Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 8

“Wubed ku weng’wu man wukii!”

“Wubed ku weng’wu man wukii!”

“Wubed ku weng’wu man wukii!”​—1 PET. 5:8.

WER 144 Keth weng’i i kum sukulia!

I ADUNDO a

1. Yesu uwacu ang’o ni julub pare pi saa mir ajiki, man cimowang’ ma kani m’emiyo igi?

 NINDO ma nok i wang’ tho pa Yesu, julub pare ang’wen gipenje kumae: “Ang’o ma bibedo giranyutha . . . mi kajik mi ng’omi?” (Mat. 24:3) Copere julub eno gibino penjiri nia gibing’eyo nenedi nia nyoth mi Yeruzalem kud hekalu udhingo ceng’ini. I wec ma Yesu udwoko igi, eweco ngo kende kende iwi nyoth mi Yeruzalem kud hekalu, ento bende iwi “kajik mi ng’om” ma tin wabekwo i iye. Re pi saa m’ajiki bitundo i iye, Yesu uwacu nia “ng’atu moko mbe m’ung’eyo nindo kadok saa maeno, nik’ebed jumalaika mi polo, kadi Wod, ndhu Wego kende.” I ng’eye edok emiyo cimowang’ ni julub pare ceke, ewacu kumae: “Wubed ku weng’wu man wumeduru nikiyo.”​—Mark. 13:32-37.

2. Pirang’o pire bino tek nia Jukristu mi rundi ma kwong’a gibed ma gibekiyo?

2 Ugam ukwayere nia Juyahudi ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gibed ma gikiyo kara gibothi. Yesu unyutho gin m’umito julub pare gitim ma fodi junyotho ngo Yeruzalem. Ewacu kumae: “Ka wuneno juaskari gitieko Yeruzalem, e wung’ey nia nyoth pare udhingo ceng’ini.” Saa maeno ugam ukwayere nia giwor cimowang’ ma Yesu umiyo igi man “gicak ringo iwi got.” (Luka 21:20, 21) Ju m’uworo cimowang’ maeno giboth kud i nyoth ma Juroma ukelo iwi Yeruzalem.

3. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

3 Tin wabekwo i dhug ajiki mi ng’om ma rac maeni. Pieno, wan de wacikara nibedo ku wang’wa ma wabekiyo. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi ayi ma wacopo bedo ko ku wang’wa i kum lembe m’ubetimere i ng’om, kite ma waromo bedo ko ku wang’wa i kumwa giwa man ayi ma wacopo tiyo ko ma ber ku dong saa mwa m’udong’.

WABED KU WANG’WA I KUM LEMBE M’UBETIMERE I NG’OM

4. Pirang’o wacikara niketho wang’wa i kum lembe m’ubetimere i ng’om man m’ubepong’o lembila mi Biblia?

4 Watie ku thelembe ma ber nineno ayi ma lembe m’ubetimere i ng’om maeni ubepong’o ko lembila mi Biblia. Ku lapor, Yesu ukwanu lembe dupa m’ubekonyowa ning’eyo nia ajiki mi ng’om ma rac pa Sitani dong’ ni ceng’ini. (Mat. 24:3-14) Jakwenda Pethro ukwayuwa nia waketh wiwa i kum lembila m’ubepong’o kara yiyoyic mwa ubed ma tek. (2 Pet. 1:19-21) Buku ma tokcen mi Biblia ucaku ku wec ma e: “Lembanyutha pa Yesu Kristu ma Mungu umiyo ire, kara enyuth ni jumiru pare lembe m’ucikere nitimere i ng’ei nindo ma nok.” (Nyu. 1:1) Pieno, waketho wang’wa cuu i kum lembe m’ubetimere i ng’om maeni, pi kum wang’eyo nia gibepong’o lembila mi Biblia. Wacopo bedo bende kud ava mi weco iwi lembene ku jumange.

