Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Kur Yehova kud anyong’a man ku cirocir

Kur Yehova kud anyong’a man ku cirocir

NYO ibekuro kud ava nindo ma Yehova bikabu lembe ma reco ceke man m’ebidwoko piny ceke nyen i iye? (Nyu. 21:1-5) M’umbe jiji, ibekuro kud ava ma lee dit! Re ebedo yot ungo saa ceke nikuro Yehova ku cirocir, asagane kinde ma wan’i peko. Biblia de uyero nia genogen ma galu remo adunde.—Rie. 13:12.

Kadok kumeno de, Yehova ubekwayu nia wakure ku cirocir cil m’ebitimo lembe m’epangu i saa m’eketho. Pirang’o ebekwayu watim kumeno? Ang’o ma copo konyowa nibedo kud anyong’a kinde ma wabekuro? Wakenenu.

PIRANG’O YEHOVA UBEKWAYU NIA WAKURI?

Biblia uyero kumae: “Yehova ubekuro ku cirocir pi ninyutho iri bero, man ebiai malu pi ninyutho iri kisa, kum Yehova en e Mungu mi bedopwe. Mutoro ni dhanu ceke ma gibemediri nikure.” (Isa. 30:18, NWT.) Ku kwong’a, Isaya uyero wec maeno ni Juyahudi ma jujai. (Isa. 30:1) Ento weg bedopwe moko de gibino nuti i kind Juyahudi, man wec maeno umiyo igi genogen. Wecne ubemiyo genogen ni jutic pa Yehova ma weg bedopwe ma tin bende.

Pieno wacikara nikuro ku cirocir pilembe Yehova de ubekuro ku cirocir. Edaru ketho saa m’ebikelo iye ajiki mi ng’om maeni, man ebekuro nindo man saane urom. (Mat. 24:36) I saa maeca, binen kamaleng’ nia adote ceke ma Wonabali ukelo iwi Yehova man iwi jutic pare utie vupo. E i ng’eye ebibolo Sitani i longoro ma there mbe man ebikabu dhanu ceke ma gin’i ng’ete pare, ento ‘ebinyutho iwa kisa.’

Re pi kawoni, Yehova romo kabu ngo peko mwa ceke, ento ebetielo cwinywa nia wacopo bedo kud anyong’a kinde ma wabekuro. Calu ma Isaya uyero, wacopo bedo kud anyong’a kinde ma wabekuro kud ava ma lee nia lembe ma ber utimere. (Isa. 30:18) a Wacopo nwang’u anyong’a maeno nenedi? Lembe ma tung’ tung’ ang’wen ma e copo konyowa.

KITE M’ICOPO NWANG’U KO ANYONG’A KINDE M’IBEKURO

Keth wii i kum lembe ma beco. Ubimo Daudi uneno lembe ma reco dupa i kwo pare. (Zab. 37:35) Re ekiewo kumae: “Bed ling’ i wang’ Yehova man kure kud ava ma lee. Ng’eicwiny kud unegi i kum ng’atu ma lembapora pare ma rac ubewotho miero.” (Zab. 37:7, NWT.) Daudi en gire de utiyo ku juk maeno man eketho wiye i kum genogen mi both pare. Eketho bende wiye i kum mugisa ceke ma Yehova umiyo ire. (Zab. 40:5) Tek wan de waketho wiwa i kum lembe ma beco m’ubetimere i kwo mwa kakare niweko lembe ma reco m’ubekadhu i ng’etwa uthung’wa, ebibedo iwa yot nikuro Yehova.

Pak Yehova saa ceke. Jagor mi Zaburi mi 71 ma copere ubino Daudi, uyero ni Yehova kumae: “Abimedara nikuro; abipeki kendo kendo.” (Zab. 71:14, NWT.) Epaku Yehova nenedi? Ekoro pire ni jumange man ewero ire wer mi pak. (Zab. 71:16, 23) Calu Daudi, wacopo nwang’u anyong’a kinde ma wabekuro Yehova. Wapake i tic mi lembanyong’a, i wec mwa ma kubang’ ceng’, man nikadhu kud i wer mwa. Saa m’ibiwero wer mi Ker, keth wii kilili mandha i kum wec m’i iye ma gierojo.

Nwang’ tielocwiny i bang’ umego ku nyimego peri. Saa ma Daudi ubino i peko, eyero ni Yehova kumae: “Abigeno nyingi . . . i vut jumaleng’ peri.” (Zab. 52:9) Wan bende wacopo nwang’u tielocwiny i bang’ umego ku nyimego mwa i coko man i tic mi lembanyong’a kende ngo, ento bende i saa ma wabenambu kugi.—Rum. 1:11, 12.

Dwok genogen peri udok tek. Zaburi 62:5 uyero kumae: “Ng’eyong’ec para, kur Mungu kende ti; kum genogen para ai i bang’e.” Pire tie tek nikuro ku genogen ma tek, akecane kan ajiki mi ng’om maeni ubetundo ngo i nindo ma waparu. Wacikara nibedo ku tegocwiny nia lembang’ola pa Yehova ceke bipong’o kwa, kadok bikwayu wakurgi pi kare ma rukani de. Pi nidwoko genogen mwa tek, ukwayu waponj Lembe pa Mungu; wacopo ponjo lembila m’i iye, kite ma lembe m’i iye urombo ko i kindgi, man lembe ma Yehova ukoro i wiye gire. (Zab. 1:2, 3) Ukwayu wamedara bende “[nirwo] nimakere ku tipo ma leng’” kara wagwok winjiri ma ber m’i kindwa ku Yehova kinde ma wabekuro pong’o mi lembang’ola pare mi kwo ma rondo ku rondo.—Yuda 20, 21.

Tap calu ubimo Daudi, cwinyi bed tek nia wang’ Yehova n’i wi dhanu ma gibekure man enyutho igi mer pare ma lokere ngo. (Zab. 33:18, 22) Dong’ mediri nikuro Yehova kud anyong’a man ku cirocir; keth wii i kum lembe ma beco m’ubetimere i kwo peri, pake, nwang’ tielocwiny i bang’ juyic wedu, man mediri nigwoko genogen peri ma ber ubed tek.

a Wec mi dhu Juebrania ma juloko nia “nimediri nikuro,” copo nyutho bende “nikuro kud ava kunoke nigeno nia lembe moko bitimere,” man eno ubenyutho nia nikuro both mwa kud ava utie lembe ma kakare.