Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 14

“Ni kum lembe maeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna”

“Ni kum lembe maeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna”

“Ni kum lembe maeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna, tek wumeruru i kindwu.”​—YOH. 13:35.

WER 106 Wunyuth mer

I ADUNDO a

Nineno mer ma n’i kind dhanu pa Yehova ubedo kud adwogi ma kani iwi dhanu ma gitie ngo Jumulembe pa Yehova? (Nen udukuwec mi 1)

1. Dhanu dupa gibed gineno ang’o ka gitundo wang’ ma kwong’a i coko? (Nen bende cal.)

 KEPAR nia dhaku moko giku cware gibino wang’ ma kwong’a i coko i Ot Ker mi Jumulembe pa Yehova. Igi ubewang’ lii pi jol ma ku yaw yaw ma jujolo kogi man mer ma n’i kind umego ku nyimego mi cokiri. E kinde ma gibedok kud i coko, dhakune uyero ni cware kumae: ‘Jumulembe pa Yehovane gitie tung’ ku jumange, nibedo kugi unyang’a lee dit.’

2. Pirang’o jumoko ugam ukier?

2 Mer ma nwang’ere i kind dhanu mi cokiri mi Jukristu utie lembe ma wang’u ijo. I andha re, Jumulembe pa Yehova gitie ku dubalaga. (1 Yoh. 1:8) Pieno, tekene wabemedara ning’eyo dhanu mi cokiri, e wacaku neno bende kosa migi. (Rum. 3:23) Ku lemarac, jumoko uweko kosa mi jumange ukierogi.

3. Jung’iyo julub mandha pa Kristu nikum ang’o? (Yohana 13:34, 35)

3 Kenen kendo thiwiwec maeni. (Som Yohana 13:34, 35.) Jung’iyo julub mandha pa Kristu nikum ang’o? Jung’iyogi nikum mer, ento utie ngo nia pilembe gidubo ngo. Kan ineno cuu, Yesu uyero ngo nia ‘nikum lembe maeni wubing’eyo nia wu julubna.’ Ento eyero kumae: “Nikum lembe maeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna.” Nikadhu kud i wec maeno, Yesu unyutho nia tie ngo julubne kende re ma bing’eyo, ento bende dhanu ma gin’i cokiri mi Jukristu ngo de gibing’eyo julub pare mandha nikum mer mandha ma gitie ko i kindgi.

4. Jumoko romo maru nia ging’ey lembang’o iwi Jukristu mandha?

4 Dhanu moko ma gitie ngo Jumulembe pa Yehova gicopo penjo penji ma e: ‘Mer copo ketho jung’iyo julub mandha pa Kristu nenedi? Yesu ugam unyutho mer nenedi ni jukwenda pare? Man nia jucopo lubo lapor pa Yesu nenedi tin eni?’ Jumulembe gibed gitimo ber niparu cuu pi jibu mi penji maenogi. Nitimo kumeno copo konyowa ninyutho mer lee mandha, asagane ka wabeii ku koso bedoleng’ i kindwa.​—Efe. 5:2.

MER UTIE YORE MA JUNG’IYO KO JULUB MANDHA PA YESU KENDE

5. Kekor wec pa Yesu ma nwang’ere i Yohana 15:12, 13.

5 Yesu uyero nia kit mer moko ma segi re ma biketho jubing’iyo julub pare. (Som Yohana 15:12, 13.) Kenen lembe ma e ma Yesu ung’olo igi: “Wumeruru i kindwu tap calu ma an de amaruwu.” Eno ubenyutho ang’o? Calu ma Yesune umedere nikoro, eno tie mer ma cwalu ng’atini niwodhere gire, niwacu mer ma cwalu Jakristu kadok nitho athoa ngi pi jayic wadi tek ecopere. b

6. Lembe pa Mungu uketho nwoc nenedi iwi meri?

6 Lembe pa Mungu uketho nwoc lee mandha iwi mer. Ju ma pol giketho giragora m’ulubo e i kind giragora migi ma gimaru: “Mungu en e mer.” (1 Yoh. 4:8) “Icikiri nimaru wedu calu in giri.” (Mat. 22:39) “Mer umo wi udul dubo.” (1 Pet. 4:8) “Mer jik i yo ki ngo.” (1 Kor. 13:8) Giragora maeno ku mange de copo nyutho kamaleng’ ni ng’atu moko ci ayi ma pire tie tek ko nicego kite ma ber maeno.

