Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 12

Mer konyowa niciro adegi

Mer konyowa niciro adegi

“Ang’olo gin maeni iwu, kara wumeru. Tek ng’om udaguwu, wung’eyo nia edaga ma fodi k’edaguwu ngo.”​—YOH. 15:17, 18.

WER 129 Wabimedara niciro

I ADUNDO *

1. Nimakere ku Matayo 24:9, pirang’o mito ngo iwa uwang’ ka dhanu mi ng’om maeni udaguwa?

YEHOVA ucwiowa nia wamar jumange, man wan de jumarwa. Pieno, wawinjara rac ka ng’atu moko udaguwa man lembene nyayu kadok lworo i iwa. Ku lapor, nyamego moko ma nyinge Georgina ma kwo i Europe, uwacu kumae: “Kinde ma oro para ubino 14, mama ugam udaga lee pilembe abetimo ni Yehova. Anwang’ara nia jukoya kenda, man acaku paru nia saa moko nyo atie ngo dhanu ma cuu.” * Umego Danylo ke uwacu kumae: “Kinde ma juaskari gigoya, giyanya man giwacu nia giromo tima rac pilembe atie Jamulembe pa Yehova, lworo maka, man anwang’ara ni ng’atu ma tije mbe.” Ka dhanu udaguwa, lembe timowa rac, re lembuno copo wang’u ngo iwa, pilembe Yesu ular uwacu nia jubidaguwa.​—Som Matayo 24:9.

2-3. Pirang’o judaguwa wajulub pa Yesu?

2 Pirang’o judaguwa wajulub pa Yesu? Pilembe calu Yesu, wan de wa “mi ng’om ungo.” (Yoh. 15:17-19) Kadok waworo judongo pa gavmenti de, re woro m’umito wamii ni Mungu wamio ngo igi, kadi ni bendera m’unyutho pigi. Watimo thier ni Yehova kende. Wadiko cingwa i kum twero ma Mungu utie ko mi Bimo wi dhanu, ma Sitani ku “kodhi” pare ke gikwero. (Tha. 3:1-5, 15) Warweyo nia Ker pa Mungu kende re ma bidaru peko ma dhanu gibenwang’iri ko, man nia ceng’ini eni, ebinyotho juceke ma gijai i kume. (Dan. 2:44; Nyu. 19:19-21) Eno utie lembanyong’a ni dhanu ma mol, ento ni dhanu ma reco re, etie lembe mi can.​—Zab. 37:10, 11.

3 Thelembe mange m’uketho judaguwa, utie pilembe wabeworo cik mir ukungu pa Mungu. Cik maeno ukoc bor ku cik mi kurajo m’unyothere i ng’om maeni. Ku lapor, Dhanu dupa tin ginwang’u nia etie rac ungo nimondo i timo ma reco mi tarwang’, ma tie kit timo ma rom m’ugam uketho yang’ Mungu unyotho ko Sodoma ku Gomora! (Yud. 7) Dhanu dupa cayuwa man giwacu nia i cik mwa tek dit, pilembe wabeworo cik pa Mungu m’ukwero timo maeno.​—1 Pet. 4:3, 4.

4. Kite ma kani ma copo konyowa niciro adegi ma dhanu udagu kowa?

4 Ang’o ma copo konyowa niciro adegi ma judagu kowa man lembe ma rac ma jubetimo i kumwa? Ukwayu wabed ku yioyic ma tek kara Yehova ukonywa. Yioyic ubedo ve ban, ma wacopo “nego kudo lak athero mi mac ceke.” (Ef. 6:16) Ento ukwayu ngo wajik nibedo ku yioyic kende, mito wabed bende ku mer. Pirang’o? Pilembe mer “lembe ton i ie ngo,” emulere ku gin ceke man eciro gin ceke. (1 Kor. 13:4-7, 13) Kawoni dong’ wakenen kite ma mer ma wamaru ko Yehova, umego ku nyimego mwa, man ma wamaru ko kadok judegi mwa, copo konyo kowa niciro adegi.

