Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 12

Wakethara kaka jumange

Wakethara kaka jumange

“Kewu ceke pidoiwu bed calacel, ju ma ngisi nego.”​—1 PET. 3:8.

WER 90 Watiel cwinywa i kindwa

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

1. Nimakere ku 1 Petro 3:8, pirang’o wabed wawinjara ma ber ka wabekwo ku dhanu ma gibedieng’ piwa?

KA WABEKWO ku dhanu ma gibedieng’ piwa, wawinjara ma ber mandha. Pilembe gitimo kero nikethiri kakawa, man ginyang’ i paru mwa. Ka gineno nia watie ku yeny mi piny moko, gikonyowa kadok i wang’ ma fodi wakwayugi ngo de. Wabed wamaru man wafoyo dhanu ma ginyutho iwa “ngisi.” *​—Som 1 Petro 3:8.

2. Ang’o m’uketho etie iwa yot ungo nikethara kaka jumange?

2 Wa Jukristu ceke wacikara nikethara kaka jumange. Re i andha, etie lembe ma yot ungo. Pirang’o? Thelembe mi kwong’o utie nia watie ku dubo alaga. (Rum. 3:23) Eno ketho wabed wadieng’ wang’ ma pol pi yeny mwa giwa; dong’ kara watuc nidieng’ pi yeny mi jumange, ubekwayu watim kero lee. Mir ario, jumoko kaka ma gidongo i ie kunoke lembe ma gikadhu kud i ie uketho etie igi yot ungo ninyutho kisa ni dhanu mange. Mir adek, timo mi dhanu ma wabekwo kugi copo bedo kud atelatela i wiwa. I nindo maeni mi kajik ceng’, dhanu ma pol gimbe ku kisa i kum jumange, ento ‘gimariri gigi.’ (2 Tim. 3:1,2) Dong’ ang’o ma bikonyowa kara wavoi peko ma copo cerowa nikethara kaka jumange?

3. (a) Wacopo timo ang’o kara wabed wakethara kaka jumange? (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

3 Kara watuc nikethara kaka jumange, ukwayu walub lapor pa Yehova man pa Wode ma Yesu Kristu. Yehova tie Mungu ma jamer; mer pare cwale nidieng’ pi dhanu, pieno wacikara nilubo lapor pare. (1 Yoh. 4:8) Yesu ugam ulubo tap tap kite ma tung’ tung’ ma Won utie ko. (Yoh. 14:9) Kinde m’ebino iwi ng’om, ngisi ubed unege lee mandha i kum dhanu. I thiwiwec maeni, wabineno kite ma Yehova giku Yesu gigam gikethiri ko kaka jumange. I ng’eye, wabineno lembe ma wacopo timo pi nilubo lapor migi.

YEHOVA UGAM UKETHERE KAKA JUMANGE

4. Isaya 63:7-9 unyutho nenedi nia Yehova bekethere kaka jurutic pare?

4 Biblia unyutho nia Yehova bekethere kaka jurutic pare. Ku lapor, Yehova ugam unwang’ere ku can kinde ma nyithindho mir Israel gibino kadhu kud i peko ma tung’ tung’. Lembe pa Mungu uyero kumae: “I masendi migi ceke esendre.” (Som Isaya 63:7-9.) Oro moko i ng’eye, Yehova uyero nikadhu kud i bang’ jabila Zekaria nia kinde ma jubesendo dhanu pare, eca tie ve jubesendo en. Ewacu ni jurutic pare kumae: ‘Ng’atu m’umulowu emulo tongwang’a.’ (Zek. 2:8) Wec maeni ubenyutho kamaleng’ nia andha Yehova bekethere kaka dhanu pare.

Kisa ucwalu Yehova niwodho nyithindho mir Israel kud i ng’eca i Misiri (Nen udukuwec mir 5)

5. Lapor ma kani m’unyutho nia Yehova ugam utimo lembe moko pi nikonyo jurutic pare m’ubino sendiri?

5 Yehova bejik kende ngo nineno kisa i kum jurutic pare ma gibesendiri, ento etimo lembe moko pi nikonyogi. Ku lapor, kinde ma nyithindho mir Israel gibino sendiri i ng’eca i Misiri, can unego Yehova, pieno egam ewodhogi. Yehova uyero ni Musa kumae: “Andha aneno masendi mi dhanu para . . . man awinjo ywak migi . . . Ang’eyo can migi; man aloro piny kara alargi kud i cing’ Jumisiri.” (Ai 3:7, 8) Kisa ma Yehova ubino ko i kum dhanu pare ugam ucwale niwodhogi kud i ng’eca. Oro ma dupa i ng’eye, kinde ma dong’ nyithindho mir Israel gibekwo i ng’om mi lembang’ola, judegi migi ucaku rokogi. Yehova ugam utimo ang’o? Biblia uyero nia, “kisa nego Yehova kum cur migi ma gicur ko kum ju m’usendogi m’ung’abu cwinygi de.” Wec maeno unyutho kamaleng’ nia kisa unego Yehova kendo i kum dhanu pare, e etimo lembe moko: eoro jupoklembe pi nibodho nyithindho mir Israel kud i cing’ judegi migi.​—Pok. 2:16, 18.

