Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Yung “gin ma Mungu ribo karacelo”

Yung “gin ma Mungu ribo karacelo”

“Gin ma Mungu ribo karacelo dong’ dhanu kud upok kindgi.”​—MK. 10:9.

WER: 131, 132

1, 2. Juebrania 13:4 ubecwaluwa nitimang’o?

 WAN ceke wabed wamaru wayung Yehova pilembe eromo ku yung, man eng’olo nia en de ebiyungowa. (1 Sam. 2:30; Rie. 3:9; Nyu. 4:11) Ebemito bende nia wayung jumange, calu ve judongo pa leta. (Rum. 12:10; 13:7) Ento gin moko nuti ma wacikara niyungo akeca: utie gamiri.

2 Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Wek gam ma jugambri ko bed ku yung i kind jo ceke, kavuto de kud ubed m’ecido.” (Ebr. 13:4) Paulo ubino weco ngo aweca kende iwi gamiri, ento ebino mio juk ni Jukristu nia giyung gamiri, niwacu ginen gamiri ni gin ma pire tek. Nyo in de ibed ineno gamiri kumeno? Tek itie dhaku kunoke nico, nyo ibed ineno gamiri peri de kumeno?

3. Yesu umio juk ma kani ma pire tek iwi gamiri? (Nen cal mir acaki.)

3 Tek ibed ineno gamiri ni gin ma pire tek, nwang’u ibelubo lapor ma ber akeca. Yesu de ubed uyungo gamiri. Kinde ma Jufarisayo gipenje iwi lalu gamiri, edwoko igi wec nimakere ku gin ma Mungu yero pi gamiri ma kwong’a; eyero kumae: “Kum lembe nini nico biweko won ku min de, man ebimoko ndhu ba dhaku pare; e gin ario de gibidoko ni kum acel.” I ng’eye, Yesu udok umio juk ma e: “Ka kumeno gin ma Mungu ribo karacelo dong’ dhanu kud upok kindgi.”​—Som Marko 10:2-12; Tha. 2:24.

4. Yehova ubino ku lembakeca ma kani pi gamiri?

4 Yesu ugam uyio nia Mungu re m’ucaku the gamiri, man nia gamiri ucikere ngo nilal. Saa ma Mungu uribo gamiri ma kwong’a, ewacu ngo ni Adamu giku Eva nia i ng’eye gicopo lalu gamirine. Ento lembakeca pare ubino nia gamiri udik kindgi “gin ario” zoo nja ku nja.

KITE M’ALOKALOKA UMONDO KO I GAMIRI PI NINDO MOKO

5. Tho utie ku matoke ma kani iwi gamiri?

5 Wan ceke wang’eyo nia dubo p’Adamu ukelo alokaloka i lembe dupa. I kind alokalokane, acel ubino tho, man tho utie ku matoke iwi gamiri de. Jakwenda Paulo ukoro ni Jukristu nia tho jigo gamiri, man ng’atu m’udong’ kwo utie agonya nigamu kunoko nigiero kendo.​—Rum. 7:1-3.

6. Cik pa Musa ubeponjowa ku lembang’o iwi kite ma Mungu neno ko gamiri?

6 Cik ma Mungu ugam umio ni nyithindho mir Israel ukoro lembe lee dit iwi gamiri. Ku lapor, Cikne uyio nia Jaisrael copo gamu adhura. Kadok i wang’e ma fodi Mungu umio ngo Cik de jubed jugamu adhura. Re Cikne ubed ugwoko mon kud awiya, kara kud jutimgi rac. Ku lapor, ka Jaisrael moko ugamu ng’eca ni dhaku mi kwong’o, man i ng’eye edog egamu nyeke, ecikere nidieng’ asu pi dhaku mi kwong’o calu m’ebed etimo i wang’e. Mungu ugam ung’olo nia ukwayu emedere nigwoko dhakune, man nipong’o yeny pare. (Ai 21:9, 10) Kadok tin wabelubo ngo Cik pa Musa de, re Cikne ubeponjowa ning’eyo nia Mungu neno gamiri ni gin ma pire tek akeca. M’umbe jiji, eno ubecwaluwa niyungo gamiri.

7, 8. (a) I Poi mi Cik 24:1, Cik ugam uyero ang’o pi lalu gamiri? (b) Nen pa Yehova tie ang’o iwi lalu gamiri?

