek.’

9 I ng’ey lembuno, tipo pa Mungu utero Ezekiel i kabedo m’umito erwey iye rwonglembe. Ekiewo kumae: “Cing’ Yehova . . . [ubedo ma] tek i kuma.” Jabila Ezekiel uting’o yenga acel zoo pi ninyang’ cuu i lembe m’ebecitwong’o kara eyere ma cwinye tek. (Eze. 3:14, 15) I ng’eye Yehova utelo wiye nitundo i pambu, kaka ma ‘tipo umondo i ie.’ (Eze. 3:23, 24) Lembuno uketho Ezekiel ubino ayika nicaku tic pare.

TIPO PA MUNGU UBEMIYO IWA TEGO TIN

Calu Ezekiel, ang’o ma tin ubekonyowa nitimo tic mwa mi lembanyong’a? (Nen udukuwec mir 10)

10. Ang’o ma copo konyowa kara watim tic mwa mi rweyo lembanyong’a ma ber, man ke pirang’o?

10 Ang’o ma copo konyowa kara watim tic mwa mi rweyo lembanyong’a ma beri? Pi ninwang’u wang’ penji eno, kepoy i kum gin m’ukonyo Ezekiel. I wang’ nicaku tic ma jumiyo i kore, tipo pa Mungu umiyo ire tego m’ebino ku yenyne. Calu Ezekiel, tin wan de wacopo rweyo lembanyong’a ndhu nikum kony mi tipo pa Mungu. Pirang’o? Pilembe Sitani ubekiedo lwiny i dhogwa kara wajig tic mwa mi rweyo lembanyong’a. (Nyu. 12:17) I nen mi dhanu, wacopo nen ni gin moko ngo ni Sitani. Ento wabeloye nikadhu kud i tic mi rweyo lembanyong’a! (Nyu. 12:9-11) Nenedi? Ka waberweyo lembanyong’a, eca nwang’u wanyutho nia wabeweko ngo enyay lworo i iwa. Kubang’ nindo ma waberweyo iye lembanyong’a, eca nwang’u wabeloye. Calu ma wabemedara asu nirweyo lembanyong’a kadok kud i kind jai de, dong’ i adundo wacopo yero ang’o? Gin ma wacopo yero utie nia, tipo ma leng’ re m’ubekonyowa man nia anyong’a ubenego Yehova i kumwa.​—Mat. 5:10-12; 1 Pet. 4:14.

11. Tipo pa Mungu copo konyowa nenedi, man wacopo timo ang’o kara wamedara ninwang’e?

11 Ponji mange ma kani ma wacopo nwang’u i kum wang’ Ezekiel man ternyime ma Yehova udwoko tek i ayi mi lapori? Tipo pa Mungu copo miyo iwa tego ma wavoy ko peko moko ci ma wanwang’ara ko i tic mwa mi lembanyong’a. (2 Kor. 4:7-9) Wacopo timo ang’o kara wamedara asu ninwang’u tipo pa Mungu? Mito wakwaye thirithiri, man wabed ma cwinywa tek nia Yehova biwinjo rwo mwa. Yesu uponjo julubne kumae: “Wumeduru nikwayu, . . . wumeduru niyenyo, . . . wumeduru nidwong’o.” E Yehova “bimiyo tipo ma leng’ . . . ni ju m’ubekwaye.”​—Luka 11:9, 13; Tic. 1:14; 2:4.

LEMBE PA MUNGU UDWOKO YIYOYIC PA EZEKIEL TEK

12. Nimakere kud Ezekiel 2:9–3:3, kitabu m’adola uai kani man jukiewo lembang’o i iye?

12 Gin m’umiyo tego i kum Ezekiel ubino ngo tipo pa Mungu kende, ento bende lembe pare. I ginmawokiwang’, Ezekiel uneno kitabu moko m’adola ma jumaku i cing’jo. (Som Ezekiel 2:9–3:3.) Kitabune uai kani? Jukiewo lembang’o i iye? Ekonyo Ezekiel ke nenedi? Wakenweng’u dwokowang’ penji enogi. Kitabu m’adola uai i komker pa Mungu. Copere nia Yehova utiyo ku malaika acel m’i kind jumalaika ang’wen ma Ezekiel ular uneno, pi nimiyo kitabune ire. (Eze. 1:8; 10:7, 20) I kitabu eno jukiewo lembe pa Mungu, niwacu pokolembe ma kwiny m’ukwayu Ezekiel utwong’ ni Juyahudi ma jujai m’ubino kwo i Babeli. (Eze. 2:7) Jukiewo rwonglembe i kitabune yor i iye ku yor i ng’eye ceke.

13. Yehova uwacu Ezekiel utim ang’o ku kitabu m’adola, man pirang’o kitabune ubino ire ve miyo kici?

13 Yehova uyero ni jabila pare nia ecam kitabu m’adola man ‘epong’ cindi iye ku giradola.’ Ezekiel unyutho woro, ecamu kitabune kot. Ginmawokiwang’ maeni ubenyutho ang’o? Ebenyutho nia Ezekiel ubino ku yeny mi nyang’ cuu i rwonglembe m’ebecitwong’o. Bende, ukwayere eyii nia rwonglembene tie lemandha kara ebed kud amora mi twong’e. I ng’eye lembe moko mi zungo utimere. Ezekiel unwang’u kitabune ubedo “calu [miyo] kic ni midone.” (Eze. 3:3) Pirang’o? Ni Ezekiel, rwom mi bedo jaor pa Yehova utie ire ve miyo kic kunoke lembe mir anyong’a. (Zab. 19:8-11) Ebino ku foyofoc ma lee dit pilembe Yehova uyiyo nia ebed jabila pare.