6. Kemii lapor m’unyutho nia Yehova ugam ukethere kaka jaratic pare moko m’ubino ku paru ma cuu ngo.

6 Yehova bekethere kaka jurutic pare kadok i saa ma paru migi tie cuu ngo de. Wakenen lapor pa Yona. Mungu uoro jabila maeno ucidh utwong’ rwonglembe mi pokolembe iwi adhura mi Nineve. Dhanu mir adhura maeno gigam giloko cwinygi, e Mungu unyothogi ngo. Ento lembe maeno ma Mungu utimo ufoyo ngo i Yona. “Ng’ecwiny umake” pilembe adhura mi Nineve ugam unyothere ngo calu m’etwong’o. Ento Yehova unyutho cirocir ni Yona man ekonye nok nok kara elok paru pare. (Yon. 3:10–4:11) E i ng’eye, Yona unyang’ i ponji ma Mungu umio ire; Yehova udok utio kude bende pi nikiewo lembe maeno pi kony mwa.​—Rum. 15:4. *

7. Kite ma Yehova ugam unyang’ ko ku dhanu pare copo tielo cwinywa nenedi?

7 Kite ma Yehova ugam unyang’ ko ku dhanu pare ubenyutho kamaleng’ nia kisa benege i kumwa de. Eng’eyo can man peko ma ng’atuman m’i kindwa ubeciro. Yehova ‘ung’eyo adunde mi dhanu.’ (2 Kei. 6:30) Enyang’ i paru mwa, man eng’eyo copo mwa. Pieno, ‘ebiyio ngo ya jubidhwa ma sagu ma wacopo ciro.’ (1 Kor. 10:13) Lembang’ola maeni ubetielo cwinywa lee mandha!

YESU UBED UKETHERE KAKA JUMANGE

8-10. Lembang’o m’ugam ukonyo Yesu nikethere kaka jumange?

8 Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, ebed ekethere kaka dhanu mange. I andha lembe moko adek re m’ugam ukonyo Yesu nikethere kaka jumange. Mi kwong’o, calu ma wadaru neno, Yesu ulubo kite pa Won tap tap. Yesu umaru dhanu tap calu Won. Kadok nwang’u Yesu ubino kud anyong’a i kum piny ma tung’ tung’ ma gicwio giku Yehova de, re akecane anyong’a ubed unege i kum “wot dhanu.” (Rie. 8:31) Andhandha, mer ubed ucwalu Yesu nikethere kaka jumange.

9 Mir ario, calu Yehova, Yesu utie ku copo mi ng’eyo paru mir adunde dhanu. (Mat. 9:4; Yoh. 13:10, 11) Ebed eng’eyo ka cwiny ng’atu moko utur; eno ubed ucwale nijuko cwiny dhanu man nikonyogi.​—Isa. 61:1, 2; Lk 4:17-21.

10 Mir adek, Yesu en gire de enwang’ere ku kit peko ma dhanu ubed unwang’iri ko. Ku lapor, ecicopere nia junyodo pa Yesu gibino jucan. Pieno saa m’ebino timo tic karacelo ku Yosefu ma tie won m’utunge, en de egam eponjo nitimo tic mi kero. (Mat. 13:55; Mk. 6:3) Bende, ve nia Yosefu utho i wang’e ma fodi Yesu ucaku ngo tic pare. Pieno, Yesu de ugam unwang’u kit can ma ng’atini nwang’u ka wat pare ma ceng’ini utho. M’umedo maeno, Yesu ugam ung’eyo nia etie yot ungo nikwo i ot ma yioyic upokere i ie, pilembe wedi pare moko de gibino ku yioyic m’ukoc ku pare. (Yoh. 7:5) Lembe maeno zoo ku mange de dupa utuc nikonyo Yesu ninyang’ i peko man i yeny mi dhanu.

