Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Umego ma wutie ku rwom, Wunwang’ ponji i bang’ Timoteo

Umego ma wutie ku rwom, Wunwang’ ponji i bang’ Timoteo

I KIND oro m’ukadhu, umego ma dupa m’i kind Jumulembe pa Yehova kud i ng’om zoo ginwang’u rwom mi doko judong cokiri, man jumoko ke jukony tic. Ka in de itie acel m’i kindgi, ma jiji mbe itie kud anyong’a pi rwom maeno ma nyen mi tic.

Re, cwinyi copo pido nyanok. Umego Jason ma tie jadit cokiri m’aradu ukoro kumae: “Kinde ma fodi adoko jadit cokiri ma nyen, anwang’u nia ve adoko ku rwom lee akeca.” Musa giku Yeremia de ginwang’u kumeno kinde ma Yehova umio igi rwom ma nyen. (Ai 4:10; Yer. 1:6) Ka in de itie ku paru maeno, dong’ icopo timo ang’o kara inyeg ku parune man imediri i weng’i? Lapor pa Timoteo m’ubino jalub ma Jakristu copo konyi.​—Tic. 16:1-3.

LUB LAPOR PA TIMOTEO

Ecicopere nia Timoteo ubino ku oro ma romo 20, kinde ma jakwenda Paulo ukwayu nia gicak niwotho kude. Saa moko nyo lworo unego Timoteo, kunoke nyo ebino ku jiji nicaku tic maeca ma nyen, calu ma fodi ebino aradu. (1 Tim. 4:11, 12; 2 Tim. 1:1, 2, 7) Re oro moko i ng’eye, Paulo uyero ni cokiri mi Filipi kumae: “Ageno i Rwoth Yesu ya fodi nyanok abioro Timoteo i beng’wu . . . kum ng’atu moko mbe i bang’a ma pidoie calu [pare].”​—Flp. 2:19, 20.

Dong’ ang’o m’uketho Timoteo ubedo jadit cokiri ma jugeno? Kenen ponji abusiel m’icopo nwang’u niai kud i lapor pare.

1. Ebed edieng’ cuu pi dhanu. Paulo uyero ni umego mi Filipi kumae: “I [Timoteo] pido piwu andha.” (Flp. 2:20) Andhandha, Timoteo ubed udieng’ pi dhanu mange. Ebed emito dit nia gibed ku mer ma ceng’ini ku Yehova, man emiere zoo pigi.

Kud ibed ve ng’atu m’ubetimo taxi, m’ubedieng’ akeca nia etund con kaka ma mutukari becungo i ie, uketho ecungo ngo pi niyeyo dhanu ma nwang’u ukwayu eyeigi. William, m’ubedo jadit cokiri ma ber pi oro ma kadhu 20, umio juk ma e ni umego ma fodi ginwang’u rwom ma nyen: “Wumar umego. Wuketh wiwu cuu i kum yeny migi, kakare niketho wiwu kwa i kum lembe m’uneno tic mi cokiri.”

2. Eketho tic mi rweyo lembanyong’a i kabedo ma kwong’a. Paulo unyutho tung’ tung’ i kind Timoteo ku jumange kumae: “Kum gin ceke gibeyenyo gin migi gigi, gin pa Yesu Kristu re ngo.” (Flp. 2:21) Kinde ma Paulo ni Roma kaka m’ekiewo i ie barua maeno, eneno nia umego ma kuca gibedieng’ akeca pi lembe migi gigi. I ayi moko, gibed gimiiri ngo i tic mi rweyo lembanyong’a. Ento Timoteo ubino ngo kumeno! Ka kaka moko unen ire mi ketho tic mi rweyo lembanyong’a ucidh i wang’e, ebed ebedo ayika calu Isaya m’uyero kumae: “Anuti eni; ora!”​—Isa. 6:8.

Icopo timo ang’o kara tic peri giri ku lembe mi tipo ceke uwoth rom rom? Mi kwong’o, nen nia ang’o ma pire tek. Paulo umio juk ma e: “Kara wung’i gin ma [pigi tek].” (Flp. 1:10) Keth lembe mi tipo i kabedo ma kwong’a. Mir ario, dwok lembe yot. Neg lembe ma copo camu saa ku tego peri mananu. Paulo ukwayu Timoteo kumae: “Ring’ awanya ma rac mir ayada, man ilub tok tic ma ber ku yioyic, ku mer, ku kwiocwiny.”​—2 Tim. 2:22.

