Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo ing’eyo?

Nyo ing’eyo?

Sinagog mi rundi ma kwong’a: Cal maeni ubenyutho ayi ma jugam jugiero ko sinagog mi Gamla i rundi ma kwong’a; ebino i kilometre kago 10 yo malu mi Nam Galilaya. Calne ubekonyowa ning’eyo kite ma sinagog ubino ko

Sinagog ucaku nenedi?

Wec ma juloko i Biblia mi dhu Alur nia “kacokri” uai kud i wec mi dhu Jugiriki ma nia “sy·na·go·ge” ma thelembene tie “coko” kunoke “nicokiri karacelo.” Julwong’e kumeno dre pilembe sinagog ubino kaka ma Juyahudi gibed gicokiri i ie niai con pi ninwang’u ponji man pi nitimo thier. Lembagora mi Juebrania uweco ngo thwolo thwolo iwi sinagog. Re i Lembagora mi Jugiriki, junwang’u kamaleng’ nia kacokiri ma kumeno ubino nuti yor i kum rundi ma kwong’a.

Dhanu ma pol ma giponjo lembe mi Biblia giwacu nia sinagog ucaku i rundi ma Juyahudi gibino i ie i Babeli. Buku moko (Encyclopaedia Judaica) uyero kumae: “Juisrael ma jutero i Babeli gibed ginwang’u can i cwinygi pilembe gibino bor kud Hekalu. Pieno pi nitielo cwinygi i kindgi, saa moko gibed gicokiri, copere i ceng’ Sabatu pi nisomo Lembagora.” Saa ma Juisrael gidwogo kud i Babeli, ecicopere nia gimediri asu nibecokiri pi nirwo, man nisomo Lembagora; eno uketho gicaku the sinagog kakare ceke ma gini ie.

Yor i kum rundi ma kwong’a, sinagog udoko ni kaka ma pire tek ma Juyahudi gibed gitimo ie thier; bende edoko ni kaka ma Juyahudi m’ulal i ng’et nam Méditerranée, i Moyen-Orient, man i Israel de gibed gitimo i ie lembe ma tung’ tung’. Profeser Lee Levine ma ponjo i Université hébraïque de Jérusalem uwacu kumae: “Sinagog ubino kaka ma jubed jusomo i ie, jubed jucamu i ie i nindo mi fet, jubed jugwoko i ie sente pi nikonyo lwak, man kaka ma jubed jutimo i ie coko mi lembgamba ku coko mange de.” Emedo kumae: “Re akecane i ie jubed jutimo lembe mi dini.” Pieno wacopo nyang’ kamaleng’ nia pirang’o Yesu ubed ucidho wang’ ma pol i sinagog. (Mk. 1:21; 6:2; Lk. 4:16) Kuca ebed eponjo dhanu, ebed enyutho igi lembe m’ukwayu gitim, man ebed etielo cwinygi. I ng’ei ma jucaku the cokiri mi Jukristu, jakwenda Paulo bende ubed uponjo wang’ ma pol i sinagog. Dhanu ma gimaru nibedo ku mer ma ceng’ini ku Mungu gibed gicidho i sinagog. Pieno ka jakwenda Paulo umondo i adhura moko, elar ebed ekadhu i sinagog man eponjo dhanu kuca.​—Tic. 17:1, 2; 18:4.