Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

KPAWA MI KWO

“Kawoni dong’ amaru tic mi rweyo lembanyong’a!”

“Kawoni dong’ amaru tic mi rweyo lembanyong’a!”

ADONGO i adhura mi Balclutha, i ng’om mi Nouvelle-Zélande. Kinde ma fodi anyathin, agam amaru Yehova lee man amito abed Jamulembe pare. Abed amaru nicidho i coko, man cokone ubino ira ni kaka m’awinjara ma ber i ie man ku mutoro. Kadok nwang’u abino dhanu ma jalewic de, re rweyo lembanyong’a kubang’ yenga ubino ira gin m’amaru lee. Lworo ubed unega ngo nirweyo lembanyong’a ni awiya wada mi somo man ni dhanu mange. Abino kud anyong’a nibedo acel m’i kind Jumulembe pa Yehova, uketho kinde m’adoko ku oro 11, e athiero kwo para ni Mungu.

ANYONG’A PARA THUM

Lembe ma rac utie nia, kinde m’adoko ku oro 13, winjiri para ku Yehova ucaku kwiyo. Acaku neno nia awiya wada mi somo gitie agonya i lembe ma gibetimo, man an de amito abed ku bed’agonya calu gin. Anwang’u nia cik ma junyodo para giketho man cik pa Mungu udoko ni gin ma woro tek. Kadok saa maeno ayio asu nia Yehova nuti de, re kindwa ubino ngo ceng’ini kude.

Aweko ngo nirweyo lembanyong’a magwei, re abed arweyo nyanok. Kan abecirweyo lembanyong’a, abed ayikara ngo, uketho nicaku wec ubed ubedo ira tek. Lembuno uketho abed anwang’u ngo dhanu m’adok aliew, m’atim kugi ponji mi Biblia, man anyong’a para de uthum. Eno uketho ava tic mi lembanyong’a udok uthum magwei kud i kuma. Acaku penjara kumae: ‘Nyo andha ng’atini copo rweyo lembanyong’a kubang’ yenga man kubang’ dwi?’

Kinde m’adoko ku oro 17, amito kud abed i the cik pa ng’atu moko. E acokara, aweko pacu, man adok i ng’om mi Australia. Kinde m’abecidho, jurunyodo para gibedo ku can. Cwinygi ubino dieng’, ento gibino ku genogen nia abimedara asu nitimo ni Yehova.

Kinde m’atundo i Australia, adok akwiyo dong’ magwei i thenge mi tipo. Acaku keng’o coko. Atwiyo mer kud aradu moko ma oro migi ucaku niai 18 nitundo 25, ma gin de gibed gimaru nicidho i coko calu an. Re ka wacidho i coko, uthienone wadok wacidh wamadhara man wamiel i ngandha. Aparu lembe, anwang’u nia tienda acel n’i lemandha, acel ke n’i ng’om, re abino mbe ku kakara i kabedo ario eno zoo.

ANWANG’U PONJI MA PIRE TEK

Oro ario i ng’eye, adok arombo ku nyamego moko m’ukonya uketho acaku nyang’ kaka ma nang’u kwo para uwok i ie. Wabino nyimego abic ma jumusuma ma wakwo i ot acel. Nindo moko wajolo jaliew mi twodiri ku min ot pare ma nyinge Tamara pi yenga acel i bang’wa. Kinde ma won ot pare ubino timo lembe mange mi cokiri, waku jumanyir wada wabed wanambu karacelo ku Tamara ma nwang’u wabeng’iero. Lembene ubed unyang’a lee. Etie ng’atu ma dieng’ ku dhanu man niweco kude de tie yot. Anwang’u etie lembe ma ber nia ng’atu m’ubetimo ni Yehova ukwayu ebed dhanu ma jukwo kude de ma ber.