Tek wabeweco iwi lembila mi Biblia ku jumange, wacikara nikoc i kum lembang’o man wacikara nitimo ke ang’o? (Nen udukuwec mir 5) b

5. Lembang’o ma wacikara nikoc i kume, man wacikara nitimo ang’o? (Nen bende cal.)

5 Re mito wabed ku wang’wa kinde ma wabeweco iwi lembila mi Biblia, kud wayer lembe ma wabeparu apara. Pirang’o? Pilembe wabemito ngo wayer lembe moko ma ketho i cokiri pokere. Ku lapor, wacopo winjo jutela mi ng’om maeni gibeweco iwi ayi ma giromo daru ko lwiny man niketho kwiyocwiny ku bedomoth iwi ng’om. Kakare nicaku paru nia wec migi ubepong’o lembila mi 1 Juthesaloniki 5:3, wacikara nibedo ku ng’eyong’ec iwi nyang’ ma tokcen m’uwok. Tek wabeketho wec mwa ujengere iwi jamtic ma dilo pa Yehova ubewodho, wabikonyo cokiri nibedo i acel man “ku paru de m’urombo.”​—1 Kor. 1:10; 4:6.

6. Ponji ma kani ma wacopo nwang’u i 2 Pethro 3:11-13?

6 Som 2 Pethro 3:11-13. Jakwenda Pethro ubekonyowa nibedo ku wang’wa kinde ma wabeng’iyo i lembila mi Biblia. Ewacu nia ‘wakur man saa ceke wapoy pi bino mi ceng’ pa Yehova.’ Pirang’o? Ungo pilembe wamito wang’ey “nindo man saa” ma Yehova bikelo iye Armagedon, ento pilembe wamito watii ku saa m’udong’ pi nibedo “dhanu ma kura migi leng’ man ma timo migi ubenyutho nia gimoko kikiki i kum Mungu.” (Mat. 24:36; Luka 12:40) Wabemito gin ceke ma wabetimo ni Yehova ubed ni gin ma mer re m’ubecwaluwa nitimo. Pi nitimo lembuno, wacikara nibedo ku wang’wa i kumwa giwa.

NIBEDO KU WANG’WA I KUMWA GIWA, THELEMBENE TIE ANG’O?

7. Wacopo nyutho nenedi nia wabedo ku wang’wa i kumwa giwa? (Luka 21:34)

7 Yesu uwacu ni julub pare nia kud giketh wang’gi i kum lembe mi ng’om kende, ento bende i kumgi gigi. Lembuno ukiewere kamaleng’ i cimowang’ m’emiyo i Luka 21:34. (Som.) Eyero kumae: “Wubed ku weng’wu [i kumwu giwu].” Ng’atu m’utie ku wang’e i kume gire, ebedo ku wang’e pir ariti ceke ma romo nyotho winjiri m’i kindgi ku Yehova, man emaku yub mi uro aritinegi. I ayi maeno re m’eromo gwokere gire i mer pa Mungu.​—Rie. 22:3; Yuda 20, 21.

8. Jakwenda Paulo umiyo juk ma kani ni Jukristu?

8 Jakwenda Paulo umiyo juk ni Jukristu nia gibed ku wang’gi i kumgi gigi. Ku lapor, ewacu ni Jukristu mir Efeso kumae: “Ka kumeno wubed ku weng’wu lee kara kud wuwoth calu dhanu ma rieko migi mbe, ento wuwoth calu ju ma riek.” (Efe. 5:15, 16) Sitani ubetimo tego saa ceke kara enyoth winjiri m’i kindwa ku Yehova, uketho Biblia umiyo iwa juk nia ‘wamedara ninyang’ nia yeny pa Yehova tie ang’o’ kara wagwokara ni uwic moko ci ma Sitani tiyo ko.​—Efe. 5:17.

