Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 49

Tic man yom utie ku saa migi

Tic man yom utie ku saa migi

‘Wubin ka ma ngele, wuyom tundu.’​—MK. 6:31.

WER 143 Mediri nitimo tic, nikuro man nikio

I ADUNDO *

1. Dhanu ma pol gitie ku nen ma nenedi iwi tic?

DHANU ma pol mi kabedo m’ibekwo i ie gitie ku nen ma nenedi iwi tic? Tin, i ng’om ma dupa dhanu gibetimo tic ku tego man pi saa ma lee. Jumoko gitimo tic nikadhu mukero uketho ginwang’u ngo saa mi yom, mi bedo karacelo ku juruot migi man mi ponjo lembe pa Mungu. (Ekl. 2:23) Jumange ke gimaru ngo tic amara zoo de, pieno giweko kadok nyithi lembe ma haki migi mbe de cerogi ku timo tic.​—Rie. 26:13, 14.

2-3. Lembang’o m’unyutho nia Yehova giku Yesu gitie lapor ma ber i lembe m’uneno tic?

2 Calu ma waneno, tin dhanu moko gitimo tic lee nikadhu mukero, jumoko ke gimaru ngo tic. Re kepar kite ma Yehova giku Yesu gineno ko tic. M’umbe jiji, Yehova umaru nitimo tic. Yesu unyutho lembe maeno ngbeng’ kumae: “Vwa ubetimo tic cil ku kawono.” (Yoh. 5:17) Kepar pi tic ceke ma Mungu utimo saa m’ebecwio udul jumalaika, nyikaluku, ng’om, man piny ma tung’ tung’ ma nwang’ere i kor polo! Wabed waneno bende piny dupa ma beco ma Mungu ucwio iwi ng’om keni. Pieno, jagor zaburi ukiewo dre kumae: ‘E Yehova, tic peri gi diti! Itimogi ceke ku rieko: ng’om upong’ ku giracwia peri.’​—Zab. 104:24.

3 Yesu ulubo lapor pa Won. En de ekonyo tic kinde ma Yehova “ketho polo cungo.” Etimo karacelo kude “calu jabodho ma dit.” (Rie. 8:27-31) Oro dupa i ng’eye, kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, etimo tic dupa ma beco. Ticne ubedo ire ve cam, man lembe ceke m’etimo unyutho kamaleng’ nia Mungu ore en.​—Yoh. 4:34; 5:36; 14:10.

4. Lapor pa Yehova giku Yesu ubemio iwa ponji ma kani iwi yom?

4 Nyo tic ma tek ma Yehova giku Yesu gitimo ubenyutho nia wacikara nitimo tic m’umbe yom? Kumeno ngo. I andha, Yehova beol ungo, pieno embe ku yeny mi yom i ng’ei tic. Ento Biblia yero nia i ng’ei ma Yehova ucwio polo ku ng’om, “eyom man edwoko cwinye.” (Ai 31:17) Wec maeno ubenyutho ngo nia Yehova uyom pilembe eol i ng’ei cwic, ento wecne ubenyutho nia Yehova ujigo cwic, man enwang’u mutoro i kum tic pare. Yesu bende ubed utimo tic lee saa m’ebino iwi ng’om; re asu ebed ekoyo saa pi niyom man nicamu ku jurimbe.​—Mat. 14:13; Lk. 7:34.

5. Lembang’o ma tie yot ungo ni jurutic pa Mungu ma pol?

5 Biblia ubemio amora i kum dhanu pa Mungu nia gimar tic. Jurutic pa Mungu gicikiri nitimo tic ku tego ento gicikiri ngo nibedo junyap. (Rie. 15:19) Saa moko nyo ibetimo tic moko pi nipong’o yeny mi juruot peri. Calu ma watie Jukristu, wacikara bende nidikara i tic mi rweyo lembanyong’a. Nyo saa moko tic peri mi kum man mi rweyo lembanyong’a ketho ebedo iri yot ungo ninwang’u saa mi yom? Ang’o ma copo konyowa kara waketh tic ubed kakare man yom de ubed kakare?

