Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 14

Nyo ibetimo tic pa Mungu kakare kakare?

Nyo ibetimo tic pa Mungu kakare kakare?

“Tim tic pa jayer lembe, keth tic peri timbre kakare.”​—2 TIM. 4:5.

WER 57 Warwei ni dhanu mi kwonde ceke

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

I ng’eye ma Yesu ucer, erombo ku julub pare man eng’olo igi kumae: “Wucidhi, wuketh thek ceke dok julub” (Nen udukuwec mi 1)

1. Jurutic pa Mungu ceke gitie kud ava mi timang’o, man ke pirang’o? (Nen cal m’i ng’eye.)

YESU KRISTU ung’olo ni julubne kumae: “Wucidhi, wuketh thek ceke dok julub.” (Mat. 28:19) Ukwayu jurutic pa Mungu ceke ging’ei nia gicikiri nitimang’o pi nipong’o tic maeno ma juketho i korgi ‘kakare kakare.’ (2 Tim. 4:5) Pirang’o? Pilembe tije pire tie tek nisagu zoo, man ubekwayu watime pio pio mandha. Re saa moko ecopo bedo iwa yot ungo nimiara i tije calu ma nwang’u wabemito.

2. Lembang’o m’ubecero jurwei moko ku timo tic pa Mungu kakare kakare?

2 Lembe mange de nuti ma pigi tek ma kwayu saa man kero mwa. Saa moko nyo wabetimo tic pi saa ma lee kubang’ nindo kara wanwang’ sente ma wacopo pong’o ko yeny mwa man mi juruot mwa. Kunoke nyo wabeii aia nipong’o rwom mange bende ma watie ko i ot mwa, wabeii ku remokum, ang’abacwiny, kunoke nyo wabenwang’ara ku peko pilembe tio udaru mondo i kumwa. Dong’ wacopo timang’o kara waketh tic mwa uwoth kakare kakare kadok nwang’u wabekadhu kud i peko ma kumeno de?

3. Wec ma Yesu uyero i Matayo 13:23, ukonyowa ninyang’ i kum lembang’o?

3 Ka watie ku peko moko m’ubecerowa ku timo tic pa Mungu pi saa ma lee, ubekwayu ngo cwinywa utur. Yesu ugam ung’eyo nia wan ceke wabicego ngo nying kodhi mi Ker i kadhiri ma rom rom, niwacu wabirweyo ngo lembanyong’a ku kero ma rom, man saa ma wabitimo i tije de bibedo ngo rom. (Som Matayo 13:23.) Anyong’a nego Yehova lee dit kan ebeneno nia wabemiara ku cwinywa ceke pi nitimo tic pare. (Ebr. 6:10-12) Re nyo saa moko wabenwang’u nia wacopo timo nisagu kadok nwang’u watie ku peko de. Pieno i thiwiwec maeni, wabineno nia wacopo timang’o kara waketh tic mi lembanyong’a i kabedo ma kwong’a i kwo, man kara kud wawek gin moko uwing wiwa kud i kum tije. Wabineno bende kite ma wacopo medo ko bodho mwa i tic mi rweyo lembanyong’a man mi ponjo dhanu. Re wakenen nia niketho tic ma wabetimo ni Mungu uwoth kakare kakare thelembene tie ang’o.

4. Niketho tic ma wabetimo ni Mungu uwoth kakare kakare thelembene tie ang’o?

4 Niketho tic ma wabetimo ni Mungu uwoth kakare kakare thelembene tie nimiiri lee i tic mi rweyo lembanyong’a man mi ponjo dhanu. Re wacikara nitimo bende gin mange ma pire tek nisagu: ubekwayu wamar Yehova man wamar dhanu wadwa. Mer maeno re m’ucikere nicwaluwa nimiara zoo i tic pa Mungu. * (Mk. 12:30, 31; Kol. 3:23) Bende, ubekwayu watim tic pa Mungu ku tego mwa ceke man copo mwa ceke. Ka wanyang’ nia tic mi lembanyong’a utie rwom ma lee, wabitimo kero nirweyo ni dhanu dupa.