9. Wacopo ng’eyo yeny pa Yehova nenedi?

9 Biblia uweco ngo pir ariti ceke ma romo nyotho winjiri mwa ku Yehova. Pieno, wacikara nimaku yub iwi lembe ceke ma juweco ngo i wigi ter ter i Lembagora. Kara wamak yub ma cuu, mito wanen nia “yeny pa Yehova tie ang’o.” Wacopo ng’eyo yeny pa Yehova nwang’u wabeponjo Lembe pare thiri thiri man nwang’u wabenyamu iye. Tek wabemedara ninyang’ i yeny pa Yehova, man watimo kero nibedo ku “paru pa Kristu,” e wabiwotho “calu ju ma riek” kadok wambe ku cik ma tap m’ubetelo wiwa de. (1 Kor. 2:14-16) Ariti moko nuti ma ginen kamaleng’, ento mange nen ungo ngbeng’ kamaleng’.

10. Ke kwan ariti moko ma wacikara nikoc kud i kumgi.

10 Kud i kind ariti ma wacopo nikoc kud i kumgi moko utie ninyebiri i kum ng’atu m’utie ngo jadhogwa mi gamiri, mer ku kong’o, camu m’akeca, wec ma reco, galuwang’ mi rop, pornografi, ku wagi piny ma kumenogi. (Zab. 101:3) Jakwor mwa Wonabali ubeyenyo thiri thiri kaka m’enyoth ko winjiri mwa ku Yehova. (1 Pet. 5:8) Ka wabedo ku wang’wa ngo, Sitani copo pidho i paru man i adundewa kumira, gondiri, kethocwiny hai i kum piny, adegi, ting’iri man akece. (Gal. 5:19-21) I acaki, lembuno copo nen ungo ni ariti. Re ka wamaku ngo yub pio pio pi nikabugi, gibimediri nidongo i iwa ve doy, e gibinyothowa.​—Yak. 1:14, 15.

11. Ariti ma kani ma nen ungo ngbeng’ kamaleng’ ma wacikara niuro, man ke pirang’o?

11 Ariti acel ma nen ungo ngbeng’ kamaleng’ utie nitwiyo mer ku dhanu ma reco. Wakewec iwi lembe ma e. Ibetimo tic ku ng’atu m’utie ngo Jamulembe pa Yehova. Calu ibemito ebed ku nen ma ber iwi Jumulembe pa Yehova, e ibenyuthiri ire ni dhanu ma ber. Saa moko kadok cam de wucamu karacelo. I ng’eye wucaku camu kude dong’ thiri thiri. Wang’ acel acel wec pare uwotho dok i kum lembe mi tarwang’. I acaki, iwotho gamu ngo dhoge i kum lembene. Ento kubang’ nindo m’ubekadhu, icaku gamu dhoge iwi lembene man dong’ etie ngo wec m’ubetimi rac. E nindo acel elwong’i nia wucidh wumadh kude kong’o i ng’ey tic, e iyiyo. I ng’eye in de icaku bedo ku paru ma rom ku pare. Nitundo kakeno, iparu nia nindo copo kadhu lee pi nicaku timo lembe m’urombo ku pare? I andha, wamito wabed dhanu ma ber man wanyuth woro ni dhanu ceke, re mito wang’ey nia timo mi dhanu ma wadikara kugi utie kud adwogi ma lee i wiwa. (1 Kor. 15:33) Tek wabedo ku wang’wa i kumwa giwa calu ma Yesu ubekwayu, wabikoc ku twiyo mer ma hakine mbe ku ju m’ubekwo ngo nimakere ku cik pa Yehova. (2 Kor. 6:15) Ka watimo kumeno, wabineno ariti man wabiure.

TII MA BER KU SAA PERI

12. Pi nikuro nyoth mi Yeruzalem kud hekalu, ugam ukwayere nia julub gitim ang’o?

12 Yesu umito ngo julub pare gikur nyoth mi Yeruzalem kud hekalu ma gigwaku cing’gi agwaka. Emiyo igi tic ma gitim. Eng’olo igi nia girwey lembanyong’a “i Yeruzalem, i Yudea ku Samaria ceke, man nitundo i theng ng’om ma bor m’usagu.” (Tic. 1:6-8) Eno tie tic ma lee ma Yesu umiyo igi! Pi nitiyo ma ber ku saa migi, julub gimiyiri ku kero migi ceke i ticne.