7. Pirang’o Sitani copo diko ngo dhu dhanu nyanok de i mer mandha?

7 Dhanu ma pol penjo kumae: ‘Jucopo ng’iyo dini mandha nenedi? Dini ceke yero ya giponjo lemandha, ento dinineman ubeponjo lembe m’ukoc iwi Mungu.’ Sitani udaru caku the dini swa mi ndra, man eno ketho ning’iyo dini mandha utie lembe ma tek ni dhanu; man ecopo ketho ngo utumego mi Jukristu i wang’ ng’om zoo gimariri i kindgi. Yehova kende re ma romo timo lembuno. Eno tie lembe ma winjere pilembe mer mandha ai i bang’ Yehova, niwacu kende kende ju ma gitie ku tipo pare man mugisa pare, re ma giromo bedo ku mer mandha i kindgi. (1 Yoh. 4:7) Pi thelembe maeno re ma Yesu uwacu nia, julub pare kendgi re ma gibibedo ku mer mandha i kindgi?

8-9. Mer ma dhanu dupa gineno i kind Jumulembe pa Yehova ubedo kud adwogi ma kani i wigi?

8 Tap calu ma Yesu ular uyero, dhanu dupa gidaru ning’iyo julub pare mandha nikum mer mandha ma gitie ko i kindgi. Ku lapor, umego moko ma nyinge Ian ubepoy pi coko ma dit mir adhura m’egam ecidho i iye wang’ ma kwong’a i bar mupira moko ma ni ceng’ini ku yo pare. Ian ular ucidho i bar mupira maeno dwi moko nyanok i wang’e pi nineno tuko. Eyero kumae: “Tung’ tung’ ma lee dit ubino i kind coko ma dit maeno ku tuko m’ular ukadhu. Jumulembe gibino wor, gikendiri ma ber, man timo mir awiya migi de ubino ma ber.” Emedo kumae: “M’usagu zoo, dhanune gibino nen ve nia gimbe ku yeny mi piny mange man gibino ku kwiyocwiny; eno tie gin ma nwang’u an de abesayu i kwo para. Abepoy ungo pi korolembe moko ci ma jumiyo cing’ nica, ento timo mi Jumulembene re m’udong’ i wiya mi magwei.” c I andha, kit timo ma kumeno utie adwogi mi mer mandha ma watie ko i kindwa. Mer ma wamaru ko umego ku nyimego mwa uketho wakwo kugi ma ber man ku woro.

9 Umego moko ma nyinge John de ubino ku paru ma rom saa m’ecaku cidho wang’ ma kwong’a i coko. Eyero kumae: “Iya uwok uwang’ lii pi mer . . . ma gibino ko i kindgi kuca; gibino nen ve dhanu ma dubo de ngo. Mer migi mandha uketho ayiyo nia adaru nwang’u dini mandha.” d Lapor maeno ku mange de dupa ubenyutho nia dhanu pa Yehova gitie Jukristu mandha.

10. I saa ma kani ma wabedo ku kaka ma segi mi nyutho mer mi Jukristu? (Nen bende korolembe mi there.)

10 Calu ma waneno i acaki, ng’atu moko acel de mbe ma dubo ngo i kind juyic wadwa. Pieno, saa moko gibiyero kunoke gibitimo lembe ma biton i iwa. e (Yak. 3:2) I saa ma kumeno re ma wabedo ku kaka ma segi mi nyutho mer mi Jukristu nikadhu kud i wec man timo mwa. Dong’ waromo nwang’u ponji ma kani nikadhu kud i lapor ma Yesu uweko iwi lembe maeno?​—Yoh. 13:15.

YESU UNYUTHO MER NENEDI NI JUKWENDA PARE?

Yesu ukwo ku mer ku jukwenda pare kadok nwang’u gitimo kosa dupa de (Nen udukuwec mir 11-13)

11. Kit timo ma rac ma kani ma Yakobo giku Yohana ginyutho? (Nen bende cal.)

11 Yesu ubino kiyo ngo nia julubne gibed leng’ m’umbe dubo. Ento ekonyogi ku mer kara gitwiny kit timo migi ma cuu ngo, wek kara ginyai anyong’a i Yehova. Saa moko jukwenda pare ario, niwacu Yakobo giku Yohana giketho meggi upenjo Yesu nia emii igi kabedo mi dwong’ i Ker. (Mat. 20:20, 21) I ayi maeno re ma Yakobo giku Yohana ginyutho nia gitie ku kit timo mi kuhaya man nia pigi tie tek lee nisagu jumange.​—Rie. 16:18.