3. Emiere lee pi nitimo tic ma leng’. Paulo upoyo wi Jufilipi i kum lembe ma Timoteo utimo, eyero kumae: “Wung’eyo maram pi [Timoteo] nyuthre ko, nia, calu nyathin konyo won, en bende ekonya kumeca ku nyayu lembanyong’a.” (Flp. 2:22) Timoteo ubino ngo janyap. Etimo tic ma tek karacelo ku Paulo, eno uketho mer m’i kindgi kude udoko thuth magwei.

Tin eni de, can tic umbe i dilo pa Mungu. Ticne mio mutoro mandha, man eketho kind umego ku nyimego doko ceng’ini. Pieno, tim kero ma saa ceke ibed ‘isegri thiri thiri i tic pa Rwoth.’​—1 Kor. 15:58.

4. Etio ku lembe m’eponjo. Paulo ukiewo ni Timoteo kumae: ‘Ilubo tok ponji para, ku pira bende, ku yeny ma ia yenyo, ku yic m’ayio de, ku mwonyo lembe de ma jumwonyo hai, ku mer m’amaru, ku twiocwiny de.’ (2 Tim. 3:10) Calu ma Timoteo ubed utio ku lembe m’ebeponjo, eno uketho enwang’u rwom ma dit.​—1 Kor. 4:17.

Nyo in de itie ku jarimbi moko ma wang’e teng’ini m’udaru timo ni Mungu cuu pi oro ma dupa, ma romo bedo iri ni lapor? Kan umbe, nyo iromo ngo ninwang’u moko? Tom m’ubedo jadit cokiri pi oro ma dupa uyero kumae: “Jadit cokiri moko m’uriyo lee unyeba i kume, man etenda cuu mandha. Abed akwayu juk nja i bang’e, man abed atio ku jukne. E pio pio, cwinya doko tek.”

5. Eweko ngo niponjere gire. Paulo ukwayu Timoteo kumae: “Dong’ iponjri giri ni bedo ma ayi Mungu ni kume.” (1 Tim. 4:7) Jaring kwaya romo bedo ku japonjo pare, re ubekwayu en de eponjere gire. Pieno Paulo uketho cwiny Timoteo kumae: “Dong’ iketh weng’i kum somo lembe, man kum jukojuk, ku ponji bende. . . . Tim gin maeni ku cwinyi ceke; tingri dho kum lembe nini; kara teng’ni m’ibeteng’ni ko nyuthre ni dhanu ceke.”​—1 Tim. 4:13-15.

In de ubekwayu kud iwek nimedo bodho peri ameda. Bed iponj Biblia cuu, man bed itim kero ning’eyo telowic ma nyen ma dilo ubemio. M’umedo maeno, kud igeniri giri nikadhu mukero, ku lapor, niparu nia icopo yiko lembe moko m’umbe nitimo sayusac kilili. Calu Timoteo, “bed ku weng’i i kumi giri, man kum ponji peri.”​—1 Tim. 4:16.

6. Ejengere iwi tipo maleng’ pa Yehova. Kinde ma Paulo ubeparu iwi tic pa Timoteo, eyero ire kumae: “Gin maeni ma ber ma juketho i kori no gwoke ku tipo maleng’ m’ubedo i iwa.” (2 Tim. 1:14) Kara Timoteo umedere asu nitimo tic pare, ecikere nijengere iwi tipo maleng’ pa Mungu.

Donald ma tie jadit cokiri m’udaru galu lee uyero kumae: “Umego ma gitie ku rwom gicikiri nineno mer migi ku Mungu ni gin ma pire tek. Ju ma gibetimo kumeno gibicidho ‘bang’ tego ugambre kum tego.’ Ka giberwo pi ninwang’u tipo maleng’ pa Mungu, man gibecego nying’ tipone, gibibedo ni mugisa ma lee ni umego.”​—Zab. 84:7; 1 Pet. 4:11.

MAR RWOM PERI

Etie lembe mi mutoro mandha nineno nia umego ma dupa ma ginwang’u rwom ma nyen, uketho i ie in, gibetimo mediri i tic pa Yehova. Jason, ma juweco pire i acaki uyero kumae: “I kind nindo m’atimo i ie calu jadit cokiri, aponjo lembe dupa, man abedo mbe ku lworo. Kawoni dong’ amaru ticne lee, man anene ni rwom ma cuu akeca!”

Nyo ibiweko Yehova umedere nitio kudi? Ka kumeno, kud iwek nilubo lapor pa Timoteo. E ibibedo ni mugisa ni dhanu pa Mungu.