14. Ang’o m’ukonyo Ezekiel nibedo ayika nitwong’o rwonglembe ma jumiyo ire?

14 I ng’eye Yehova uwacu ni Ezekiel kumae: “Jol lembe para ceke m’abiyero iri i adundeni, man iwinj ku ithi.” (Eze. 3:10) Ku wec maeno, Yehova ung’olo ni Ezekiel nia egwok lembe pare ma jukiewo i kitabu m’adola i paru pare man enyam iye. Timo kumeno, uketho yiyoyic pare udoko tek. Bende, kitabu m’adola eno uketho rwonglembe m’etwong’o ni dhanu ubedo ku tego lee. (Eze. 3:11) Ezekiel ubino ayika nitwong’o rwonglembe ma jumiyo ire nitundo i ajiki, kum edaru nyang’ cuu i lembe pa Mungu man eyiyo lembene.​—Nen bende Zaburi 19:14.

LEMBE PA MUNGU UBETIELO YIYOYIC MWA TIN

15. Kara wanyuth cirocir i tic mwa mi lembanyong’a, mito watim ang’o?

15 Kara wanyuth cirocir i tic mwa mi lembanyong’a, mito wan de wamedara nidwoko yiyoyic mwa udok tek ku Lembe pa Mungu. Ukwayu wagwok lembe ceke ma Yehova ubeyero iwa i ‘adundewa.’ Tin Yehova ubeweco i bang’wa nikadhu kud i Lembe pare Biblia. Wacopo timo ang’o kara Lembe pa Mungu umedere nibedo kud adwogi ma ber i paru mwa, i kite ma wawinjara ko man iwi ava mwa?

16. Wacopo pong’o adundewa ku Lembe pa Mungu nenedi?

16 Kara wabed ku leng’kum ma cuu, wacamu cam man wanwoyo iye. Kumeno bende, kara yiyoyic mwa ubed tek, waponjo Lembe pa Mungu man wanyamu iye. Eno re m’utie ponji ma Yehova ubemito wanwang’ i kum kitabu m’adola. Ebemito wapong’ ‘cindi iwa’ ku Lembe pare, niwacu wanyang’ cuu i iye. Watimo lembuno nikadhu kud i rwo, somo Biblia man nyamu iye. Mi kwong’o, warwo pi niyiko adundewa nijolo Lembe pa Mungu. I ng’eye wasomo Biblia. Tokcen ne, wacungo ling’ wanyamu iye man waparu cuu i gin ma waai wasomo. Adwogine tie ang’o? Ka wabemedara ninyamu i gin ma wabesomo, adundewa bipong’ ku Lembe pa Mungu, niwacu yiyoyic mwa bidoko tek.

17. Pirang’o pire tie tek ninyamu i lembe ma wabesomo i Biblia?

17 Pirang’o pire tie tek nisomo Biblia man ninyamu i gin ma wabesomo? Pilembe emiyo iwa tego ma warwey ko rwonglembe mi Ker kawoni, man rwonglembe mi pokolembe ma kwiny ni dhanu, ma saa moko nyo wabitwong’o i nindo m’ubino ma ceng’ini eni. Bende, ka wabenyamu i lembe iwi kite ma tung’ tung’ pa Yehova, kindwa bimedere nidoko ceng’ini mandha kude. Ebibedo iwa ve wabecamu piny ma mit calu miyo kic, ma en e kwiyocwiny mir adunde man anyong’a.​—Zab. 119:103.

BED AYIKA NICIRO

18. Dhanu mi kabedo mwa gibing’eyo lembang’o man ke pirang’o?

18 Tung’ kud Ezekiel, wan watie ngo jubila m’ubeewo lembe ni dhanu. Ento wakeco nitwong’o lemkwenda pa Yehova m’eketho jukiewo i Lembe pare, nitundo ma tic mi rweyo lembanyong’a bitimere ko i kadhiri m’emito. Saa ma pokolembe bitundo, dhanu mi kabedo mwa bibedo mbe ku thelembe mi yero nia jupoyogi ngo, kunoke nia Mungu uwil kugi. (Eze. 3:19; 18:23) Ento gibing’eyo nia rwonglembe ma wabed warweyo igi uai i bang’ Mungu.

19. Lembang’o ma bimiyo tego i kumwa kara watim tic mwa mi rweyo lembanyong’a cuu?

19 Lembang’o ma bimiyo tego i kumwa kara watim tic mwa mi rweyo lembanyong’a cuu? Tie lembe adek ma rom m’ugam umiyo tego i kum Ezekiel. Wabemedara nirweyo kum wang’eyo nia Yehova re m’uorowa, tipo pare ma leng’ ubemiyo tego i kumwa, man Lembe pare ubetielo yiyoyic mwa. Ku kony pa Yehova, watie ayika nitimo tic mwa mi rweyo lembanyong’a man niciro “nitundo i ajiki.”​—Mat. 24:13.

WER 65 Mediri i weng’i!

a I thiwiwec maeni, wabiweco iwi lembe adek m’ukonyo jabila Ezekiel nitimo tic ma jugam jumiyo i kore. Kinde ma wabeneno ayi ma Yehova ukonyo ko jabila pare, cwinywa bidoko tek nia ebikonyo wan de kara watim tic mwa mi lembanyong’a cuu.