Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 15

Lub lapor pa Yesu kara ibed ku kwiocwiny

Lub lapor pa Yesu kara ibed ku kwiocwiny

“Kwiocwiny pa Mungu, ma sagu ng’eyong’ec ceke, bikuro adundewu.”​—FLP. 4:7.

WER 113 Kwiocwiny mwa ai ibang’ Yehova giku Yesu

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

1-2. Lembang’o m’ubino pido cwiny Yesu akeca?

I KIND nindo ma tokcen ma Yesu utimo iwi ng’om, cwinye ubino pido lee mandha. Eng’eyo nia i ng’ei nindo ma nok kende, dhanu ma reco bisende man binege. Re lembe maeno kende ngo m’ubino pido cwinye. Yesu umaru Won lee mandha man ebed emito enyai mutoro i ie saa ceke. Eng’eyo nia kan egwoko bedoleng’ pare i saa mi masendi m’ebecikadhu kud i ie, eno biyungo nying’ Yehova. Yesu umaru bende dhanu lee dit, man eng’eyo nia tekene egwoko bedoleng’ pare ni Yehova, eno biketho dhanu bibedo ku genogen mi nwang’u kwo ma rondo ku rondo i nindo m’ubino.

2 Kadok nwang’u lembe dupa ubino pido cwiny Yesu de, re asu ebedo ku kwiocwiny i adundene. Eyero ni julub pare kumae: “Amio iwu kwiocwiny para.” (Yoh. 14:27) Ebino ku “kwiocwiny pa Mungu,” niwacu kit kwiocwiny ma ng’atini bedo ko pilembe etie ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. Kwiocwiny maeno uketho Yesu ubino ngo kud adieng’acwiny akeca.​—Flp. 4:6, 7.

3. Wabineno lembang’o i thiwiwec maeni?

3 I andha, ng’atu moko acel de mbe ma binwang’ere ku kit peko ma Yesu uciro, re julub pare ceke gibinwang’iri kud amulaic. (Mat. 16:24, 25; Yoh. 15:20) Bende calu Yesu, saa moko cwinywa copo ng’abere. Dong’ wacopo timang’o kara kud wawek cwinywa ung’abere nikadhu mukero, man kara kud wawek ang’abacwinyne udar kwiocwiny mwa? I thiwiwec maeni, wabineno lembe adek ma Yesu ugam utimo i saa m’ebino timo tic pare, man wabineno kite ma wacopo lubo ko lapor pare saa ma wabenwang’ara kud amulaic.

YESU UBED URWO WANG’ MA POL

Rwo copo konyowa kara wamedara nibedo ku kwiocwiny i adundewa (Nen udukuwec mir 4-7)

4. Nimakere ku 1 Jutesaloniki 5:17, lembang’o m’unyutho nia Yesu ubed urwo lee i saa m’ebino timo tic iwi ng’om?

4 Som 1 Jutesaloniki 5:17. Yesu urwo wang’ dupa i nindo ma tokcen mi kwo pare iwi ng’om. Saa m’ecaku the Poi pi tho pare karacelo ku julubne, erwo iwi mukathi ku divai. (1 Kor. 11:23-25) I wang’ niai kud i kabedo maeno ma gitimo i ie Kadhukuwijo, erwo kendo ku julub pare. (Yoh. 17:1-26) Uthieno marom eca kinde ma gituc ku julubne i Gethsemane, erwo kendo thiri thiri. (Mat. 26:36-39, 42, 44) M’umedo maeno, wec ma tokcen ma Yesu uyero i wang’ nitho de ubino rwo. (Lk. 23:46) Yesu urwo i bang’ Yehova pi lembe moko ci m’utimere nindo ma tokcen mi kwo pare.

5. Pirang’o jukwenda ginyutho ngo tegocwiny i saa mir amulaic?

5 Lembe acel m’ukonyo Yesu niciro amulaic utie genogen m’ebino ko iwi Won, m’enyutho nikadhu kud i rwo ma thiri thiri. Jukwenda pare lundo kakare ma nia gimediri nikio man nirwo, giweko nindo ukadhu kugi i diewor maeca. Eno uketho ginyutho ngo tegocwiny kinde ma ginwang’iri kud amulaic. (Mat. 26:40, 41, 43, 45, 56) Calu Yesu, wabigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova i saa mir amulaic, kende kende tek ‘waberwo areri.’ Dong’ wacopo rwo pi lembang’o?