MER MA WAMARU KO YEHOVA KONYOWA NICIRO ADEGI

5. Mer ma Yesu umaru ko Won ukonye nenedi?

5 Uthieno m’i wang’ tho pa Yesu, Yesu wacu ni julubne ma gigwoko bedoleng’ migi kumae: “Amaru Wego, man calu Wego mio ira cik, e an bende atimo kumeno.” (Yoh. 14:31) Mer ma Yesu umaru ko Yehova, ukonye niciro peko ma dit m’ubino kure i wang’e. Wan bende mer ma wamaru ko Yehova, copo konyowa i ayi ma rom.

6. Nimakere ku Jurumi 5:3-5, Jumulembe pa Yehova giciro adegi ma ng’om udagu kogi nenedi?

6 Mer ma jurutic pa Yehova gimaru ko Mungu, konyogi niciro ragedo ma jubenyayu i kumgi. Ku lapor, kinde ma ot pido ma malu mi Juyahudi ugam ukwero nia jukwenda kud girwei lembanyong’a, mer ma jukwenda gimaru ko Mungu, ucwalugi ‘niworo Mungu nisagu woro dhanu.’ (Tic. 5:29; 1 Yoh. 5:3) Tin bende, kit mer maeno ubekonyo umego ku nyimego mwa niciro ragedo ma lake tek ma gavmenti ubenyayu i kumgi. Kakare niweko cwinywa utur, ukwayu wacir adegi ma ng’om udagu kowa kud anyong’a.​—Tic. 5:41; som Jurumi 5:3-5.

7. Wacikara nitimo ang’o tek wedi mwa gibenyu ragedo i kumwa?

7 Niciro amulaic utie lembe ma tek lee, asagane ka wedi mwa re ma gibenyaye i kumwa. Ka wacaku beponjo lemandha, wedi mwa moko copo paru nia wadaru nyothara. Ju mange ke copo paru nia wiwa re m’ubetio ngo cuu. (Nen Marko 3:21.) Gicopo timo kadok lembe ma rac i kumwa. Re lembe ma gitimo eno copo wang’u iwa ngo, pilembe Yesu uwacu nia ‘judegi pa ng’atini bibedo wat pare ma dhe.’ (Mat. 10:36) Kadok gibetimowa nenedi de, re wan wadagugi ngo. Ka mer ma wamaru ko Yehova ubemedere, mer ma wamaru ko dhanu mange de medere ameda. (Mat. 22:37-39) Re kadok kumeno de, wabituro ngo cik mir ukungu mi Biblia kadok nyanok de pi ninyayu anyong’a i dhanu.

Wacopo sendara pi nindo moko, ento Yehova bibedo kudwa saa ceke pi nijukowa man nimio iwa tego (Nen udukuwec mir 8-10)

8-9. Ang’o m’ukonyo nyamego moko nicungo nging’ nging’ i wang’ ragedo ma lake tek?

8 Georgina ma waweco pire, ucungo ma tek kinde ma min unyayu ragedo i kume. Ekoro kumae: “Waku mama ceke wacaku ponjo Biblia ma ber ku Jumulembe pa Yehova. Ento dwi abusiel i ng’eye, kinde m’acaku cidho i coko, mama udok ulokere i kuma. Adok anwang’u nia karaman ebed esomo girasoma mi ju m’ujai i kum yioyic, man ebed etio ku lembe migi mi vupo pi niweco kuda. Ecaku niyanya, nidoyo yuk wiya, emito edeya, man ebayu girasoma m’abed atio ko. I ng’eye, kinde ma oro para udoko 15, e alimo batizo. Pi nicera kara kud atim ni Yehova, mama uketho abedo i ot mange m’aradu ma kura migi reco n’i ie. Aradune moko ubed umadhu yath ma merojo, jumange ke ubed utimo timo ma reco. Ciro ragedo tie tek, asagane ka ng’atu m’ubenyaye i kumi utie ng’atu ma nang’ ucikere nimeri amara kunoke m’umito udieng’ kudi.”