12. Nyo Yakobo giku Yohana kendgi re ma ginyutho kit timo ma raci? Kekor.

12 I saa maeno, utie ngo Yakobo giku Yohana kendgi re ma ginyutho kit timo ma cuu ngo. Kenen lembe ma jukwenda mange de gitimo: “Kinde ma juapar mange giwinjo lembene, ng’eicwiny umakugi i kum umego ario maeno.” (Mat. 20:24) Kepar kite ma wec ubino kadhu ko rac i kind Yakobo, Yohana man jukwenda mange. Saa moko nyo jumange uyero kumae: ‘Wuparu nia wutie ng’a ma wubekwayu kabedo m’usagu wan zoo i Ker e? To wun kendwu ngo ma wutimo tic ma tek ku Yesu ba! Wan zoo waromo ku nwang’u kabedo ma pire tek calu wun de wubemito.’ Nik’ebed kumeno kunoke ngo de, re pi saa maeno jukwenda giweko lembene unyotho mer m’i kindgi.

13. Yesu utimo ang’o pi kosa m’ubino i kind jukwenda pare? (Matayo 20:25-28)

13 I lembuno zoo, Yesu utimo ang’o? Ng’eicwiny umake ngo. Eyero ngo nia dong’ ecidho sayu jukwenda mange ma beco m’usagu, ma gijwigiri lee man ma bitimo lembe saa ceke ku mer i kindgi. Ento, Yesu uweco ku dhanu ma cuu maeno ku cirocir. (Som Matayo 20:25-28.) Emedere nikwo kugi ku mer, kadok nwang’u jukwenda giii nisayu nia ng’a ma dwong’ i kindgi wang’ acel kende ngo de.​—Mark. 9:34; Luka 22:24.

14. Jukwenda pa Yesu gidongo kaka ma nenedi?

14 M’umbe jiji, Yesu upoy nia karamlembe ma jukwenda gidongo i iye re m’utie kud atelatela i wigi. (Yoh. 2:24, 25) Gidongo i kaka ma timo mi judong dini ubed unyutho nia pi ng’atini bedo tek kan etie i kabedo ma malu man mi yung. (Mat. 23:6; nen bende video Les premiers sièges dans les synagogues m’uweco iwi Matayo 23:6 i Bible d’étude.) Judong dini mi Juyahudi gibed gikethiri bende nia gitie pwe nisagu jumange. f (Luka 18:9-12) Yesu unyang’ nia kaka ma kumeno romo bedo kud atelatela iwi nen ma jukwenda gitie ko i wigi gigi man iwi jumange. (Rie. 19:11) Ebed ekwayu ngo nia julub pare kud gitim kosa nyanok de, man ebed etuk ungo i the wang’gi ka gitimo kosa. Eng’eyo nia adundegi tie cuu, pieno ku cirocir ekonyogi nibedo ku mer i kindgi kakare nibedo ku ting’iri man laru dito.

WAROMO LUBO LAPOR PA YESU NENEDI?

15. Waromo nwang’u ponji ma kani i lembe m’ukadhu i kind Yakobo, Yohana man julub mange?

15 Waromo nwang’u ponji lee niai kud i lembe m’ukadhu, ma Yakobo giku Yohana gibino i iye. Gitimo rac ma gikwayu nia Yesu ukethgi i kabedo ma pire tek i Ker. Jukwenda mange bende gitimo rac ma giketho lembuno unyoth bedo i acel migi. Re Yesu ulund ukwo ku jukwenda pare 12 ceke ma ber man ku mer. Ponji utie ang’o iwa? Lembe ma pire tek utie ngo kende kende gin ma jumange utimo, ento bende lembe ma watimo pi kosa man ng’ico migi. Ang’o ma copo konyowa? Ka jayic wadwa moko ukierowa, waromo penjara kumae: ‘Pirang’o lembe m’etimo ubekiera tho rukeni? Nyo eno ubenyutho nia atie ku ng’ico moko m’umito ayiki? Nyo ng’atu m’ukiera utie ku peko moko m’ebeii ko? Kadok nwang’u atie ku thelembe mi kier de, re nyo acopo nyutho mer man atimo kisa ni ng’atune m’umbe lemoko?’ Ka wabenyutho mer i kindwa, wanyutho nia watie julub mandha pa Yesu.