6. Yioyic copo konyowa nenedi nibedo ku kwiocwiny?

6 Wacopo kwayu Yehova ‘umed yioyic mwa.’ (Lk. 17:5; Yoh. 14:1) Wan ceke watie ku yeny mi yioyic pilembe Sitani copo ketho julub pa Yesu i amulaic saa moko ci. (Lk. 22:31) Dong’ yioyic bikonyowa nenedi kara wabed ku kwiocwiny kadok i saa ma wabenwang’ara ku peko wi wadi wi wadi? Ka wadaru ii ku peko moko i ayi moko ci, re ebemedere asu, yioyic biketho cwinywa bipido ngo akeca, kum watie ku genogen nia Yehova bitimo lembe ma ber m’usagu ma nwang’u wacopo timo wan giwa pi nidaru peko mwa, ke i saane. Genogen maeno bikonyowa nibedo ku kwiocwiny i adundewa.​—1 Pet. 5:6, 7.

7. Lembe m’umego Robert ukadhu kud i ie umio iri ponji ma kani?

7 Rwo ketho wabedo ku kwiocwiny i adundewa kadok wabekadhu kud i amulaic ma rukani ngi. Kenen lembe ma jadit cokiri moko ma nyinge Robert ma oro pare 80 ugam ukadhu kud i ie. Eyero kumae: “Juk ma nwang’ere i Jufilipi 4:6, 7, ukonya niciro amulaic m’agam anwang’ara ko. Saa moko abino mbe ku sente. Bende, pi nindo moko abayu rwom m’abino ko i cokiri.” Ang’o m’ukonyo umego Robert nibedo ku kwiocwiny i adundene? Eyero kumae: “Kinde m’apidacwiny uyenyo mondo i ia, arwo ndhundhu; e anwang’u nia saa m’aberwo areri man ku cwinya ceke, kwiocwiny ugam umondo i adundena.”

YESU UBED URWEYO LEMBANYONG’A KUD AMORA

Tic mi lembanyong’a copo konyowa kara wamedara nibedo ku kwiocwiny i adundewa (Nen udukuwec mir 8-10)

8. Nimakere ku Yohana 8:29, Yesu ubino ku kwiocwiny i adundene pi thelembe mange ma kani?

8 Som Yohana 8:29. Yesu ubino ku kwiocwiny i adundene kadok i saa ma jubenyayu ragedo i kume, pilembe eng’eyo nia gwoko bedoleng’ pare i saa maeno binyayu mutoro i Won. Egam eworo Mungu kadok i saa m’ebino ire yot ungo de. Bende, calu m’emaru Won lee, i kwo pare zoo etimo ire. Ku lapor, i wang’ nibino i ng’om, ebino “jabodho ma dit” ma gitimo tic giku Mungu. (Rie. 8:30) Kinde m’ebino i ng’om, enyutho pi Won ni dhanu kud amora ma lee dit. (Mat. 6:9; Yoh. 5:17) Tic maeno ma Yesu utimo umio ire mutoro ma lee.​—Yoh. 4:34-36.

9. Pirang’o wabedo ku kwiocwiny i adundewa ka wabemiara lee nirweyo lembanyong’a?

9 Wanyutho nia wabelubo lapor pa Yesu nwang’u wabeworo Yehova man ‘wabesagra thiri thiri i tic pa Rwoth.’ (1 Kor. 15:58) Ka “wabemiara lee” i tic pa Mungu, eno bikonyowa niketho ngo wiwa akeca i kum peko mwa. (Tic. 18:5, NWT) Ku lapor, i tic mi lembanyong’a, wabed warombo ku dhanu ma gitie ku peko m’usagu mwa. Re ka gicaku ning’eyo Yehova, nimare man gicaku tio ku juk pare, kwo migi copo yikere man giromo bedo ku mutoro. Saa ceke ma wabeneno lembe maeno, wabedo ku genogen nia Yehova biwekowa ngo. Genogen ne ketho wabedo ku kwiocwiny i adundewa. Nyamego moko ma i kwo pare zoo ubino nwang’u nia tije mbe man cwinye ubed utur saa ma pol, unwang’u nia eno tie lemandha. Eyero kumae: “Kan abemiara akeca i tic mi lembanyong’a, atuc nibimo wi paru para yot yot man abedo ku mutoro; pilembe saa m’aberweyo lembanyong’a, anwang’u nia kindwa ku Yehova udoko ceng’ini mandha.”