9 Ang’o m’ukonyo Georgina niciro peko maeno? Ewacu kumae: “Nindo ma mama ulokere i ie i kuma, nwang’u tap asomo Biblia adaru adara. Nwang’u dong’ anyang’ cuu nia adaru nwang’u lemandha, man kindwa de ubino ceng’ini mandha ku Yehova. Abed arwo i bang’e wang’ ma pol, man ebed ewinja. Kinde m’abino kwo i ot maeca, nyamego moko ulwong’a i bang’e i pacu, wabed wasomo Biblia karacelo man wabed watimo sayusac kude. I kind nindo maeno, wec ma wabed waweco kud umego ku nyimego i Ot Ker ubed umio ira tego. Giketho adoko ve nyathin migi. Aneno kamaleng’ nia Yehova tie tek nisagu judhogwa, kadok nwang’u gibed jukani de.”

10. Watie ku genogen nia saa ceke Yehova Mungu mwa bitimo iwa ang’o?

10 Jakwenda Paulo ukiewo nia gin moko mbe ma ‘bicopo koyowa ku mer pa Mungu, ma eni i Kristu Yesu Rwoth mwa.’ (Rum. 8:38, 39) Kadok saa moko wacopo sendara pi nindo moko de, re Yehova bibedo kudwa saa ceke pi nijukowa man nimio iwa tego. Lembe ma Georgina ukadhu kud i ie, ubenyutho kamaleng’ nia Yehova konyowa bende nikadhu kud i bang’ umego ku nyimego mwa mi cokiri.

MER MA WAMARU KO UMEGO KU NYIMEGO MWA KONYOWA NICIRO ADEGI

11. Mer ma Yesu uweco pire i Yohana 15:12, 13 ukonyo julub pare nenedi? Kekor.

11 I uthieno m’i wang’ tho pa Yesu, Yesu upoyo wi julub pare nia gimariri i kindgi. (Som Yohana 15:12, 13.) Eng’eyo nia mer ma jumiiri ko pi jumange bikonyo julub pare nibedo i acel, man niciro adegi ma judagu kogi. Wakewec iwi cokiri mi Tesaloniki. Niai ma jucaku the cokirine ci, jucaku nyayu ragedo i kum dhanu m’i ie. Re kadok kumeno de, umego ku nyimego ginyutho mer man gigwoko bedoleng’ migi ma giweko ko lapor ma ber. (1 Tes. 1:3, 6, 7) Paulo ukwayugi nia gimediri ninyutho mer ‘nisagu.’ (1 Tes. 4:9, 10) Mer bicwalugi nijuko ju ma cwinygi ng’abere man nikonyo ju ma ng’ic. (1 Tes. 5:14) Giworo telowic ma Paulo umio igi, uketho i waraga m’ekiewo kago oro acel i ng’eye, ewacu igi kumae: “mer ma wumeru ko ku juwedu ceke sagre.” (2 Tes. 1:3-5) Mer migi ukonyogi niciro peko ku ragedo.

Mer ma wamaru ko umego ku nyimego copo konyowa niciro adegi (Nen udukuwec mir 12) *

12. Umego ku nyimego moko ginyutho mer nenedi i kindgi saa ma lwiny utuk i ng’om migi?

12 Wakewec iwi lapor p’umego Danylo ma waweco pire. Saa ma lwiny utuk i adhura migi, en ku min ot pare gimediri asu nicidho i coko, nirweyo lembanyong’a i kadhiri ma gicopo, man nipoko cam ma gitie ko kud umego ku nyimego mange. E nindo moko juaskari ucoro i wie i pacu kud atum. Danylo uwacu nia “giyero ang’ol nia dong’ atie ngo Jamulembe pa Yehova. Kinde m’akwero, gifoda, man gitimo ve gibekila, e gikilo atum ukadhu malu kud i wiya. I wang’ nidok, gilokiri pi nimaku dhaku para kara givut kude. Ento umego gitimo pio pio giketho wamaku garimosi pi niringo i adhura mange. Abiwil ungo nyanok de ku mer mir umego maeno. Kinde ma watundo i adhura ma waringo i ie, umego ma keca gimio iwa cam man gikonyowa ninwang’u tic ku kabedo! Lembe ma gitimo uketho wan de wabedo ku copo mi jolo umego mange ma giringo lwiny.” Lembe maeno ubenyutho kamaleng’ nia mer ma wamarara ko copo konyowa niciro adegi.

