Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Waromo nyutho berocwiny nenedi?

Waromo nyutho berocwiny nenedi?

WAN ceke wabed wamito jumange ung’ei nia watie dhanu ma ber. Re i ng’om ma wabekwo i ie eni, etie yot ungo ninyutho berocwiny, pilembe dhanu ma dupa ‘gidagu gin ma ber.’ (2 Tim. 3:3) Gikwero niworo cik pa Yehova. Gin m’eyero nia tie ber, giloko nia tie “dubo” man gin m’ewacu nia tie dubo, giyero nia tie “ber.” (Isa. 5:20) Bende, gin mange ma cero ng’atini nibedo jabero copo bedo lembe m’ugam utimere i kwo pare man koso bedoleng’. Pieno, wacopo bedo ku nen ma rom ku pa nyamego moko ma nyinge Anne, * m’udaru timo ni Yehova pi oro ma dupa. Eyero kumae: “Etie lembe ma tek dit ira niyio nia acopo bedo dhanu ma ber.”

Re lembe ma ber utie nia wan ceke wacopo timo bero! Berocwiny utie thenge mi nying’ tipo ma leng’ pa Mungu; tipo maeno utie ku tego nisagu gin moko ci ma copo cerowa nibedo dhanu ma ber, calu ve atelatela mi dhanu mi ng’om maeni, dubo alaga man lembe m’ugam utimere i kwo mwa. Wakewanen nia berocwiny uketho i ie ang’o, man wanen lembe ma wacopo timo kara waceg kite maeno nisagu.

BEROCWINY UKETHO I IE ANG’O?

Berocwiny utie kite m’uketho i ie nibedo ku kura ma ber, man nitimo lembe m’atira saa ceke. Ka juyero nia gin moko tie ber, eno nyutho nia kume moko mbe m’unyothere. Berocwiny nen nikadhu kud i lembe ma ber ma wabetimo ni jumange. Ng’atu ma jabero yenyo yo mi konyo jumange, man etimo igi lembe ma beco.

Copere idaru neno ng’atu moko m’ubetimo bero ni juruot pare kunoke ni jurimbe. Re eno kende uromo ngo. Ubekwayu bende nitimo lembe m’atira i wang’ Yehova. I andha, ng’atu moko mbe ma copo timo kwa bero i kwo pare; Biblia uwacu nia “ng’atu ma pwe mbe i ng’om, ma timo ber, ma dubo de ngo.” (Ekl. 7:20) Jakwenda Paulo de uyero kamaleng’ kumae: “Kum ang’eyo nia i ia, lembene kumae, i kuma, gin moko m’ubedo ber umbe.” (Rum. 7:18) Pieno, kara watund nicego berocwiny i kwo mwa, wacikara nilubo lapor pa Yehova ma tie Jabero m’usagu zoo.

“YEHOVA E BER”

Yehova Mungu uketho cik pi gin ma ber. Biblia uyero pire kumae: “In i ber, man itimo ber; ponja ku cik peri.” (Zab. 119:68) Wakenen lembe ario mi verse maeno m’unyutho nia Yehova tie won berocwiny.

Yehova e ber. Berocwiny pa Yehova cwale nitimo kwa lembe ma ber. Nindo moko Yehova uyero ni Musa kumae: “Abiketho bero para ceke kadhu i weng’i.” E Yehova unyutho dwong’ pare ni Musa, man bende bero pare. Musa ugam uwinjo dwal moko m’ubeyero pi Yehova kumae: “Yehova, Yehova, Mungu ma won kisa ku bero, ng’atu ma bedo yo ni ng’ecwiny, man dit ku mer mi bero ku lemandha, ng’atu ma gwoko mer mi bero ni dhanu rubanga rubanga, m’eweko kier ku gondri man dubo; m’ekwanu dubo ngo nia leng’ i yo moko.” (Ai 33:19; 34:6, 7) Eno ubenyutho kamaleng’ nia Yehova e ber i ayi moko ci. Yesu ubino ng’atu ma ber m’usagu zoo, re eyero kumae: “Ng’atu moko mbe ma ber, ndhu acel kende, en e Mungu.”​—Lk 18:19.