KETH TIC UBED KAKARE MAN YOM DE KAKARE

6. Marko 6:30-34 unyutho nenedi nia Yesu ubed uketho tic kakare man yom bende kakare?

6 Pire tie tek niketho tic ubed kakare man yom de kakare. Tipo maleng’ ucwalu ubimo Suleman nikiewo kumae: “Gin ceke bedo ku nindone.” Eweco iwi nindo mi pidho piny, mi giero ot, mi wak, mi ng’iero, mi miel ku mi lembe mange de. (Ekl. 3:1-8) Ubenen kamaleng’ nia lembe ario ma pigi tek ma kwo ucungo i wigi utie nitimo tic man niyom. Yesu ubed utimo tic man ebed eyom bende. Nindo moko, jukwenda girweyo lembanyong’a lee, man ginwang’u ngo saa “kadok ma gicam ie cam de.” E Yesu wacu igi kumae: “Wubin cen ka ma ngele, wuyom tundu.” (Som Marko 6:30-34.) Kadok Yesu ku julubne gibino mbe ku saa mi yom i kadhiri ma gimito de, re Yesu ung’eyo nia gin ceke gitie ku yeny mi yom.

7. Wacopo nwang’u bero ma kani ka wabeng’io i cik ma Mungu mio iwi Sabatu?

7 Saa moko, kumwa kwayu nia wakeyom, kunoke watim kit tic mange m’uweko ma watimo nja. Pi ning’eyo nia watie ku yeny mi lembe maeno, wakewec iwi yub moko ma Mungu ugam umaku pi dhanu pare ma con; yubne ubino Sabatu ma kubang’ yenga. Kadok tin wani the Cik pa Musa ngo de, re wacopo nwang’u bero dupa ka wabeng’io i cik ma Mungu mio iwi Sabatu. Ka watimo kumeno, wabing’eyo ka nyo watie ku nen ma ber iwi tic man yom.

SABATU BINO NINDO MI YOM MAN MI WORO YEHOVA

8. Nimakere ku Ai 31:12-15, Sabatu ubino nindo mi timo lembang’o?

8 Biblia yero nia i ng’ei ma Mungu cwio piny pi “ceng’” abusiel, ejigo cwio piny m’iwi ng’om. (Tha. 2:2) Re Yehova maru nitimo tic, pieno emedere asu ‘nitimo tic cil ku kawono’ i ayi mange. (Yoh. 5:17) Buku mi Thangambere ukoro nia Yehova utimo tic pi ceng’ abusiel man ceng’ mir abirone eyom. Edog eng’olo ni nyithindho mir Israel de nia gibed giyom kubang’ ceng’ mir abiro. Mungu wacu nia Sabatu ubino giranyutha i kindgi ku Juisrael. Sabatu bino ceng’ mi “yom mandha, [man ebino] leng’ ni Yehova.” (Som Ai 31:12-15.) Yehova kwero nia ng’atu moko ci kud utim tic i ceng’ Sabatu, nik’ebed awiya, ng’eca, kadok lei de. (Ai 20:10) Eno ubed uketho dhanu gimiyiri zoo i lembe mi tipo.

9. I rundi pa Yesu, dhanu moko gibino ku nen ma kani ma rac iwi Sabatu?

9 Sabatu ubino nindo ma ber ni dhanu pa Mungu; ento judong dini mi rundi pa Yesu giketho cik ma tek m’ukadhu mukero iwi woro Sabatu. Gibed giloko nia cik uyio ngo ya i ceng’ Sabatu ng’atini upon piny moko udwok i dhoge, kunoke nia jukei kum ng’atu m’utwoyo. (Mk. 2:23-27; 3:2-5) Re eno ubino ngo paru pa Mungu, pieno Yesu ukonyo juwinj pare ninyang’ terere i paru pa Mungu.

Yopagi Yesu, jubed jumiyiri zoo i lembe mi tipo i ceng’ Sabatu (Nen udukuwec mir 10) *

10. Lembe ma jukoro i Matayo 12:9-12 unyutho nia Yesu bino ku nen ma kani iwi Sabatu?

10 Yesu ku julubne ma gibino Juyahudi gibed giyom i ceng’ Sabatu pilembe gibino woro Cik pa Musa. * Ento lembe ma Yesu yero ku m’etimo unyutho nia etie rac ungo nitimo bero ni jumange i ceng’ Sabatu. Eyero ngbeng’ kumae: “Cik uyio ya jutim tic ma ber ceng’ Sabatu.” (Som Matayo 12:9-12.) Eneno nia etie rac ungo nitimo lembe ma ber man nikonyo dhanu i ceng’ Sabatu. Lembe ma Yesu timo unyutho nia enyang’ cuu i thelembe m’uketho Mungu wacu nia dhanu pare giyom i ceng’ Sabatu. Calu ma waneno, i nindo maeno dhanu pa Mungu gibed gitimo ngo tic, pieno gibed giketho wigi zoo i kum lembe mi tipo. Yopagi Yesu jubed jutio ku nindo mi Sabatu pi niworo Mungu. Wang’eyo lembe maeno nikum wec ma Biblia uyero pi Yesu saa m’ebedongo i Nazareti. Ewacu kumae: “Man [Yesu] mondo i kacokri i ceng’ sabatu, calu kurane, man ecungo.”​—Lk. 4:15-19.

