Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

KPAWA MI KWO

Wanwang’u “Kidi ma i upal ma wel pinje lwar”

Wanwang’u “Kidi ma i upal ma wel pinje lwar”

WINSTON Payne giku Pamela (Pam) gibetimo i Bethel mir Australasie. I kwo migi, ginwang’u mutoro lee, re peko de ubedo nuti. I kind pekone moko, ugam ukwayu giii ning’iyo ku kit kwo mi dhanu mi kabedo ma juorogi i ie, man nyathin migi de ugam utho. Re kadok ginwang’iri ku peko maeno de, gimediri asu nimaru Yehova, nimaru umego man giweko ngo nitimo ni Yehova kud anyong’a. Wakenen lembe moko ma gikadhu kud i ie i kwo migi, ma gikoro iwa.

Winston kekor iwa, ituc ning’eyo Mungu nenedi?

Adongo i kiaru moko mi Queensland, i ng’om mir Australie, man jufwa gibino ngo jurudini. Calu ma bang’wa ubino bor, wabed wanen ungo akeca ku dhanu mange m’uweko jufwa. Kinde m’abino ku oro 12, acaku sayu ning’eyo Mungu. Abed akwaye nia ekonya ang’ei lemandha i wie. I ng’eye, agam aai kud i kiaru kaka ma wabed wafuro i ie fur man adok i adhura mi Adelaide ma nwang’ere yo piny mir Australie, pilembe anwang’u tic kuca. Saa m’adoko ku oro 21, acidh ayom i adhura mi Sydney; kuca re m’awok arombo ku Pam. Egam enyutho ira pi jurudini moko ma giyio nia dhanu mi Grande-Bretagne gitie nyikwayu mi suru apar mi ker ma yo malu mir Israel, ma jutero i ng’eca i oro 740 W.R.M. Kinde m’adok i Adelaide, akoro lembuno ni jaratic wada moko ma nwang’u dong’ ucaku ponjo Biblia ku Jumulembe pa Yehova. Waweco kude pi saa ma nok kende, re asagane iwi yioyic mi Jumulembe pa Yehova. I ng’ei wec maeno, anwang’u nia wang’ rwo m’abed arwo ma fodi a nyathin umaku bedwogo. Anwang’u nia acaku beng’eyo lemandha iwi Jacwic para man iwi Ker pare! M’umbe jiji, lemandha maeno ubino ira calu “kidi ma i upal ma wel pinje lwar.”​—Mat. 13:45, 46.

Pam, in de icaku sayu lemandha ma fodi i nyathin, inwang’e nenedi?

Adongo i adhura mi Coffs Harbour i ng’om ma julwong’o Nouvelle-Galles du Sud; jufwa gibino jurudini. Junyodo para, kwarumira man wang’umira gibino i kind jurudini m’uyio nia dhanu mi Grande-Bretagne gitie nyikwayu mir Israel. An, jalfwa ma nok, nyamira ma dit, kud umaru para ario, wang’eyo nia ketho Mungu meri ukwayu ibed nyikwayu mi Grande-Bretagne. Ento ayio ngo nyanok de paru maeno, man pi nindo ma dupa ebino ira lembe ma tek nicoro i vut Mungu. Kinde m’adoko ku oro 14, acaku cidho i kanisa ma tung’ tung’; acidho i kanisa mir Anglican, mi Batiste, man mir Avandis. Re acel de mbe m’ukonya ning’eyo Mungu.

I ng’eye, wagam wadok ku jufwa zoo i adhura mi Sydney. Kuca wawok wanwang’ara ku Winston saa m’ecidho i yom. Calu m’elar enyutho, wec ma wagam waweco wakude iwi lembe m’uneno dini uketho ecaku ponjo Biblia ku Jumulembe pa Yehova. I ng’eye, verse ubed ukoso ngo i barua moko ci m’ebed eoro ira. I andha lembene ubed unyayu ng’ecwiny i ia, re nok nok acaku nwang’u nia lembe m’ewotho kiewo ira utie lemandha iwi Mungu.

I oro 1962, agam adok abedo ceng’ini ku Winston i adhura mir Adelaide. Giwinjiri kud umego Thomas Sloman giku min ot pare Janice ma gibino bamisioner i Papouasie-Nouvelle-Guinée nia abed i bang’gi. Umego maeno giku min ot pare ginyutho ira mer ma lee mi tuko ngo man gikonya ning’eyo Yehova; saa maeno abino ku oro 18 kende. Pieno, an bende acaku niponjo Lembe pa Mungu, man i ng’ei nindo ma nok kende ci agam ayio nia anwang’u lemandha. Ndhundhu i ng’ei gamiri mwa waku Winston, wacaku tic mi saa ceke. Kadok wabed wanwang’u peko de, re tic ma watimo ni Mungu umio iwa mugisa lee mandha, man uketho wamedara nineno lemandha ma wanwang’u calu kidi ma i upal ma pire tek nisagu.