Ngisi uketho Yesu uwodho ng’atu moko ma ithe dhing’ kud i kind udul dhanu, man ecidh ekeyo kume ku bor (Nen udukuwec mir 11)

11. Yesu ubed ukethere kaka jumange akecane i saa ma kani? Kekor. (Nen cal mir acaki.)

11 Yesu ubed ukethere kaka jumange akecane i saa m’ebetimo udu. Ebed etimo ngo udu kende kende pilembe etie ku copo. Ento ‘ngisi ubed unege’ i kum dhanu ma gibino sendiri. (Mat. 20:29-34; Mk. 1:40-42) Ku lapor, kepar pi ngisi m’ugam unego Yesu kinde m’ebewodho ng’atu moko ma ithe dhing’ kud i kind udul dhanu pi nicikeyo kume ku bor. Kepar bende pi ngisi m’unege i kum dhatho moko kinde m’ebino cero wode ma kulong’. (Mk. 7:32-35; Lk 7:12-15) M’umbe jiji, Yesu ubed unyang’ ku dhanu man ebed ekethere kakagi, eno ucwale nikonyogi.

12. Nimakere ku Yohana 11:32-35, Yesu ugam ukethere kaka Martha giku Maria nenedi?

12 Yesu ugam ukethere bende kaka Martha giku Maria. Kinde ma Yesu uneno gibewagu umegi ma Lazaru, en de ‘eywak.’ (Som Yohana 11:32-35.) Ewak ungo pilembe nia dong’ gibinen ungo ku jarimbe. Yesu ung’eyo nia ebecicero Lazaru. Pieno, egam ewak pilembe eng’eyo nia jurimbe gibino ku can ma lee i adundegi pi tho pa Lazaru.

13. Ning’eyo nia Yesu bekethere kaka dhanu mange tielo cwinywa nia ebitimo ang’o?

13 Calu ma wang’eyo nia Yesu bekethere kaka dhanu, eno ubetielo cwinywa lee dit. I andha, wan waleng’ ungo, ento Yesu ubino leng’. Re asu ebed ekethere kaka jumange, eno ubecwaluwa nimare. (1 Pet. 1:8) Bende, wanwang’u tielocwiny lee mandha pilembe wang’eyo nia kawoni Yesu ubebimo i Ker pa Mungu. Ceng’ini eni, ebidaru masendi ceke. En re m’ecopo daru litho man peko ceke ma bimobim pa Sitani ukelo iwi dhanu, pilembe kinde m’ebino iwi ng’om, egam eciro peko man masendi ma tung’ tung’. Andhandha wa jumugisa pilembe watie ku Jabim ma can copo nege “kum ng’ic ma wa ng’ic ko.”​—Ebr. 2:17, 18; 4:15, 16.

KETHIRI KAKA JUMANGE CALU YEHOVA GIKU YESU

14. Juefeso 5:1, 2, ubecwaluwa nitimo ang’o?

14 Ka wabeparu pi kite ma Yehova giku Yesu gikethiri ko kaka jumange, eno cwaluwa bende nikethara kaka jumange. (Som Juefeso 5:1, 2.) Tung’ kugi, wan wambe ku copo mi ng’eyo paru mir adunde dhanu. Re asu wacopo timo kero nikethara kaka jumange man wacopo ii ning’eyo yeny migi. (2 Kor. 11:29) Dhanu mi ng’om maeni igi bepido kwa pi yeny migi, re wan ‘iwa pido kum yeny mwa kende ngo, ento kum yeny mi juwadwa bende.’​—Flp 2:4.

(Nen udukuwec mir 15-19) *

15. Jukani ma gicikiri nikethiri kaka jumange nisagu?

15 Ubekwayu judong cokiri gibed gikethiri kaka jumange nisagu zoo. Pirang’o? Pilembe gibiwodho wel ni Yehova iwi kite ma gibegwoko ko rombe pare. (Ebr. 13:17) Pi nikonyo umego ku nyimego, judong cokiri gicikiri ninyang’ kugi. Dong’ gicopo timo ang’o kara gibed gikethiri kaka jumange?

16. Jadit cokiri m’ubedieng’ pir umego ucikere nitimo ang’o, man ke pirang’o ukwayu etim kumeno?

16 Jadit cokiri m’ubedieng’ pir umego ku nyimego nwang’u saa mi bebedo kugi. Kan epenjo umego kunoke nyamego moko ku penji, ewinje kilili mandha, man ekathu ngo i wec pare. Pire tie tek ni jadit cokiri nia etim kumeno asagene kan umego kunoke nyamego ma gibeweco kude utie ku peko moko, re nikoro lembene terere ubevoye. (Rie. 20:5) Ka jadit cokiri ubenwang’u saa mi nambu kud umego ku nyimego, eno biketho gibigeniri i kindgi, gibiwinjiri i kindgi man mer bibedo i kindgi.​—Tic. 20:37.