16. Wacopo nwang’u ponji mange ma kani i lapor pa Yesu?

16 Lapor pa Yesu ubeponjowa bende nia wabed waii ninyang’ ku juyic wadwa. (Rie. 20:5) Lemandha utie nia Yesu romo somo adunde; wan ke wacopo ngo. Ento wacopo nyutho cirocir ni umego ku nyimego mwa ka gitimo lembe m’uton i iwa. (Efe. 4:1, 2; 1 Pet. 3:8) Ebibedo yot nitimo kumeno ka wabeng’eyo lembe lee i wigi. Wakenen lapor moko.

17. Jaliew moko mi twodiri unwang’u bero ma kani nikum ng’eyo jayic wadi moko cuu?

17 Jaliew moko mi twodiri ma timo yo nyangu mir Afrika ubepoy i kum umego moko m’ebed eparu nia utie ngo dhanu ma ber. Jaliew mi twodiri eno utimo ang’o? Eyero kumae: “Kakare nibeuro umegone, akeco nikeng’eye cuu mandha.” Timo kumeno uketho jaliew eno ung’eyo nia karamlembe m’umegone udongo i iye re m’utie kud atelatela i wiye. Jaliewne umedo kumae: “Kinde m’anyang’ nia umegone utimo kero ma lee pi nivoyo karamlembe m’edongo i iye man nia eai bor, e ayiye ndhu wang’ acel; wadoko jurimo mi tuko de ngo.” Andha, ka wabetimo kero ninyang’ kud umego ku nyimego mwa, wang’ ma pol wanwang’u nia etie yot ninyutho igi mer.

18. Mito wapenjara ku penji ma kanigi ka jayic wadwa moko ukierowa? (Lembrieko 26:20)

18 Saa moko wacopo nwang’u nia watie ku yeny mi weco i bang’ jayic wadwa moko m’ukierowa. Re mito walar wapenjara kumae: ‘Nyo anyang’ cuu i lembe m’utimere?’ (Rie. 18:13) ‘Nyo ekiera akakaka ngo?’ (Ekl. 7:20) ‘Nyo fodi an atimo ngo kosa ma kumeno zoo de?’ (Ekl. 7:21, 22) ‘Kan abeweco ku ng’atune iwi lembene, nyo abinyayu ngo lembene anyaya?’ (Som Lembrieko 26:20.) Ka wabeng’iyo i penji maenogi, watundo i ng’ec ma nia mer mir umego mwa copo ketho wakadhu kud iwi kosa migi yot yot.

19. Itie ku lembakeca mi timo ang’o?

19 Jumulembe pa Yehova gibenyutho nia gitie julub mandha pa Yesu nikum mer ma gibenyutho i kindgi. Ng’atuman m’i kindwa nyutho nia etie jalub mandha pa Yesu, kinde m’ebenyutho mer m’umbe umbili ni umego ku nyimego mwa kadok gitie ku dubalaga de. Ka wabetimo kumeno, waromo konyo jumange ning’iyo dini mandha man nidikiri kudwa pi niworo Yehova Mungu ma jamer. Dong’ wamedara nibedo ku lembakeca mi nyutho mer ma jung’iyo ko Jukristu mandha.

WER 17 “Amito”

a Mer mandha ma dhanu dupa gibeneno i kindwa, ubetelogi i lemandha. Ento watie ku dubalaga, pieno saa moko eromo bedo iwa lembe ma tek nikwo ku mer ku juyic wadwa. Dong’ wakewanenu nia pirang’o mer pire tie tek lee, man ayi ma waromo lubo ko lapor pa Yesu kinde ma wabeii ku kosa mi jumange.

c Nen thiwiwec Ma vie a enfin un but,”Otkur ma Wiw mi nindo 1, dwi mir 11, 2012, mba. 13-14.

d Nen thiwiwec Tout semblait me réussir,”Otkur ma Wiw mi nindo 1, dwi mir 5, 2012, mba. 18-19.

e Thiwiwec maeni ubeweco ngo iwi dubo ma dongo ma judong cokiri re ma gicikiri niyiko, calu ve ma jukwanu i 1 Jukorintho 6:9, 10.

f Jubed juyero nia bor i ng’eye rabi moko uwacu kumae: “I ng’om zoo, dhanu ma pwe ma calu Abraham kadhu ngo pier adek. Ka gitie pier adek, nwang’u waku woda watie ario m’i kindgi; ka gitie apar, nwang’u waku woda watie ario m’i kindgi; ka gitie abic, nwang’u waku woda watie ario m’i kindgi; ka gitie ario, nwang’u waku woda; man kan etie ng’atu acel ke, nwang’u ndhu an.”