Winston, kenyuth iwa, saa m’icaku tic pa Yehova acaka, ewotho nenedi?

A. Kart m’unyutho kabedo ma wawotho i igi i tic mi twodiri

B. Kit pete mi cula moko. I wang’e, jubed julwong’o cula mi Kiribati man mi Tuvalu nia Gilbert man Ellice

C. Cula ma leng’ mi Funafuti i Tuvalu. Acel m’i kind cula ma pol ma waciwaliewo i wang’ ma fodi juoro ngo bamisioner kuca

Nyanok i ng’ei gamiri mwa waku Pam, Yehova uyabu iwa “dhugola ma dit” i tic pare. (1 Kor. 16:9) Tic mi saa ceke ma kwong’a ma wacaku timo ubino tic pa jayab yo. Umego Jack Porter giku dhaku pare Roslyn re ma gigam gimio amora mi tije i kumwa. Umego maeno ubedo jaliew mwa mi twodiri; kawoni en de etimo i komite mi filial mir Australasie. Waku Pam watimo tic pa jayab pi oro abic. Kinde m’adoko ku oro 29, juorowa nia wacak tic mi liewo twodiri i cula ma tung’ tung’ mi Pacifique sud, ma yor i ng’eye filial mi Fiji re m’ucaku neno wie. Cula ma wabed waliewone ubino: Samoa américaines, Samoa, Kiribati, Nauru, Niue, Tokelau, Tonga, Tuvalu, man Vanuatu.

I saa maeca, dhanu mi cula moko ma bor gibed giuriri kud i kum Jumulembe pa Yehova, pieno ugam ukwayu wabed ku wang’wa man wabed ku rieko. (Mat. 10:16) Jumulembe ubino mbe akeca i cokiri mi culane, re umego m’ubino nuti ne de gibino mbe ku udi ma gicopo gonjowa i ie. Pieno wabed wakwayu dhanu mi pacu ma keca ka nyo wacopo bevuto i bang’gi, wang’ ma pol gibed giyio iwa.

Winston, igam imiiri lee nikonyo tic mi loko dhok, dong’ kekor iwa, ang’o m’ucweli nimaru tije?

I cula mi Samoa, abetelo wi dharasa mi judong cokiri

Saa ma wacaku tic i cula mi Tonga, nwang’u fodi umego gitie ku trakt man nyithi buku moko kende i dhok mi Tonga. I tic mi rweyo lembanyong’a, gibed gitio ku buku La vérité qui conduit à la vie éternelle mir Anglais. Pieno, kud i kind dharasa mi judong cokiri m’utimo yenga ang’wen, judong cokiri moko adek giwinjiri man gicaku loko bukune i dhok mi Tonga, kadok nwang’u ging’eyo anglais akeca ngo de. Pam ubed ukiewe ku macini, e i ng’eye waore i filial mir États-Unis kara jucidh juwodhe iwi karatasi. Tijene zoo ucamu yenga ma romo abora. Kadok nwang’u lok ne ubino ber akeca ngo de, re buku maeno ukonyo dhanu ma weco dhu Tonga lee dit niponjo lemandha. Waku Pam watie ngo julok dhok, re kite ma wadiko ko cingwa kud umego maeno ugam umio ava mi tic mi loko dhok i kumwa.

Pam, tung’ tung’ ma kani m’ineno i kind kwo mi cula ku mir Australie?

Kaka ma wabed wabedo i ie kinde ma wabino timo tic mi twodiri

Kwone ukoc bor dit! Kaka moko uber ubed ucamuwa, kabedo moko ubino lieth magwei, kaka mange lundo piny ubino ng’ic mi tuko ngo; i cula mange lundo uyo man remokum re m’ucanduwa i ayi ma yerere ngo, man wabed wakoso bende cam. Re lembe mi mutoro de bedo nuti. Nja i mwony ceng’, wabedo i the nyathi odlum mwa ma there thwolo, man waneno pii umoyere ma ber. Diewor moko wabed waneno tipo ngasi ma dwi ucaru man ebed ecaru bende wi nam. Eno ubed ucwaluwa niparu lembe lee mandha iwi giracwia pa Yehova man nirwo i bang’e. Bende, eno ubed ukonyowa niketho wiwa akeca iwi lembe ma cuu kakare niketho wiwa i kum peko ma wabenwang’u.