5-6. Kemii lapor moko m’ubenyutho nia ng’atu ma lembe lee i wang’e de copo ketho tic mi lembanyong’a i kabedo ma kwong’a.

5 Wakemak lapor moko: kepar nia jalwo moko umaru tic mi ponji lee. E egam enwangu tic mi ponji m’ecaku timo pi nindo ario kende i kind yenga. Re tije mio ngo ire sente akeca, pieno enwang’u tic mi lworo butik pi dong nindo abic m’udong’. Kadok nwang’u elworo butik pi nindo ma lee de, re wie zoo ni kum tic mi ponji. Calu m’emaru tije lee, esomo piny saa ceke, man ava pare zoo utie nia ecak ponjo nja. Etie bende ayika niponjo saa moko ci ka wang’e dong’ thwolo.

6 I ayi ma rom kumeno, ecicopere nia iberweyo ngo lembanyong’a pi saa ma lee i ayi ma nwang’u ibed imito. Re etie tic m’imaru lee. Pieno ibeii nimedo bodho peri i tic mi lembanyong’a, kara ituc nimulo adunde dhanu. Calu ma lembe unyamere lee i weng’i, nyo ibepenjiri nia ukwayu itim ang’o kara iketh tic mi lembanyong’a i kabedo ma kwong’a i kwo peri.

LEMBE M’ICOPO TIMO PI NIKETHO TIC MI LEMBANYONG’A I KABEDO MA KWONG’A

7-8. Calu Yesu, wacopo ketho tic mi rweyo lembanyong’a i kabedo ma kwong’a nenedi?

7 Yesu utie iwa lapor ma ber pilembe ebed eneno tic mi lembanyong’a ni gin ma pire tek nisagu. I kwo pare zoo, lembe ma kwong’a m’ebed etimo ubino nirweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu ni dhanu. (Yoh. 4:34, 35) Ebed ewotho pi kilometre ma lee pi niciponjo dhanu. Saa ceke ebed etimo kero niponjo dhanu i pacu migi, man kaka moko ci ma gicopo nwang’iri i ie. Ma jiji mbe, Yesu uketho tic mi rweyo lembanyong’a i kabedo ma kwong’a i kwo pare.

8 Calu Yesu, wan de wacopo timo kero nirweyo lembanyong’a ni dhanu saa moko ci man kaka moko ci ma gibenwang’iri i ie. Watie ayika nitwonara kadok ku kit kwo mwa ma ber pi nirweyo lembanyong’a. (Mk. 6:31-34; 1 Pet. 2:21) Umego ku nyimego moko mi cokiri gitie ku copo mi bedo juyab yo ma segi, juyab yo ma nja man ma jukony. Jumange ke gibed giponjo dhok ma nyen kunoke gidok kaka ma yeny mi jurwei utie lee i ie. Ento ju m’ubetimo theng tic ma lee mi rweyo lembanyong’a utie jurwei ma gimbe ku copo mi timo lembe maeno, ma re gibemiiri nirweyo ku kero migi ceke. Re kadok waberweyo lee kunoke nyanok de, wang’ei nia Yehova ubekwayu ngo nia watim lembe ma wacopo ngo. Ebemito nia wanwang’ mutoro i tic ma wabetimo ire, niwacu tic mi rweyo “lembanyong’a ma juboth ko mi dwong’ pa Mungu ma [jamutoro].”​—1 Tim. 1:11; Poi. 30:11.

9. (a) Kadok saa ma Paulo ubino timo tic mi kum, eketho tic mi rweyo lembanyong’a i kabedo ma kwong’a nenedi? (b) Nimakere ku Tic mi Jukwenda 28:16, 30, 31, ang’o m’unyutho nia Paulo uketho wie zoo i kum tic mi lembanyong’a?