NEN PERI BEBEDO ANG’O IWI TIC?

11. Ng’a m’ubino lapor ma ber ni Yesu i lembe m’uneno tic?

11 Yosefu uponjo Yesu ku tic mi baw, man eponje bende kara eng’ei nen pa Mungu iwi tic. (Mat. 13:55, 56) Bende, Yesu ubed uneno kite ma Yosefu ubetimo ko tic ku kero pi nipong’o yeny mi juruot pare ma wendgi lee. Nindo dupa i ng’eye, Yesu udok uyero ni julubne nia “jatic romo ku sukulia pare.” (Lk. 10:7) Andhandha, Yesu ung’eyo pi tic ma tek.

12. Kekwan giragora moko m’unyutho nia Biblia ucwaku timo tic ku tego.

12 Jakwenda Paulo de ubed utimo tic ku tego. Tic pare ma kwong’a ubino nituco pi Yesu ni jumange man ninyutho igi lembe m’ebed eponjo. Re Paulo ubed utimo bende tic pi ninwang’u sente m’ecopo pong’o ko yeny pare. Jukristu mi Tesaloniki ging’eyo nia “i muli mi tic man i sendri,” Paulo utimo tic “diewor ku dieceng’,” kara kud ‘enur ng’atu moko.’ (2 Tes. 3:8; Tic. 20:34, 35) Saa ma Paulo ukiewo pi tic m’etimo, copere ebino weco pi tic pare mi yiko hema. Kinde m’ebino i Korinto gibed gibedo kud Akula man Priskila, man ‘gitimo karacelo: kum gibino jubodho mi kwoyo hema.’ Wec ma Biblia yero nia Paulo timo tic “diewor ku dieceng’” unyutho ngo nia etimo kwa tic. Ento ebed eyom bende, ku lapor i ceng’ Sabatu. I nindo maeno, ebed erweyo lembanyong’a ni Juyahudi, ma de gibed gitimo ngo tic i ceng’ Sabatu.​—Tic. 13:14-16, 42-44; 16:13; 18:1-4.

13. Lapor pa Paulo ubemio iwa ponji ma kani?

13 Jakwenda Paulo uweko lapor ma ber iwa. Ebed etimo tic pi ninwang’u sente; re asu ebed edikere wang’ ma pol i tic ma leng’ mi rweyo “lembanyong’a pa Mungu.” (Rum. 15:16; 2 Kor. 11:23) Paulo ubed umio amora i kum jumange bende kara gimiyiri i tic mi lembanyong’a. Pieno, eyero nia Akula giku Priskila gitie ‘jutic wadi i Kristu Yesu.’ (Rum. 12:11; 16:3) Paulo ukwayu Jukristu mi Korinto nia ‘gisagri thiri thiri i tic pa Rwoth.’ (1 Kor. 15:58; 2 Kor. 9:8) Bende, Yehova utelo wi Paulo ku tipo pare nikiewo kumae: “Tek ng’atu moko kwero timo tici, kadok acama de kud ecam.”​—2 Tes. 3:10.

14. Wec pa Yesu ma nwang’ere i Yohana 14:12 thelembene tie ang’o?

14 I nindo maeni mi kajik ceng’, tic ma pire tek m’usagu zoo utie nirweyo lembanyong’a man niketho dhanu udok julub. Yesu ular uwacu nia julubne gibitimo tic lee nisagu m’etimo! (Som Yohana 14:12.) Yesu bino yero ngo nia wabitimo udu calu m’ebed etimo. Ento ebino yero nia julubne gibirweyo lembanyong’a mi Ker man gibiponjo dhanu i kabedo ma lee nisagu, gibirweyo ni dhanu ma pol, man pi nindo ma dupa nisagu m’etimo.