Wagam wamaru awiya, pilembe wabed watuko kugi, man gibed gicung’iri i kumwa calu ma wabino mundu ma tar. Kinde ma wacidho liewo cula mi Niue, nyathi jalawobi moko ubin umulo bot Winston, man ewacu ire nia, “Yukwii upong’ i kor boti kumeni!” I andha ve nwang’u fodi eneno ngo dhanu ma jalayir kumeno, man eng’eyo ngo nia elwong’e nenedi!

Wabed wanwang’u can lee i adundewa ka wabeneno kite ma dhanu tie ko jucan man kinde ma wabeneno peko ma gibekadhu kud i ie. Gibino ku kabedo ma leng’ re odiyath ma cuu man pii ma leng’ mir amadha ubino mbe igi. Re umego ku nyimego mwa gibino mbe ku koo koo akeca; ging’iyo ku kit kwo maeca pilembe katimo nedi ubino mbe. Ento gibino ku mutoro pilembe gitie ku wedi migi i ng’etgi, gitie ku kaka ma gicopo timo i ie thier ni Yehova, man gitie ku rwom mi paku Yehova. Lapor migi ukonyowa niketho wiwa zoo i kum lembe ma pire tek akeca i kwo mwa.

Pam, saa moko ibed icidh itwomo pii i kulo, man ibed itedo kwen ku mac m’akudha; dong’ ibed itimo nenedi?

I cula mi Tonga, Pam ubelwoko bongu mwa

Adwoko foyofoc akeca ni baba pi ponji m’emio ira. Egam eponja ku lembe dupa, calu ve kite mi kudho mac, mi tedo cam ku mac m’avuka, man eponja ku kit kwo mi can. Nindo moko kinde ma wacidho liewo cokiri mi cula mi Kiribati, wawok wabedo i nyathi odlum moko ma ie ju kwio man ma jujaku there kud uboth. Pi nitedo cam moko ma yot, agam agolo nyathi vur moko i die ot man agam akonjo nying ngasi i ie kara eliel ve moo. Pi nitwomo pii ke, wabed warieyo ku mego mange i dhu kisima. Kara gituc niwodho pii kud i kisima, gibed gitio ku yen ma borne kago metre ario; gitwio piny moko i dhoge ve gol mi maku rec pi nigolo nyathithuki mi telo pii. Saa m’ewok tur pa ng’atini, ecoro i dhu vur, ebolo thuki pare, ewire ku yen mi cinge e pii caku mondo i thukine. Kan epong’o, egam etele woko. Abino paru nia etie yot; ento i ng’eye agam anwang’u nia kara eyot ungo. Kinde ma tur para romo, agam abolo thuki para wang’ lee re pii ukwero nimondo i ie de! Mon ma wabino kugi ging’iera ka cwinygi, e dhaku acel ugam ubin ukonya.

Wun ario zoo wugam wumaru tic ma juorowu nitimo i cula maeno. Nyo wucopo kekoro iwa lembe moko ma ber ma wubepoi i kume?

Winston: Kara watuc ninyang’ i suru moko mi dhanu mi kabedo maeno ugam ukwayu nindo moko ukadhi. Calu ve ka jutedo iri cam yo p’umego moko, jugam jutoko pinje ceke i weng’i. Ku kwong’a, calu wang’eyo ngo nia ubekwayu wawek cam moko igi, wabed wacame pet! Re kinde ma wanyang’ i kite ma lembe timere ko kuca, wacaku weko dong cam. Ento kadok wabed watimo kosa ma kumeno de, umego ku nyimego gibed ginyang’ kudwa. Gibino ku mutoro lee dit nibejolowa i ng’ei dwi ubusiel kinde ma wadwogo kendo niliewo cokiri migi. M’uweko an ku min ot para, umego ku nyimego mi cokiri maeno gineno ngo Jumulembe m’uai i cokiri mange ubino i bang’gi.

I cula mi Niue, wabecidho i lembanyong’a kud umego ku nyimego

Liew mwa ukonyo dhanu mange de ning’eyo Jumulembe pa Yehova. Gibed giparu nia umego mi ng’ombuca re ma giragu the dini mi Jumulembe pa Yehova. Pieno kinde ma gineno dhanu m’uai kaka mange ubino niliewo umego ni cula maeno, igi ugam uwang’ lii, ginyang’ nia karaman watie i ng’om zoo man wadieng’ piwa i kindwa.