Tamara ubino ng’atu ma won amora lee. Mer m’emaru ko lemandha man tic mi lembanyong’a ubed umio amora i kum jumange bende. Ebino kud anyong’a nitimo ni Yehova ku copo pare ceke; ento an, abino mbe ku mutoro pilembe abed arweyo ngo lembanyong’a ku tego para zoo. Pidoic ma ber man anyong’a mandha m’ebino ko, ubino kud adwogi ma lee iwi kwo para. Lapor pare utelo nen para iwi lemandha ma e ma pire tek: Yehova ubemito watim ire “kud anyong’a” man “ku wer.”​—Zab. 100:2.

KITE M’ACAKU MARU KO TIC MI LEMBANYONG’A KENDO

Abino kud ava ma nia an de abed ku kit anyong’a ma Tamara ubino ko, re pi nibedo kud anyong’ane, mito akeatim alokaloka ma lee. Lembene uting’o ira oro ma romo adek kumeni, kadong’ acaku timo alokaloka moko nyanok. Acaku yikara pi tic mi lembanyong’a, man wang’ acel acel abed atimo tic pa jayab yo ma jakony. Lembuno ukonya nivoyo lworo m’abino ko, man emio ira tegocwiny. Calu abed atio ku Biblia akeca i tic mi lembanyong’a, uketho abed anwang’u anyong’a lee i tije. I ng’eye nyanok, acaku timo tic pa jayab yo ma jakony kubang’ dwi.

Acaku ng’io jurimba i kind dhanu mi oro ma tung’ tung’ ma gibetimo ni Yehova ku copo migi ceke man kud anyong’a. Lapor migi ma beco ukonya nineno lembe ma pire tek m’ukwayu aketh i kwo para, man nisomo Biblia ku bang’ ceng’. Acaku nwang’u anyong’a lee i tic mi lembanyong’a, man i ng’eye, amaku tic pa jayab yo ma nja. I ng’ei oro ma dupa, eni kadong’ wia upoi cungo cuu i cokiri kud anyong’a.

ANWANG’U JANG’ETA MA NJA MA JAYAB YO

Oro acel i ng’eye, wanwang’ara kud Alex; etie dhanu ma ber m’umaru Yehova man m’umaru tic mi lembanyong’a. Ebino jakony tic i cokiri man etimo tic pa jayab yo pi oro abusiel. Etimo bende kaka ma yeny mi jurwei n’i ie i ng’om mi Malawi pi dwi abiro kunoke abora. Kuca, ewok etimo tic ku jumisioner; gibino ire ni lapor ma ber man gimio amora i kume kara emedere niketho lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a i kwo pare.

E i oro 2003, wagamara kud Alex, man niai eca, wabemedara asu ku tic mi saa ceke. Wanwang’u ponji ma beco dupa man Yehova de umio iwa mugisa i ayi ma kwanere ngo.

YEHOVA UMIO IWA MUGISA NISAGU

Kinde ma wan’i tic mi lembanyong’a i Gleno, Timor-Leste

I oro 2009, julwong’owa nitimo calu jumisioner i Timor-Leste, ma tie cula moko ma nyanok i ng’om mi Indonesia. Ebino iwa lembe mi zungo man ma wang’uijo i nindo maeno ceke. Dwi abic i ng’eye, judok juorowa i Dili ma tie adhura ma dit mi ng’ombe.

Ayi kwo mi kabedone ukoc bor ku ma wabino ko i wang’e. Ugam ukwayere nia wang’ii ku suru mange, dhok, cam, man kit kwo ma nyen. Wang’ ma pol i tic mi lembanyong’a, wabed wanwang’u dhanu ma jucan lee, m’usomo ngo, man ma jubed jusendogi. Waneno dhanu ma poyo ni i kumgi man ma gidong’ ku can i cwinygi pi lwiny ma gikadhu kud i ie man pi rop * m’ubino i ng’ombe.