MER MA WAMARU KO JUDEGI MWA KONYOWA NICIRO ADEGI

13. Tipo ma leng’ konyowa nenedi nitimo ni Yehova kadok dhanu daguwa de?

13 Yesu uyero ni julub pare nia gimar judegi migi. (Mat. 5:44, 45) Nyo eno tie lembe ma yot? Ungo! Ento ku tego mi tipo ma leng’ pa Mungu, lembene copere. Nying’ tipo pa Mungu uketho i ie mer, mwonyolembe hai, berocwiny, molcwiny, man kweririgijo. (Gal. 5:22, 23) Kite maeno konyowa niciro adegi ma judagu kowa. Ju ma pol ma gibed ginyutho jai, giloko cwinygi ni kum weg udi migi, mon migi, awiya migi, kunoke jirani migi ma ginyutho kite maeno ma ber. Dhanu dupa ma con gibino judegi mwa, tin gitie umego ku nyimego. Pieno, kan ibenwang’u nia etie tek iri nimaru ju m’udaguwa pilembe wabetimo ni Yehova, kwai Mungu ukonyi ku tipo pare ma leng’. (Lk. 11:13) Man ng’ei nia, niworo dwand Mungu re m’utie lembe ma ber m’usagu zoo.​—Rie. 3:5-7.

14-15. Jurumi 12:17-21, ukonyo Yasmeen nenedi ninyutho mer ni won ot pare kadok ebed enyayu ragedo i kume?

14 Wakewec kawoni iwi lapor pa nyamego moko ma nyinge Yasmeen. Kinde m’edoko Jamulembe pa Yehova, won ot pare uparu nia judaru winge, man emito ecere kara kud etim ni Mungu pare. Ebed eyanye, man ewacu ni wedi, ni japonji mi dini man ni ajoga giwac ire nia gibitimo lembe ma rac i kume, man nia ebepoko kind juruot pare. Won ot pare ubed ucidh uyanyu kadok umego kinde ma gibetimo coko! Yasmeen ubed uwak wang’ ma pol pi lembe ma rac ma won ot pare ubetimo i kume.

15 I Ot Ker, umego ku nyimego gibed gijuko cwiny Yasmeen man gibed giketho enwang’u tego. Judong cokiri ukonye nia etii ku lembe ma nwang’ere i Jurumi 12:17-21. (Som.) Yasmeen uwacu kumae: “Ebino ira lembe ma yot ungo. Re, abed akwayu Yehova ukonya atii ku lembe ma Biblia ubeyero. Kan ebin eoyo ng’om i mafika, aweyo ndhu asu. Kan eyero ira lembe ma rac ke, adwoko ire ku yo. Man ka kume beremo, adieng’ pire.”

Kinde ma wabenyutho mer ni ju m’udaguwa, lembene copo ketho giwilo pidoic migi (Nen udukuwec mir 16-17) *

16-17. Lapor pa Yasmeen ubemio iwa ponji ma kani?

16 Yasmeen unwang’u adwogi ma ber pi mer m’enyutho ni won ot pare. Ewacu kumae: “Won ot para ucaku gena pilembe eng’eyo nia acwayu ngo vupo. Ecaku winja ma ber kan abeweco kude pi lembe mi dini, man eyio niketho kwiocwiny i ot mwa. Kawoni en re m’eketho cwinya nia acidh i coko. Tin dong’ wawinjara ma ber kude, man wakwo kud anyong’a i ot. Atie ku genogen nia won ot para bijolo lemandha man wabitimo ni Yehova karacelo kude.”