Pam: Wia romo wil de ngo ku lembe moko m’ugam utimere kinde ma wacidh waliewo cokiri m’ubino kud umego ku nyimego nok mandha, i adhura mi Kiribati. Umego Itinikai Matera, m’ubino jadit cokiri eni kende utuc nitimo kero lee dit pi nipong’o yeny mwa. Nindo acel etuc ku sani moko i cinge ku tongweno acel kende i ie, e eyero kumae, “eni akelo iwu.” Nwang’u nindo kadhu lee ma fodi wabilo ngo tongweno. Lembe maeno ma kabang’e mbe m’etimo utuc nimulo adundewa lee dit.

Pam, oro moko i ng’eye, igam ioyo dhanu m’umbe. Ang’o m’ukonyi niciro peko maeno?

I 1973, agam anwang’u mugisa, saa maeno wabino timo tic i Pacifique sud. E wagam wanwang’u nia kwayu wadok wabed i Australie. Kinde ma wadok kuca i ng’ei dwi ang’wen, nyathin parane ugam utho. Abino ku can lee i adundena man Winston bende ubino ku can lee. Can m’abino ko ucaku jwik nok nok, re cwinya ubin ukwio kinde ma wanwang’u gazeti Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 4, 2009. “Penji mi jusom” m’uwok i gazeti maeno uyero kumae: “Nyo jucopo bedo ku genogen nia awiya m’utho kud i megi de bicer?” Thiwiwec maeno utielo cwinywa nia Yehova re m’ung’eyo gin m’ebitimo, man nia saa ceke etimo lembe m’atira. Ebidaru can ceke ma wanwang’ara ko i ng’om maeni, man mer pare ucwale niketho Wode ‘unyoth tic pa sitani ceke.’ (1 Yoh. 3:8) Thiwiwecne ukonyowa ninyang’ bende nia etie rwom ma lee mandha nibedo dhanu pa Yehova! Ka nwang’u genogen mi Ker pa Mungu mbe, wang’eyo ngo nia nwang’u kwo mwa cibedo nenedi.

I ng’ei ma nyathin mwa tho, wadok wacaku kendo tic mi saa ceke. Watimo pi dwi moko i Bethel mir Australie, e judok juorowa kendo i tic mi twodiri. I oro 1981, i ng’ei ma watimo pi oro ang’wen i poli moko mi Nouvelle-Galles du Sud man i Sydney, jugam julwong’owa i Bethel mir Australie ma kawoni utie Australasie; wabetimo i ie nitundo tin eni.

Winston, tic m’itimo i Pacifique sud ukonyi nenedi nitimo tic cuu i komite mi filial mir Australasie?

Andha ekonya i ayi ma tung’ tung’. Mi kwong’o, jukwayu nia filial mir Australie unen bende wi tic m’utimere i cula mi Samoa américaines man mi Samoa. Pieno, jugam judiko filial mi Nouvelle-zelande ku mir Australie karacelo. Pi kawoni, filial mir Australasie ubeneno wi tic mir Australie, mi Samoa américaines, mi Samoa, mi cula mi Cook, mi Nouvelle-zelande, mi Niue, mi Timor oriental, mi Tokelau, man mi Tonga. Agam aliewo culane ma pol kinde ma jubed juora niai kud i filial. Tic ma watimo karacelo kud umego ku nyimego maeno kinde m’abino i cula ubekonya lee kawoni i tic m’abetimo i komite mi filial.

Umego Winston giku Pam i filial mir Australasie

I adundo acopo wacu nia oro ma watimo karacelo waku Pam uketho wanyang’ nia judongo kendgi ngo re ma gisayu ning’eyo Mungu. Wanwang’u ponji maeno nikum lembe ma wakadhu kud i ie wan giwa. Awiya ma thindho bende gitie ku yeny mi “kidi ma i upal ma wel pinje lwar,” kadok nwang’u wedi migi moko ubefoyo ngo ku lemandha de. (2 Ub. 5:2, 3; 2 Kei. 34:1-3) I andha, Yehova Mungu ma jamer ubemito dhanu ceke unwang’ kwo, dok ebed awiya kunoke judongo!

Kinde ma wabino sayu lemandha waku Pam wang’ ma kwong’a kawoni oro 50 udaru kadhu, wagam wang’eyo ngo nia sayusacne biterowa kani. M’umbe jiji, lemandha mi Ker pa Mungu utie ve kidi ma i upal ma valer ne tie lee dit! Wabiweko ngo lonyo maeno uvuth ki kud i the cing’wa!