Waneno bero pa Yehova kamaleng’ nikadhu kud i piny m’ecwio

Tic pa Yehova ceke tie ber. Lembe ceke ma Yehova betimo nyutho nia e ber. Biblia uyero kumae: “Yehova e ber ni dhanu ceke; man kisa pare ma ng’ic ni wi tic pare ceke.” (Zab. 145:9) Yehova benyutho berocwiny pare m’umbe akoyakoya; eno uketho ecwio dhanu, man emio igi piny ceke ma copo gwoko kwo migi. (Tic. 14:17) Yehova benyutho bende berocwiny pare nikadhu kud i kisa m’etimo iwa. Jagor Zaburi ukiewo kumae: ‘Kum in, Yehova, i ber, man ibedo ayika mi weko dubo.’ (Zab. 86:5) Pieno, wang’ei nia “gin moko ma ber umbe [ma Yehova] bicero ni ju m’uwotho atira.”​—Zab. 84:11.

‘WUPONJ NITIMO BER’

Yehova ucwiowa i ayine, pieno ecopere iwa nibedo dhanu ma ber, man nitimo lembe ma ber ni jumange. (Tha. 1:27) Re wacopo bedo ngo dhanu ma ber mbwang’ kumeni. Lembe pa Mungu uwacu kumae: “Wuponj ng’eyo timo ber.” (Isa. 1:17) Dong’ lembang’o ma copo konyowa kara waponj ninyutho berocwiny? Wakenen lembe adek ma wacopo timo.

Mi kwong’o, wakwai tipo maleng’ nikadhu kud i rwo. Tipo maleng’ copo konyo Jukristu nibedo dhanu ma ber i wang’ Mungu. (Gal. 5:22) Eyo, tipo maleng’ pa Mungu copo konyowa niponjo nimaru gin ma ber, man nidagu gin ma rac. (Rum. 12:9) Biblia unyutho nia Yehova romo ketho ‘wanyang’ i tic ceke ma ber.’​—2 Tes. 2:16, 17.

Mir ario, wasom Lembe pa Mungu m’eyuyo i wie. Nikadhu kud i Biblia, Yehova ponjowa ku “yo ceke ma ber” man ekonyowa kara wabed ayika “kum tic ceke ma ber kubang’gi kubang’gi.” (Rie. 2:9; 2 Tim. 3:17) Ka wabesomo Biblia man wabenyamu i lembe ma wabesomone, wabipong’o adundewa ku lembe ma beco ma Biblia unyutho iwi Mungu man iwi lembakeca pare. Adundewa utie ve kakanpiny. Kinde ma wabesomo Biblia man wabenyamu ie, eca nwang’u wabepong’o adundewa ku lembe ma beco. Etie ve wabepong’o kakanpiny mwa ku piny ma beco ma bidokonyowa i ng’eye.​—Lk 6:45; Ef. 5:9.

Mir adek, ‘wakwany ba gin ma ber.’ (3 Yoh. 11) Biblia uweco pi dhanu dupa ma wacopo lubo lapor migi. I andha, lapor ma beco m’usagu zoo utie pa Yehova man pa Yesu. Re wacopo kwanyu bende lapor mi dhanu ma gigam ging’eiri nikum berocwiny migi, calu ve, Tabitha man Barnaba. (Tic. 9:36; 11:22-24) Icopo nwang’u ponji lee kan ibesomo lembe ma Biblia ukoro pigi. I saa mi ponji peri, kenen lembe ma gigam gitimo pi nikonyo jumange. Par pi gin m’icopo timo pi nikonyo juruot peri man dhanu mi cokiri peri. Bende, saa m’ibeponjo lembe iwi Tabitha giku Barnaba, kenen mugisa ma gigam ginwang’u nikum berocwiny migi. In de icopo nwang’u mugisa calu gin.

Wacopo lubo bende lapor mi dhanu mi rundi mwa eni ma gibenyutho berocwiny. Kepar pi tic ma tek ma judong cokiri ma gitie ‘jumar gin ma ber’ gibetimo. Kepar bende pi nyimego ma gibegwoko bedoleng’ migi, ma nikadhu kud i wec migi man timo migi gitie “juponji mi gin ma ber.” (Tit. 1:8; 2:3) Nyamego moko ma nyinge Roslyn ukoro kumae: “Jarimba moko betimo kero nikonyo dhanu mi cokiri, man nitielo cwinygi. Eparu pi lembe ma gibekadhu kud i ie, eno cwale nimio igi giramia kadok ma nok; ebed ekonyogi bende i ayi mange. Anwang’u nia etie dhanu ma ber dit.”