10. Lembe ma nyamego Brenda uyero umio iri ponji ma kani?

10 Wakenen bende lapor pa nyamego moko ma nyinge Brenda. Twoyo moko ma rac magwei ugam umakugi ku nyaku pare. Twoyone udaru tego pa Brenda man udwoke jakaracelo, pieno ekwong’o wotho ku gari mi weg abala. Saa moko erweyo ot kubang’ ot, ento erweyo akeca nikadhu kud i barua. Ekoro kumae: “Kinde m’anyang’ nia twoyo para copo kei ungo i ng’om maeni kadok nwang’u amak kit yath ma nenedi de, agam amiara zoo i tic mi lembanyong’a. Kan aberweyo lembanyong’a, wiya wil i kum peko para, ento aketho wiya zoo nikonyo dhanu m’aberweyo igi. Saa m’aberweyo, aparu kwa pi genogen mi kwo mi nindo m’ubino.”

YESU UBED UYIO KONY MI JURIMBE

Jurimo mandha gicopo konyowa kara wamedara nibedo ku kwiocwiny i adundewa (Nen udukuwec mir 11-15)

11-13. (a) Jukwenda ku jumange gitimo lembang’o ni Yesu m’unyutho nia gitie jurimo mandha? (b) Lembe ma jurimb Yesu gitimo ire ukonye nenedi?

11 I kind nindo ceke ma Yesu urweyo ie lembanyong’a iwi ng’om, jukwenda pare gibed gitimo ire lembe m’unyutho nia gitie jurimo mandha. Gibino kit jurimo ma Biblia uyero nia ‘gimoko ki nisagu umego.’ (Rie. 18:24) Pigi ubino tek i Yesu. I saa mi tic pare iwi ng’om, umego pare ma buu de giyie ngo. (Yoh. 7:3-5) Saa moko wedi pare giparu nia abelu daru make. (Mk. 3:21) Tung’ ku ju maeno, jukwenda pa Yesu ma gigwoko bedoleng’ gimediri nilube, uketho uthieno ma tokcen i wang’ tho pare, eyero igi kumae: “Wun wu ju ma wabedo asu wakudu i abidhe para.”​—Lk. 22:28.

12 Saa moko jukwenda pa Yesu gibed gitimo lembe m’unyayu can i ie, re ebed eketho ngo wie akeca i kum kosa migi, ento ebed eneno nia gitie ku yioyic. (Mat. 26:40; Mk. 10:13, 14; Yoh. 6:66-69) Uthieno ma tokcen i wang’ tho pare, Yesu uyero ni dhanu maeno ma gigwoko bedoleng’ migi kumae: “Alwong’owu jurimo; kum gin ceke m’awinjo ba Vwa aketho wung’eyo.” (Yoh. 15:15) M’umbe jiji, jurimb Yesu gigam gitielo cwinye lee dit. Gikonye i tic mi lembanyong’a, eno uketho ebino ku mutoro ma lee.​—Lk. 10:17, 21.

13 M’uweko jukwenda pare, jurimb Yesu mange de bino nuti ma co ku ma mon. Gibed gikonye i tic mi rweyo lembanyong’a man i ayi mange de. Jumoko ubed ulwong’e ni cam i pacu migi. (Lk. 10:38-42; Yoh. 12:1, 2) Jumange ke gibed giwotho kugi i adhura ma tung’ tung’, man gibed gimio ire bende piny migi. (Lk. 8:3) Jurimb Yesu gibed gikonye pilembe en de ebed ekonyogi. Yesu ubed utimo lembe ma beco igi man esayu ngo nia gitim lembe m’ukadhu copo migi. Kadok nwang’u Yesu ubino ng’atu ma leng’ de, re ejolo kony ma jurimbe ma gileng’ ungo gimio ire. M’umbe jiji, gituc nikonye kara emedere nibedo ku kwiocwiny i adundene.

14-15. Wacopo timang’o kara wanwang’ jurimo mandha, man jurimbwa giromo konyowa nenedi?