Tic mi lembanyong’a ubino ber mi tuko ngo iwa! Ku lapor, nindo moko anwang’u nyaku moko mi oro 13 ma nyinge Maria * ubedo ku can. Nwang’u min fodi utho oro ma nok, man won ke ebed eneno wang’ acel acel. Calu awiya mange m’i oro pare, Maria de ugam ung’eyo ngo gin m’umaku etim i kwo pare. Abepoi, nindo moko ebino koro ira ku ywak kite m’ebewinjere ko. Ento abino nyang’ ungo i lembe m’ebeyero, pilembe nwang’u fodi ang’eyo ngo dhok pare cuu. Arwo i bang’ Yehova, akwaye nia ekonya ayer wec ma copo tielo cwinye, man acaku somo ire giragora pi nijuko cwinye. Oro moko i ng’eye, aneno lemandha uloko kwo pa Maria: Paru pare lokere, ayi pare, man en zoo elokere. Elimo batizo, man kawoni etie ku ponji mi Biblia m’etelo wie gire. Tin Maria utie ku wedi pare dupa i thenge mi tipo, niwacu dhanu pa Yehova ma gimare.

Yehova umio mugisa iwi tic mi rweyo lembanyong’a i Timor-Leste. I kind oro 10 kende ci, dhanu dupa ulimo batizo, dupa m’i kindgi ubetimo calu juyab yo, jukony tic, kunoke judong cokiri. Jumange ke gibetimo tic i kabedo mi loko dhok, man gibekonyo tic mi loko girasoma ma tung’ tung’ m’ujengere iwi Biblia. Anyong’a nega lee kan awinjo gibewer i coko, gibevonjo, man gibeteng’ini i thenge mi tipo.

Wakud Alex, wabepoko karatasi mi lwong’o dhanu i Poi pi tho pa Yesu, kaka ma fodi jurweyo ngo akeca i ie

ANG’EYO NGO NIA NWANG’U ACOPO BEDO KUD ANYONG’A MA KUMENI

Kwo mwa i Timor-Leste ukoc bor kud ayi kwo m’i Australia, re abino kud anyong’a lee. Saa moko warikara bik i mutukari acel, ku rec m’uthwo i ie, man ku dek ma col bik ma juai ko i soko. Nindo moko wabed watelo wi ponji mi Biblia i ot ma nyanok ma lieth m’utur n’i ie ma nwang’u gweno ke uberingo swa i ng’etwa. Re kadok kud i kind peko maeno de, wang’ ma pol ayero nia ‘eni tie lembe ma ber m’usagu zoo.’

Kinde ma wabecidho i kabedo ma juorowa i ie

Kan aparu pi lembe m’ukadhu, adwoko foyofoc lee ni jurunyodo para pi kero ma gitimo kara ang’ei Yehova, man kony ma gimio ira kadok nwang’u winjiri para ku Yehova ukwiyo de. Lembe ma Lembrieko 22:6 uyero, utimere andha i kwo para. Baba ku mama gitie kud anyong’a lee i kumwa kud Alex; gitie kud anyong’a nineno nia wabetimo ni Yehova. Niai oro 2016, watimo tic mi juliew i twodiri i ng’om ma filial mi Australasia ubeneno wie.

Kinde m’abenyutho video pa Caleb giku Sophia ni awiya moko mi Timor ma gitie kud anyong’a

Etie lembe ma tek niyio nia pi nindo ma dupa agam amaru ngo tic mi lembanyong’a. Kawoni dong’ amaru tije lee! Anwang’u nia kadok wabenwang’ara ku lembang’o i kwo mwa de, anyong’a mandha junwang’u kende kende nwang’u jubetimo ni Mungu kud adunde ceke. Oro 18 m’ukadhu, ma watimo ni Yehova karacelo kud Alex, ubino oro mir anyong’a ma lee i kwo para. Kawoni abenyang’ i lembe ma e ma jagor Zaburi uyero ni Yehova: “Wek anyong’a neg dhanu ceke m’upondo i beng’i. . . . Wek ju m’umaru nyingi bende anyong’a neggi ni kumi.”​—Zab. 5:11.

Etie anyong’a ma dit mandha niponjo Biblia ku dhanu ma mol!

^ par. 21 Niai i oro 1975, lwiny ubino i Timor-Leste pi oro ma kadhu 20, pilembe dhanu mi ng’ombe gibino kiedo pi lembgamba kara ginwang’ bed’agonya.

^ par. 22 Juloko nying’ moko.