15. Wacikara nipenjara ku penji ma kani, man pirang’o?

15 Tekene itie ku tic moko m’ibetimo, kepenjiri kumae: ‘Nyo kaka m’atimo i ie jung’eya nia abed atimo tic ku tego? Nyo abed amiyara zoo nitimo tic ma jumio ira, man adare i saane?’ Kan icopo dwoko wang’ penji maeno nia eyo, ng’ei nia bos peri copo geni. Bende, eno biketho dhanu ma wubetimo kugi tic gibiwinji yot yot kinde m’iberweyo igi lembanyong’a mi Ker. Pi tic peri mi lembanyong’a ke, kepenjiri kumae: ‘Nyo jumange ging’eya nia abed amiyara zoo nirweyo lembanyong’a? Nyo abed ayikara cuu pi rombo ma kwong’a? Nyo abed adok pio pio niliewo ju ma ponji mwa utelo nen migi? Nyo abed adikara i ayi ma tung’ tung’ mi rweyo lembanyong’a?’ Kan icopo dwoko nia eyo, tic mi lembanyong’a bimio iri mutoro.

NEN PERI BEBEDO ANG’O IWI YOM?

16. Yesu ku jukwenda pare gibino ku nen ma nenedi iwi yom, man tin ke dhanu gitie ku nen ma nenedi iwi yom?

16 Yesu ugam ung’eyo nia saa moko jukwenda pare gitie ku yeny mi yom. Ento i rundi pa Yesu man i rundi mwa eni de dhanu dupa gitie ve jalonyo m’eweco pire i lapor moko m’emio. Jalonyone uyero ire gire kumae: “Kwo para . . . yom, cam, madhi, anyong’a negi.” (Lk. 12:19; 2 Tim. 3:4) Jalonyo maeno uketho cwinye zoo iwi yom man iwi anyong’a. Tung’ kude, Yesu ku jukwenda pare giketho ngo kwo migi kwa iwi anyong’a.

Ka waketho tic kakare man yom bende kakare, wabimiyara zoo nitimo tic ma beco ma biyomo cwinywa (Nen udukuwec mir 17) *

17. Wabed watio ku saa mwa nenedi ka wani yom?

17 Tin walubo lapor pa Yesu nwang’u wabetio ku saa mi yom mwa pi niyom ayoma kende ngo, ento bende nwang’u waberweyo lembanyong’a man wabecidho i coko mwa. I andha, tic mi ketho dhanu udok julub man nicidho i coko, utie iwa lembe ma pigi tek nisagu. Pieno watimo tego mwa ceke kara kud wawek nitimo lembe maeno. (Ebr. 10:24, 25) Kadok nwang’u wacidho i yom kuno i woth moko de kwayu wawok wamedara asu nicidho i coko man nirweyo lembanyong’a ni dhanu ma warombo kugi.​—2 Tim. 4:2.

18. Rwoth mwa Yesu Kristu ubemito watim ang’o?

18 Watie ku mutoro ma lee dit pilembe Rwoth mwa Yesu Kristu ubekwayu ngo nia watim lembe ma wacopo ngo, ento ekonyowa kara waketh tic kakare man yom bende kakare! (Ebr. 4:15) Ebemito wayom. Bende, ebemito watim tic ku tego pi nipong’o yeny mwa mi kum, man wadikara i tic ma ber akeca mi ketho dhanu udok julub. I thiwiwec m’ulubo, wabineno gin ma Yesu utimo pi nigonyowa kud i ng’eca moko ma rac nisagu.

WER 38 Ebidwoki tek

^ par. 5 Biblia ubeponjowa nia kwayu wabed waketh tic kakare man yom bende kakare. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi Sabatu ma nyithindho mir Israel gibed giworo kubang’ yenga; wabinwang’u ponji moko ma copo konyowa ning’eyo nen ma watie ko iwi tic man iwi yom.

^ par. 10 Julub gibed giworo cik mi Sabatu cuu dit, uketho gijigo niyiko udok ma ng’wice ng’ar man mo ma gibiwiro ko avuj Yesu nitundo ma Sabatu ukadhu.​—Lk. 23:55, 56.

^ par. 55 KORO I CAL: Yosefu ubecidho ku juruot pare i kacokiri i ceng’ Sabatu.

^ par. 57 KORO I CAL: Wego moko ma timo tic pi nipong’o yeny mi juruot pare ubetio ku saa pare mi yom pi nitimo lembe mi tipo, kadok saa ma gicidho ku juruot pare i yom.