14 Jurimo mandha gibikonyowa nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova. Re kara wanwang’ jurimo mandha, ukwayu wan de wabed jurimo mandha. (Mat. 7:12) Ku lapor, Biblia uyero nia watii ku saa man kero mwa pi nikonyo jumange, akecane ju ma ‘canpiny ni i kumgi.’ (Ef. 4:28) Nyo ibeparu pi ng’atu moko m’icopo konyo i cokiri peri? Nyo icopo cing’iewo piny ni ng’atu moko ma tio kunoke remo urieyo dhoge i pacu? Nyo icopo mio giracama ni juruot moko ma gikoso sente? Kan ing’eyo nitio ku jw.org® man kud application JW Library®, nyo icopo konyo jumange de mi cokiri ninwang’u lonyo mi tipo ma ni igi? Ka wamiara zoo nikonyo jumange, wabibedo ku mutoro lee mandha.​—Tic. 20:35.

15 Jurimbwa romo konyowa kara wabed ku kwiocwiny i adundewa kinde ma wabenwang’ara kud amulaic. Gicopo winjowa kilili mandha saa ma wabekoro igi peko mwa, tap kite ma Elihu ugam uwinjo ko Yob. (Yob 32:4) Wabiweko ngo jurimbwa gitim ng’iong’ic kakawa, re wabitio ku juk m’uai i Biblia ma gibemio iwa. (Rie. 15:22) M’umedo maeno, tap calu m’ubimo Daudi ugam ujolo kony mi jurimbe, wan de wacikara nijolo kony ma jurimbwa ubemio iwa i saa ma watie ku yeny. (2 Sam. 17:27-29) Andhandha, jurimo ma kumeno gitie giramia m’uai i bang’ Mungu.​—Yak. 1:17.

WACIKARA NITIMANG’O KARA WAMEDARA NIBEDO KU KWIOCWINY?

16. Jufilipi 4:6, 7 uwacu nia wacopo nwang’u kwiocwiny nikadhu kud i yo acel kende, etie yo ma kani? Kekor.

16 Som Jufilipi 4:6, 7. Pirang’o giragora uyero nia wacopo nwang’u kwiocwiny ma Yehova mio iwa nikadhu kud i bang’ “Kristu Yesu”? Pilembe kara wanwang’ kwiocwinyne man wamedara nibedo kude i adundewa, ubekwayu wayii Yesu man wang’ei tic m’etie ko i lembakeca pa Mungu. Ku lapor, nikadhu kud i lam mi jamgony ma Yesu uthiero, Yehova copo weko dubo mwa ceke. (1 Yoh. 2:12) Ka wabeparu pi lembe maeno, wanwang’u jukocwiny ma lee dit! Yesu ma tie Jabim mi Ker pa Mungu bidaru peko ceke ma Sitani ku ng’om pare ginyayu i kumwa. (Isa. 65:17; 1 Yoh. 3:8; Nyu. 21:3, 4) Eno uketho watie ku genogen ma ber mandha pi nindo m’ubino! Bende kadok nwang’u Yesu umio iwa tic ma tek de, re etie karacelo kudwa, man ebekonyowa i nindo maeni mi kajikceng’. (Mat. 28:19, 20) Eno uketho watie ku tegocwiny ma yawe mbe! Ma jiji mbe, jukocwiny, genogen man tegocwiny gitie giki ma pigi tek akeca ma copo konyowa nibedo ku kwiocwiny i adundewa.

17. (a) Jakristuman copo timang’o kara emedere nibedo ku kwiocwiny i adundene? (b) Nimakere ku Yohana 16:33, wabibedo ku copo mi timang’o?

17 I adundo, icopo timang’o kara imediri nibedo ku kwiocwiny i adundeni kadok i saa m’ibekadhu kud i amulaic ma pek? Iromo timo kit lembe ma Yesu ugam utimo. Mi kwong’o, rwo; kadok ibenweng’iri ku peko ma rukani de, kud iwek nirwo. Mir ario, nyuth woro ni Yehova, man rwei lembanyong’a kud amora kadok i saa m’etie yot ungo de. Man mir adek, kwai jurimbi gikonyi i peko peri. Kan itimo kumeno, kwiocwiny pa Mungu bikuro adundeni. E ibitundo niciro amulaic moko ci, calu ma Yesu ugam uciro.​—Som Yohana 16:33.

WER 41 Akweyi, winj rwo para

^ par. 5 Saa moko wan ceke wabed wakadhu kud i lembe ma copo daru kwiocwiny mwa. I thiwiwec maeni, wabineno lembe adek ma Yesu utimo, ma wan de wacopo timo kara wamedara nibedo ku kwiocwiny kadok i saa ma wabenwang’ara kud amulaic ma pek.