9 Jakwenda Paulo de uweko iwa lapor ma ber pilembe ebed eketho tic mi rweyo lembanyong’a i kabedo ma kwong’a i kwo pare. Saa m’ebino i adhura mi Korinto i wotho pare mir ario pi tic mi misioner, sente ugam uthum i kume, man enwang’u nia ukwayu etim tic mi yiko hema pi nipong’o yeny pare. Re Paulo uweko ngo tic mi yiko hema udok ni gin ma kwong’a i kwo pare. Ebed etimo tic maeno pi nipong’o yeny pare mi kum kara etuc nirweyo lembanyong’a ni dhanu mi Korinto “mananu.” (2 Kor. 11:7) Kadok nwang’u Paulo ubino timo tic mange de, re asu emedere niketho tic pa Mungu i kabedo ma kwong’a, man ebed erweyo kubang’ ceng’ Sabatu. Kinde ma lembe ugam uyikere ire, edok emiere zoo nirweyo lembanyong’a, man “etuco ni Juyahudi ya Yesu en e Kristu.” (Tic. 18:3-5; 2 Kor. 11:9) I ng’eye, jutwio Paulo pi oro ario i kol i Roma. Saa maeno de eweko ngo nirweyo ni dhanu m’ubed ubin unene, man ekiewo bende barua ni cokiri ma tung’ tung’. (Som Tic mi Jukwenda 28:16, 30, 31.) Paulo uweko ngo gin moko acel de uwing wie kud i kum tic mi rweyo lembanyong’a. Ekiewo kumae: “Ka kumeno kum wabedo ku [tic] maeni . . . wavoc ungo.” (2 Kor. 4:1) Calu Paulo, kadok nwang’u tic mwa mi kum ubecamu iwa saa ma lee de, re asu wacopo ketho tic mi rweyo lembanyong’a mi Ker i kabedo ma kwong’a i kwo mwa.

Wacopo timo tic pa Mungu kakare kakare i ayi ma tung’ tung’ (Nen udukuwec mir 10-11)

10-11. Wacopo timo tic pa Mungu kakare kakare nenedi kadok saa ma watie ku remokum?

10 Kadok nwang’u tio kunoke remokum ubecerowa ku rweyo ot kubang’ ot de, re wacopo rweyo i ayi mange. Jukristu mi rundi ma kwong’a gibed girweyo saa moko ci, man kaka moko ci ma dhanu ubenwang’iri i ie. Gibed girweyo ot kubang’ ot, kaka ma dhanu bepong’ i ie, man i saa ma jupangu ngo; i adundo, gibed girweyo ni dhanu ceke “ma girombo kugi.” (Tic. 17:17; 20:20) Ka wambe ku tego mi wotho, waromo cibedo kaka ma dhanu bepong’ i ie pi nirweyo ni ju m’ubekadhu i gengi. Kunoke wacopo rweyo i saa ma jupangu ngo, wacopo kiewo barua ni dhanu kunoke waromo rweyo nikadhu kud i telefon. Jurwei ma dupa ma twoyo kunoke peko mange uketho gicopo rweyo ngo ot kubang’ ot giromo nwang’u mutoro lee i kite maeno mi rweyo lembanyong’a.

11 Kadok itie ku peko moko de, re asu icopo timo tic pa Mungu kakare kakare. Wakenen kendo lapor pa jakwenda Paulo. Eyero kumae: “Acopo timo gin ceke ni kume m’emio ira tego.” (Flp. 4:13) I kind woth moko ma Paulo ucidho i ie pi tic mi misioner, remokum uwok umake, pieno ebino tap ku yeny mi tego maeno. Ekoro ni Jukristu mi Galatia kumae: “Wung’eyo nia kum mulima (niwacu twoyo) m’i kuma ayero lembanyong’a ma juboth ko iwu ku kwong’a.” (Gal. 4:13) Kumeno bende, kadok iberemo de, asu icopo rweyo lembanyong’a; ecopo bedo ni badokter, ni bamunganga, man ni jukur. Ju ma pol m’i kind dhanu maeno gibed ginwang’iri i tic saa ma jurwei ucidho i bang’gi i pacu.