7 Cik pa Musa ugam uyero ang’o iwi lalu gamiri? Kadok nwang’u Yehova ular upangu ngo nyanok de nia nico ku dhaku gilal gamiri de, re Cikne uyio nia Jaisrael copo lalu gamiri ku dhaku pare kan “enwang’u lemblewic moko i kume.” (Som Poi mi Cik 24:1.) Cik maeno ukoro ngo terere nia “lemblewic” eno copo bedo ang’o. Re ebed ebedo ngo lembe moko ma haki migi mbe, ento ebino lembe mi lewic ma lee, kunoke lembe ma rac magwei. (Poi. 23:14) Lembe mi can utie nia, i rundi pa Yesu, Juyahudi gibed gilalu gamiri ku mon migi “kum lembe ceke.” (Mat. 19:3) Wan wabemito ngo wabed kumeno.

8 I rundi pa jabila Malaki, jumaco ma pol gibed gilalu gamiri ku mbeta migi, saa moko pi nidogamu mon ma nyir ma tie de ngo jurutic pa Yehova. Re Mungu ugam unyutho kamaleng’ nen pare iwi lalu gamiri. Ewacu kumae: “Adagu landumon.” (Mal. 2:14-16) Nen pa Mungu iwi gamiri ulokere ngo niai m’eyero i acaki nia nico “bimoko kum cege: man gibidoko kum acel.” (Tha. 2:24) Yesu de ubino ku nen ma rom ku pa Won iwi gamiri, uketho eyero kumae: “Gin ma Mungu ribo karacelo dong’ dhanu kud upok kindgi.”​—Mat. 19:6.

THELEMBE ACEL KENDE MA COPO KETHO GAMIRI LAL

9. Wec pa Yesu ma nwang’ere i Marko 10:11, 12 thelembene tie ang’o?

9 Dhanu moko gicopo penjiri kumae: ‘Nyo thelembe moko tie de ma copo ketho Jakristu lalu gamiri man ecopo dogamu kunoke nigiero kendo?’ Kenen lembe ma Yesu uwacu e: “Ku ba dhanu ndri ma tek uweko cege, man egamu mange, nwang’u egiero gier: ng’atu m’ugamu ng’atu ma cware weke nwang’u egiero gier.” (Mk. 10:11, 12; Lk. 16:18) Ubenen kamaleng’ nia Yesu ugam uyungo gamiri, man ebino maru dhanu mange de gitim kumeno. Ka nico moko ulalu gamiri ku dhaku pare m’ubegwokere ire man edok egamu dhaku mange, nwang’u etimo gier. Dhaku de tek ulalu gamiri ku cware m’ubegwokere ire, nwang’u etimo gier. Etie kumeno pilembe lalu gamiri migi eno kende ujigo ngo gamiri migi. I wang’ Mungu asu gitie “kum acel.” Yesu uwacu bende nia ka nico ulalu gamiri ku dhaku pare m’utimo ngo kosa, eno copo ketho dhakune podho i timo gier. Nenedi? Con eca, dhaku ma cware ulalu kude gamiri ubed unwang’u nia kwayu egier nico moko ma bibepong’o yeny pare mi sente. Kit gamiri ma kumeno utie rom ku timo gier.

10. Ang’o ma tie thelembe acel kende ma copo cwalu Jakristu nilalu gamiri man nidok gamu kunoke nigiero kendo?

10 Yesu uponjo nia thelembe utie acel kende ma copo ketho gamiri lal; ewacu kumae: ‘Man awacu iwu kumae, Ng’atu ma tek biwodho cege, ma ku pi tarwang’ ungo, egamu mange de nwang’u egiero gier.’ (Mat. 19:9) I ponji pare ma wi got de eweco iwi thelembe ma rom eno. (Mat. 5:31, 32) Wang’ ario ne zoo, Yesu uweco iwi lembsasa mi “tarwang’.” Lembsasa mi tarwang’ copo ketho i ie dubo ma calu ve timo gier, timo ndumba, timo ribiri i kind ju ma gigamiri ngo, timo ribiri co ku co kunoke mon ku mon, man timo ribiri ku lei. Ku lapor, ka nico m’ugamere utimo ribiri ku ng’atu mange, dhaku pare copo ng’io ka nyo ebilalu gamiri kude kunoke ngo. Tek elalu gamirine ke, dong’ Mungu bikwanu ngo nia gitie dhaku ku cware.

11. Pirang’o Jakristu copo ng’io nia kud elal gamiri migi kadok jadhoge mi gamiri upodho i tarwang’ de?

11 Kan ineno ma ber, Yesu uyero ngo nia ka ng’atu m’ugamere utimo tarwang’ ci, jadhoge mi gamiri ucikere nilalu kude gamiri. Saa moko dhaku copo ng’io nia emedere asu nikwo ku cware kadok epodho i tarwang’ de. Pirang’o? Pilembe asu nwang’u emaru cwarene man etie ayika niweko ire, man giromo timo kero migi ceke kara giyik gamiri migi udok kakare. M’umedo maeno, ka dhaku ulalu gamiri ma re edok egiero ngo, ecopo nwang’ere ku peko moko. Ku lapor, ng’a ma bipong’o yeny pare mi kum man mi ribiri? Nyo ebiciro nikwo enikende? Lalu gamirine bikelo matoke ma kani iwi awiya? Nyo ebibedo ngo tek ire nitungo awiya enikende i lemandha? (1 Kor. 7:14) M’umbe jiji, ka dhaku kunoke nico m’utimo ngo kosa ung’io nilalu gamiri migi, ecopo nwang’ere ku peko dupa.