17. Umego ku nyimego ma dupa giyero nia ukwayu judong cokiri gibed ku kite ma kani? Kemii lapor.

17 Umego ku nyimego ma dupa giyero nia kite ma gicopo maru akeca nia judong cokiri gibed ko utie nikethiri kaka jumange. Pirang’o? Nyamego moko ma nyinge Adelaide uyero kumae: “Eketho niweco i bang’ judong cokiri bedo yot, kum nwang’u ing’eyo nia gibinyang’ kudi.” Emedo kumae: “Ayi ma gidwoko ko wec kinde m’ibeweco kugi ketho inyang’ kamaleng’ nia gibekethiri kakeri.” Jadit cokiri acel ugam utimo lembe m’udong’ i umego moko; umegone ukoro kumae: “Saa m’abino koro peko para ni jadit cokiri maeno, aneno piiwang’e ubecwir. Wiya biwil ungo nyanok de ku piiwang’e m’agam aneno.”​—Rum. 12:15.

18. Wacopo timo ang’o kara wabed wakethara kaka jumange?

18 I andha, judong cokiri kendgi ngo re ma gicikiri nikethiri kaka jumange. Wan ceke wacikara nicego kite maeno. Nenedi? Tim kero ninyang’ i peko mi juruot peri, man mir umego ku nyimego. Nyuth nia ibedieng’ pir aradu i cokiri, pi dhanu ma gitwoyo, pi ju m’utii, man pi ju ma wedi migi moko utho. Penjgi nia gitie nenedi. Winjgi kilili kinde ma gibekoro iri paru migi. Tim lembe ma copo ketho gineno nia andha ibenyang’ i peko migi. Bed ayika nikonyogi i kadiri m’icopo. Ka wan ceke watimo kumeno, wabinyutho nia andha wamarugi.​—1 Yoh. 3:18.

19. Pirang’o ukwayu wabed ayika niloko paru mwa kinde ma wabetimo kero nikonyo jumange?

19 Kinde ma wabetimo kero nikonyo ng’atu moko, mito wabed ayika niloko paru mwa. Pirang’o? Pilembe dhanu bebedo ngo ku timo ma rom i saa ma gibenwang’iri ku peko. Jumoko gibed gikoro paru migi yot yot, jumange ke gimito ngo gikor peko migi ni dhanu. Pieno, kadok nwang’u wabemito wakonygi de, etie ber nia kud wapenj penji ma copo nyayu lewic. (1 Tes. 4:11) Kadok ng’atu moko ubekoro iwa paru pare de, saa moko wacopo nyang’ ungo i parune ve ma en gire ebenyang’ ko. Re ubekwayu wang’ei nia lembe m’ebekoro iwane utie kumeca. Dong’ wabed dhanu ma winjo jumange pio, enre wabed yo kum wec.​—Mat. 7:1; Yak. 1:19.

20. Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec m’ulubo?

20 M’uweko nikethiri kaka jumange i cokiri, ubekwayu wabed wanyuth kite ma ber maeno i tic mi lembanyong’a bende. Dong’ wacopo timang’o pi ninyutho nia wabekethara kaka jumange i tic mi ketho dhanu udok julub? Wabidwoko wang’ penji maeno i thiwiwec m’ulubo.

WER 130 Bed ng’atu ma timo kisa

^ par. 5 Yehova giku Yesu gibed gikethiri kaka jumange. I thiwiwec maeni, wabineno ponji ma wacopo nwang’u niai kud i lapor migi. Wabineno bende nia pirang’o ukwayu wabed wakethara kaka jumange, man wabineno kite ma wacopo kethara ko kakagi.

^ par. 1 KORO I WEC: Wanyutho nia “ngisi” ubenegowa i kum ng’atu moko nwang’u wabeii ninyang’ i peko pare man nwang’u wabekethara kakare. (Rum. 12:15)

^ par. 6 Yehova ugam ukethere kaka jurutic pare mange de kinde ma cwinygi utur man kinde ma gibino ku lworo. Ku lapor icopo somo lembe ma Biblia ukoro iwi Hana (1 Sam. 1:10-20), iwi Eliya (1 Ub. 19:1-18), man iwi Ebed-melek (Yer. 38:7-13; 39:15-18).

^ par. 65 KORO I CAL. Mbaya mir 18: Coko ma tung’ tung’ ma betimere i Ot Ker mio iwa kaka mi konyo Jukristu wadwa. Wabeneno (1) jadit cokiri moko ujwigere pi niweco ku jalawobi ma tie jarwei giku min, (2) umego moko ku nyaku pare gibekomo nyamego moko m’utii pi niciroye i mutukari, man (3) judong cokiri ario gibewinjo kilili mandha nyamego moko m’utie ku yeny mi kony.