WAKETH WIWA I KUM LEMBE ACEL KENDE

12. Niketho wang’wa ucung acel utie ku thelembe ma kani?

12 Yesu uwacu kumae: “Thala mi kum en e nyingwang’: ka kumeno tek nying weng’i cungo acel, kumi ceke bicare ku der.” (Mat. 6:22) Emito yerang’o? Yesu umito yero nia wacikara ngo nisayu gigi mi kum dupa i kwo mwa, ento wacikara niketho wiwa ucung i kum lembe acel kende, man ukwayu ngo wawek gin moko uwingwa kud i kum lembene. Yesu en gire de ebed eketho wie zoo i kum tic mi rweyo lembanyong’a, man eponjo julubne nia giketh wigi zoo i kum timo ni Yehova man i kum Ker pare. Wacopo nyutho nia wabelubo lapor pa Yesu nwang’u wabeneno tic mi rweyo lembanyong’a ni gin ma pire tek lee i kwo mwa, man nwang’u mi kwong’o wabeyenyo “Ker [pa Mungu], ku bedopwe pare.”​—Mat. 6:33.

13. Ang’o ma copo konyowa niketho wiwa i kum tic mwa mi lembanyong’a?

13 Ayi acel ma wanyutho ko nia waketho wiwa i kum tic mwa mi lembanyong’a utie nitio ku saa mwa pi nikonyo dhanu ging’ei Yehova, * ento ungo ninyothe i kum lembe ma tijgi mbe. Ku lapor, nyo wacopo timo alokaloka i program mi tic mwa mi kum kara wanwang’ saa lee mi rweyo lembanyong’a ceng’ soko kunoke ceng’ yenga? Kunoke nyo wacopo ng’io nithumo the nambu moko ma becamu iwa saa akeca?

14. Umego moko giku min ot pare gitimo alokaloka ma kani kara giketh wigi zoo i kum tic mi lembanyong’a?

14 Jadit cokiri moko ma nyinge Elias giku min ot pare gitimo tap lembe maeno. Ekoro kumae: “Ugam ucopere ngo iwa nicaku tic pa jayab yo ndhundhu saa ma wanwang’u nia ukwayu waketh tic pa Mungu i kabedo ma kwong’a i kwo mwa. Re wagam watimo lembe moko ma poto poto, kara wamiara lee i tic mi lembanyong’a. Ku lapor, wacaku nyotho ngo sente akeca, wathumo the kit nambu moko m’ubino camu saa mwa akeca, man wakwayu bos mwa nia gijwig saa mwa mi tic kara saa udong’ iwa pi lembanyong’a. Eno uketho wacaku rweyo dhug uthieno, wacaku telo wi ponji mi Biblia, man wacaku kadok niwok i lembanyong’a mi kind kasi wang’ ario kubang’ dwi. Wanwang’u mutoro lee i tije.”

ICOPO MEDO BODHO PERI I TIC MI LEMBANYONG’A MAN MI PONJI NENEDI?

Ka wabetio ku juk ma wanwang’u i coko mwa m’i kind yenga, wabimedo bodho mwa i tic mi lembanyong’a man mi ponjo dhanu (Nen udukuwec mir 15-16) *

15-16. Nimakere ku 1 Timoteo 4:13, 15, wacopo timang’o kara wamed bodho mwa i tic mi lembanyong’a? (Nen sanduku “ Lembakeca ma romo konya nitimo tic pa Mungu kakare kakare.”)

15 Ayi mange ma wanyutho ko nia waketho wiwa i kum tic ma watimo ni Mungu utie nimedo bodho mwa i tic mi rweyo lembanyong’a. Dhanu ma pol ma gibed gitimo kit tic ma tung’ tung’ gimediri asu ninwang’u formasio kara gimed ng’eyong’ec man bodho migi i tije. Wa jurwei lembanyong’a mi Ker de ukwayu watim lembe ma rom. Wacikara nitimo kero kara watuc nimedo bodho mwa ameda i tic mi lembanyong’a.​—Rie. 1:5; som 1 Timoteo 4:13, 15.