12, 13. (a) Lembang’o m’uwok i gamiri pa Hoseya? (b) Pirang’o Hoseya udok ugamu Gomer kendo, man eno ubeponjowa ku lembang’o iwi gamiri?

12 Lembe ma jabila Hoseya ukadhu kud i ie ubekonyowa ning’eyo kite ma Mungu neno ko gamiri. Mungu uwacu ni Hoseya nia egam dhaku moko ma nyinge Gomer, ma re i ng’eye bidoko “dhaku ma won asara” man ebinyolo “nyithindho mir asara.” Hoseya giku Gomer gigam ginyolo nyathin ma co. (Hos. 1:2, 3) I ng’eye, Gomer unyolo nyathin ma nyaku ku ma co, copere enyologi ku nico mange. Kadok nwang’u Gomer utimo gier wang’ dupa de, re Hoseya ubedo asu kude. Tokcen ne, Gomer uweko Hoseya man edoko ni jaratic pa ng’atu mange. Asu, Hoseya ucidh ugame kendo. (Hos. 3:1, 2) Yehova utio kud Hoseya pi ninyutho kite m’egam eweko ko lembe wang’ udul ni nyithindho mir Israel niai ma gikoso gwoko bedoleng’ ire, man gicaku timo ni mungu mange. Gamiri pa Hoseya ubemio iwa ponji ma kani?

13 Ka dhaku kunoke nico ma Jakristu upodho i tarwang’, jadhoge mi gamiri ucikere nitimo ng’iong’ic. Yesu uyero nia ng’atu ma jadhoge mi gamiri utimo tarwang’ tie ku twero mi ng’io nia elal gamiri migi man edok egam kunoke egier ng’atu mange. Re ecopo bedo rac ungo kan eng’io niweko ni jadhoge m’upodho i tarwang’. Hoseya udok ugamu Gomer kendo. Re ecime nia kud ecidh etim tarwang’ kendo ku co mange. Hoseya ukeutimo “ngo ribiri” ku Gomer pi nindo moko. (Hos. 3:3, NWT, korolembe m’i there) Re i ng’eye, edok ecaku ribere kendo ku dhaku pare. Eno unyutho kite ma Mungu ubino ko ayika nijolo nyithindho mir Israel kinde ma gidwogo i bang’e, man emedere asu nibedo ku mer ma ceng’ini kugi. (Hos. 1:11; 3:3-5) Eno ubeponjowa ku lembang’o iwi gamiri tin eni? Ka ng’atini udok ucaku timo ribiri kendo ku dhaku pare kunoke ku cware m’upodho i tarwang’, eca nyutho nia edaru weko ire. (1 Kor. 7:3, 5) Pieno, nimakere ku Biblia, dong’ embe ku twero mi lalu gamiri migi. I ng’eye, gicikiri niii nineno gamiri ve ma Mungu neno ko.

YUNG GAMIRI KADOK SAA MA LEMBE DOKO TEK

14. Nimakere ku 1 Jukorinto 7:10, 11, lembang’o ma copo wok i gamiri?

14 Jukristu ceke gicikiri niyungo gamiri calu ma Yehova giku Yesu giyungo ko. Re saa moko, jumoko giyungo ngo gamiri. Pirang’o? Pilembe wan ceke waleng’ ungo. (Rum. 7:18-23) Pieno, ka wabewinjo nia Jukristu moko mi rundi ma kwong’a gibino ku peko ma lee i gamiri migi, lembene ucikere ngo nizungo iwa. Paulo ukiewo nia “dhaku kud uwek cware.” Ento saa moko pokiri ubed uwok i kind ju m’ugamiri.​—Som 1 Jukorinto 7:10, 11.

Dhaku giku cware gicopo timang’o kara gibodh gamiri migi? (Nen udukuwec mir 15)

15, 16. (a) Ka peko uwok i kind ju m’ugamiri, lembakeca migi ucikere nibedo ang’o, man ke pirang’o? (b) Jucopo tio ku juk maeno nenedi ka dhaku p’umego kunoke won ot pa nyamego moko tie ngo jaratic pa Yehova?