17 Lapor pa Yasmeen ubenyutho nia mer “mule ku gin ceke, . . . egeno gin ceke, eciro gin ceke.” (1 Kor. 13:4, 7) Adegi copo bedo tek man ecopo timowa rac, ento mer tie tek nisage. Mer ma wanyutho, copo loko paru ma rac ma dhanu utie ko i wiwa man iwi Yehova. Bende, ka wabemedara ninyutho mer, lembene nyayu anyong’a i Yehova. Kadok judegi mwa ubeweko ngo nidaguwa de, re asu wacopo bedo kud anyong’a. Nenedi?

WABED KUD ANYONG’A KINDE MA JUDAGUWA

18. Pirang’o ukwayu wabed kud anyong’a tek judaguwa?

18 Yesu uwacu kumae: “Mugisa iwu, ka dhanu bidaguwu.” (Lk. 6:22) Wang’io ngo ang’iya nia judagwa, man wamaru ngo nia junyai ragedo i kumwa pi yioyic mwa. Dong’ pirang’o ke umito wabed kud anyong’a tek judaguwa? Pi thelembe adek ma e: Mi kwong’o, anyong’a nego Yehova ka wabenyutho cirocir. (1 Pet. 4:13, 14) Mir ario, yioyic mwa doko nyen man tek. (1 Pet. 1:7) Mir adek, wabinwang’u mugisa ma yawe mbe, niwacu kwo ma rondo ku rondo.​—Rum. 2:6, 7.

19. Pirang’o anyong’a re m’unego jukwenda i ng’ei ma jufodogi?

19 Nyanok i ng’ei cer pa Yesu, jukwenda ginwang’u anyong’a ma Yesu uweco pire. I ng’ei ma jufodogi man jukwero igi nia kud girwei lembanyong’a, anyong’a re m’unegogi. Pirang’o? “Kum jukwanu ya giromo sendri ma jujwigo kogi kum nying’ [Yesu].” (Tic. 5:40-42) Gimaru Rwoth migi nisagu lworo ma gibino ko pi judegi migi. Ginyutho merne nikadhu kud i lembanyong’a ma “giweko” ngo nirweyo. Tin de, umego ku nyimego mwa dupa gibemediri asu nitimo ni Yehova kadok kud i kind peko. Ging’eyo nia Yehova biwil ungo pi tic migi man mer ma ginyutho pi nyinge.​—Ebr. 6:10.

20. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

20 Wang’eyo nia kafodi asu wabekwo i ng’om ma rac maeni ci, jubidaguwa. (Yoh. 15:19) Ento wacikara ngo nibedo ku lworo. Calu ma wabineno i thiwiwec m’ulubo, Yehova bidwoko ju ma gigwoko bedoleng’ migi ire tek, man ‘ebigwokogi.’ (2 Tes. 3:3) Pieno, wek dong’ wamedara nimaru Yehova, umego ku nyimego man wamar kadok judegi mwa bende. Tek watio ku juk maeno, wabibedo i acel man yioyic mwa bidoko tek, wabimio yung ni Yehova man wabinyutho kamaleng’ nia mer tie tek lee nisagu lworo.

WER 106 Wanyuth mer

^ par. 5 I thiwiwec maeni, wabineno kite ma mer ma wamaru ko Yehova, umego ku nyimego, man ma wamaru ko kadok judegi mwa copo konyo kowa niciro adegi ma judagu kowa i ng’om maeni. Wabineno bende gin m’uketho Yesu uwacu nia wabed kud anyong’a tek judaguwa.

^ par. 1 Juloko nying’ moko.

^ par. 58 KORO I CAL: I ng’ei ma juaskari usendo Danylo, umego gikonye ku min ot pare pi nidok i adhura mange, man kuca umego uwok ujologi man gimio igi kony.

^ par. 60 KORO I CAL: Won ot pa Yasmeen usendo Yasmeen, ento judong cokiri gimio ire juk ma ber. Enyutho nia etie dhaku ma cuu, man egwoko won ot pare kinde m’ebino remo.