13. Pirang’o ukwayu watii cuu ku saa mwa? (Jukolosai 4:5)

13 Som Jukolosai 4:5. Kara wabed ku wang’wa i kumwa giwa, ukwayu wanen cuu kite ma wabetiyo ko ku saa mwa. Lembe ma wok rek copo tundo i wiwa wan ceke. (Ekl. 9:11) Pieno, wacopo tho rek saa moko ci.

Wacopo tiyo ma ber ku saa mwa nenedi? (Nen udukuwec mir 14-15)

14-15. Wacopo tiyo ma ber ku saa mwa nenedi? (Juebrania 6:11, 12) (Nen bende cal.)

14 Wacopo tiyo ma ber ku saa mwa nwang’u wabetimo yeny pa Yehova man nwang’u wabedwoko winjiri m’i kindwa kude udok ma tek. (Yoh. 14:21) Mito ‘wacung nging’ nging’, ma walokara ngo man saa ceke wabed ku lembe dupa ma wabetimo i tic pa Rwoth.’ (1 Kor. 15:58) Tek ajiki bitundo, nik ebed ajiki mi kwo mwa kunoke mi ng’om maeni, ang’eyang’o biwok ungo i iwa.​—Mat. 24:13; Rum. 14:8.

15 Tin Yesu ubemedere nitelo wi julub pare i tic mi rweyo pi Ker pa Mungu i ng’om zoo. Etimo ma kapare: Nikadhu kud i dilo pa Yehova, ebeponjowa kud ayi mi rweyo lembanyong’a man ebemiyo iwa jamtic ma watie ku yenyne pi nirweyo lembanyong’ane. (Mat. 28:18-20) Wan ke watimo thenge mwa nwang’u waberweyo kud amora, waponjo dhanu, man nwang’u wabedo ku wang’wa ma wabekuro ko nindo ma Yehova bikelo iye ajiki iwi ng’om maeni. Ka watiyo ku juk ma nwang’ere i Juebrania 6:11, 12, wabimoko kii i kum genogen mwa “cil i ajiki.”​—Som.

16. Ukwayu wabed ku lembakeca mi timo ang’o?

16 Yehova udaru ketho nindo man saa m’ebinyotho i iye cen ng’om pa Sitani. Tek nindone bitundo, ebipong’o lembila ceke m’eketho jukiewo i Biblia. Pi kawoni, ecopo nen nia ve ajikine ubegalu. Ento nindo pa Yehova ‘bigalu ngo!’ (Hab. 2:3) Dong’ wabed ku lembakeca ma ‘wanen ko ba Yehova; [man] wakur Mungu mi both’ mwa. ​—Mik. 7:7.

WER 139 Kepar kite m’ibikwo ko i ng’om ma nyen

a I thiwiwec maeni, wabineno kite ma waromo kiyo ko man nibedo ku wang’wa i ng’om maeni. Wabineno bende ayi ma wacopo bedo ko ku wang’wa i kumwa giwa, man kite ma wacopo tiyo ko ma ber ku saa mwa.

b KORO I CAL: (Yo malu) Umego moko ku min ot pare gibelubo lembang’eya. I ng’eye, kinde ma coko uthum, gibeweco ku jumange iwi nyang’ migi gigi iwi lembang’eya ma gilubone. (Yo piny) Umego moko ku min ot pare gibelubo Lembe ma nyen m’uai i Guriri m’utelowic kara gibed ku ng’eyong’ec mi nyang’ ma tokcen mi lembila mi Biblia. Gibemiyo girasoma ma jamiru mandha uwodho m’ujengere iwi Biblia.