15 Jakwenda Paulo ukoro ngo nia lembang’o dhe ma copo ketho ju m’ugamiri pokiri. Re wang’eyo nia utie ngo dubo mi tarwang’, pilembe ka nico utimo dubo maeno, dhaku pare utie ku twero mi lalu gamiri migi, man mi giero ng’atu mange. Paulo ukiewo nia dhaku m’upokere ku cware ucikere nibedo “ndhu musuma, kadi gitit kindgi ku cwarene.” Pieno, i wang’ Mungu, fodi asu gamiri migi ujik ungo. Paulo uwacu nia kadok peko ma rukani ngi uwok i kind ju m’ugamiri, re tek etie ngo dubo mi tarwang’ ci, gicikiri nibedo ku lembakeca mi tito kindgi, niwacu giyik lembe m’ukadhu i kindgi man gimediri nibedo karacelo. Gicikiri nikwayu judong cokiri ukonygi. Judong’ cokiri gibiii nibedo ngo i thenge pa ng’atu moko, ento gibitio ku Biblia pi nimio juk ma copo konyogi i saa maeno.

16 Re ka dhaku p’umego, kunoke won ot pa nyamego moko utie ngo jaratic pa Yehova ke? Ka peko uwok i gamiri migi, nyo eno copo ketho gipokiri? Calu ma waneno, Biblia uyero nia tarwang’ kende re ma tie thelembe m’uyiyere, ma copo ketho gamiri lal. Ento Biblia unyutho ngo tap tap thelembe ma copo cwalu ju m’ugamiri nipokiri. Paulo ukiewo kumae: “Dhaku ma tek ubedo ku cware ma jayic ungo, ma cwarene de maru ya gibed gikude, dong’ kud ewek cwarene.” (1 Kor. 7:12, 13) Tin de juk maeno tie ku kony iwa.

17, 18. Pirang’o Jukristu moko ging’io nibedo asu i gamiri kadok kinde ma lembe ujebere magwei i kindgi de?

17 Re nico “ma jayic ungo” copo timo lembe moko ma nyutho nia ‘ebemaru ngo ya gibed’ giku dhaku pare. Ku lapor, nyo ecukufwodo dhakune lee, ma dong’ ebenwang’u nia kwo pare ni ariti. Bende, copo bedo ebekwero akakaka nipong’o yeny pa dhakune man mi juruot pare, kunoke eketho timo ni Mungu udoko tek magwei ni dhakune. I saa maeno, dhaku ma Jakristu copo neno en gire nia kadok cware ubeweco ma mit de, re ‘ebemaru ngo ya gibed’ gikude, man ecopo nwang’u nia ubekwayu gipokiri. Re i lembe ma rom kumeno, Jukristu moko ging’io nibedo asu ku weg udi migi. Giciro man giii niyiko i gamiri migi. Pirang’o ging’io nitimo kumeno?

18 Ka dhaku ku cware gipokiri, nwang’u fodi asu gamiri migi ujik ungo, man ka ng’atuman ubekwo i wie gire, gicopo nwang’iri ku kit peko ma wadaru weco i wie. Jakwenda Paulo unyutho thelembe mange ma copo ketho ju m’ugamiri kud gipokiri. Ekiewo kumae: “Kum cwar [dhaku] ma jayic ungo judwoke leng’ ni kum cege, man ke dhaku ma jayic ungo judwoke leng’ ni kum umego: tek ebedo kumeno ngo nwang’u nyithindho mu gibedo ma gi leng’ ungo; ento kawono gi leng’.” (1 Kor. 7:14) Jukristu ma dupa gigam ging’io nibedo asu ku weg udi kunoke meg udi migi ma juyic ungo, kadok i saa ma lembe ujebere magwei i gamiri migi. Re i ng’eye, mutoro unegogi magwei kinde ma judhoggi mi gamiri ucaku timo ni Yehova; ginwang’u nia kara giciro mananu ngo.​—Som 1 Jukorinto 7:16; 1 Pet. 3:1, 2.

19. Pirang’o i cokiri mi Jukristu ju m’ugamiri ma gibekwo ku mutoro gi dupa?

19 Yesu umio juk iwi lalu gamiri, jakwenda Paulo ke umio juk iwi pokiri. Gin ario ceke gimito nia jurutic pa Mungu giyung gamiri. I cokiri mi Jukristu i wang’ ng’om zoo tin eni, gamiri ma dupa utie ku mutoro. Copere nia i cokiri peri de ju m’ugamiri ma gibekwo ku mutoro ginuti, pilembe umego gibenyutho mer ni mon migi, man nyimego bende gibenyutho woro ni coggi. Gin ceke gibeii ninyutho nia gamiri copo bedo ku yung. Watie kud anyong’a ma lee dit nineno nia kite ma gibekwo ko ubenyutho nia wec ma Mungu uyero e utie lemandha: “Kum lembe nini ng’atu ma nico biweko won ku min, man ebimoko kum cege.”​—Ef. 5:31, 33.