16 Wacopo timang’o kara wamed bodho mwa i tic mi lembanyong’a? Ubekwayu walub kilili telowic ma tung’ tung’ ma wabed wanwang’u i coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu. I coko maeno, wabed wanwang’u telowic ma konyowa nok nok kara wamed bodho mwa i tic mi rweyo lembanyong’a. Ku lapor, kinde ma jawikom mi coko ubemio juk ni awiya mi somo ma giai gitimo theng ponji migi, wan de wacopo nwang’u ponji niai kud i jukne, man eno copo konyowa nimedo bodho mwa i tic mi lembanyong’a. I ng’eye, saa ma wawok i rweyo lembanyong’a, wacopo tio ku jukne. Waromo kwayu bende nia warwei karacelo ku janen wi ungu mwa mi lembanyong’a, ku jarwei ma tie ku bodho, ku jayab yo kunoke ku jaliew mi twodiri. Bende, ka wabetio cuu ku jamtic ceke ma nwang’ere i Sanduku mi jamtic mi ponjo Biblia ku dhanu, wabinwang’u mutoro lee mandha i tije.

17. Bero ma kani m’ibinwang’u kan ibetimo tic pa Mungu kakare kakare?

17 Etie iwa rwom ma lee dit nitimo tic ‘karacelo ku Mungu.’ (1 Kor. 3:9) Kan ibeng’io lembe ma pigi tek, man ibeketho wii zoo i kum tic pa Mungu, e ‘ibitimo ni Yehova kud anyong’a.’ (Flp. 1:10; Zab. 100:2) Calu m’itie jaratic pa Mungu, bed ku genogen nia kadok ibenweng’iri ku peko, kunoke itie ku macero ma rukani de, Yehova bimio iri tego m’itie ku yenyne kara itim tic pare kakare kakare. (2 Kor. 4:1, 7; 6:4) Nik’ebed iberweyo lee kunoke nyo macero moko uketho iberweyo nyanok de, asu “anyong’a binegi” tekene ibetimo tije ku kero peri ceke. (Gal. 6:4 NWT) Kan ibetimo tic pa Mungu kakare kakare, eno binyutho nia imaru Yehova man dhanu wedu. “Tek itimo kumeni ibibodhri giri ku dhanu m’ubeduwinji bende.”​—1 Tim. 4:16.

WER 58 Wasai ju m’umaru kwiocwiny

^ par. 5 Yesu ung’olo iwa nia warwei lembanyong’a mi Ker man waketh dhanu gidok julub. I thiwiwec maeni, wabineno kite ma wacopo timo ko tic ma Mungu mio iwa kakare kakare, kadok nwang’u wabekadhu kud i peko ma tung’ tung’ de. Wabineno bende lembe ma waromo timo pi nimedo bodho mwa i tic mi rweyo lembanyong’a, man pi ninwang’u mutoro i tije.

^ par. 4 KORO I WEC: Tic ma wabetimo ni Mungu uketho i ie nirweyo lembanyong’a man niponjo dhanu, nigiero man niyiko udi ma watimo i ie thier, man nikonyo umego ma peko ma rek uwok i wigi.​—2 Kor. 5:18, 19; 8:4.

^ par. 13 Nen lembe abiro ma jukoro i sanduku, “Comment simplifier ta vie” i Otkur ma Wiw mi dwi mir 7, 2016, mba. 10.

^ par. 62 KORO I CAL. Nyamego moko ubetimo lanyuth mi liew i coko m’i kind yenga. I ng’eye, kinde ma jawikom mi coko ubemio ire juk, ebekiewo lembe ma copo konye i nyathibuku Somo piny man ponji. Nindo moko i ng’eye, ebetio ku juk m’enwang’u i coko i tic mi lembanyong’a.