Yehova ubeketho cwiny dhanu pare kumae: “Wuyeny gin ma ber.” (Amo. 5:14) Ka wabetimo kumeno, wabimaru lembe ma Yehova uwacu nia utie ber, man wabibedo kud ava mi timo lembe ma ber.

Watim kero nibedo dhanu ma ber man nitimo lembe ma ber

Pi ninyutho berocwiny ni jumange, ubekwayu ngo nia wamii kwa igi piny ma dongo, kunoke mi bei ma tek. Ku lapor, kepar nia ipidho yen moko. Kara emoki, ibikonjo ngo pii lee wang’ acel kende i wie, ento ibikonjo pii i wie nok nok, ke wang’ dupa. Romrom bende, ka wabetimo bero ni jumange wang’ ma pol kadok nyanok nok, eno binyutho nia watie dhanu ma ber.

Biblia ubeketho cwinywa nia wabed “ayika” nitimo lembe ma ber. (2 Tim. 2:21; Tit. 3:1) Ka wabeii ning’eyo lembe ma jumange ubekadhu kud i ie, wabitimo kero ninyayu mutoro i igi man ‘niteng’ogi.’ (Rum. 15:2) Ku lapor, wacopo konyo jumange ku piny moko ma watie ko. (Rie. 3:27) Waromo bende nilwong’o ng’atini ni cam, kunoke pi nitielo cwinywa i kindwa. Ka wang’eyo nia ng’atu moko ubetwoyo, wacopo oro ire barua, waromo ciliewe kunoke wacopo lwong’e i telefon. Eyo, kaka utie dupa ma wacopo yero ko “wagi wec ma calu e ber pi teng’oteng’ calu cande bedo, kara emi bero ni ju m’uwinjo.”​—Ef. 4:29.

Calu Yehova, ubekwayu waii nitimo bero ni dhanu ceke, pieno wacikara ngo nibedo kud akoyakoya. Yo acel ma cuu ma wacopo timo ko bero calu Yehova utie nirweyo lembanyong’a mi Ker ni dhanu mi kwonde ceke. Calu ma Yesu ung’olo, watimo bero kadok ni judegi mwa de. (Lk 6:27) Etie rac ungo nyanok de nitimo bero ni jumange, pilembe “cik umbe kum wagi gin maeni.” (Gal. 5:22, 23) Ka wabetimo lembe ma ber kadok i saa ma dhanu gibetimowa rac kunoke i saa ma wabenwang’ara ku peko moko, wabitelo dhanu i lemandha man wabimio yung ni Mungu.​—1 Pet. 3:16, 17.

MUGISA MA WABINWANG’U KA WABENYUTHO BEROCWINY

Biblia uwacu nia “ng’atu ma ber [binwang’u mugisa mi tic pare] en gire.” (Rie. 14:14) Mugisane moko tie ang’o? Ka wabenyutho berocwiny ni jumange, eno copo cwalu gin de gitimo iwa bero. (Rie. 14:22) Re kadok gibetimo ngo iwa bero de, ubekwayu wamedara asu ninyutho igi berocwiny. Tek watimo kumeno, saa moko gicopo loko nen migi.​—Rum. 12:20.

Ka waweko nitimo lembe ma rac man wacaku timo lembe ma ber, wan giwa de wanwang’u adwogi ma cuu. Umego ku nyimego ma dupa giwacu nia lembe maeno ugam utimere i kwo migi. Wakenen lapor pa nyamego moko ma nyinge Nancy. Ekoro kumae: “Saa m’abedongo, abed atimo lembe zoo mafu mafu, kura para bino rac man wiya bino tek. Re kinde m’aponjo cik pa Mungu man acaku wore, anwang’u anyong’a. Kawoni dong’ aworara.”

Thelembe ma lee ma ketho wanyutho berocwiny ni jumange utie nia, nitimo bero nyayu anyong’a i Yehova. Kadok dhanu gibeneno ngo bero ma wabetimo de, re Yehova ubeneno. Ka wabetimo bero man ma watie ku paru ma cuu, eng’eyo. (Ef. 6:7, 8) Ebimio iwa mugisa ma kani? Biblia uwacu nia “Ng’atu ma ber binwang’u bero pa Yehova.” (Rie. 12:2) Pieno, dong’ wamedara ninyutho berocwiny. Yehova ung’olo nia ebimio “dwong’ ku yung man kwiocwiny ni dhanu ceke kubang’gi kubang’gi m’utimo ber.”​—Rum. 2:10.

^ par. 2 Juloko nyinge.