Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 17

Piri tie tek lee i i Yehova!

Piri tie tek lee i i Yehova!

“Anyong’a nego Yehova kum dhanu pare.”​—ZAB. 149:4.

WER 108 Mer mi gwokobedoleng’ pa Mungu

I ADUNDO *

“Anyong’a nego” Wegwa m’i polo i kum ng’atuman m’i kindwa (Nen udukuwec mi 1)

1. Yehova neno ang’o i bang’ dhanu pare?

“ANYONG’A nego Yehova [Mungu i] kum dhanu pare.” (Zab. 149:4) Eno tie lembe ma ketho wabedo kud anyog’a lee! Yehova neno kite mwa ma beco; eneno nia wacopo doko dhanu ma ber, man ekonyowa nidoko jurimbe. Ka wabemedara nigwoko bedoleng’ mwa ire, ebibedo ceng’ini kudwa rondo ku rondo!​—Yoh. 6:44.

2. Pirang’o dhanu moko unwang’u nia Yehova copo marugi ngo?

2 Jumoko copo yero nia, ‘Ang’eyo nia Yehova umaru dhanu pare i ungu, dong’ ang’o ma copo ketho ang’eyo andha nia emaru an de?’ Ang’o ma copo ketho ng’atini penjere ku penji ma kumeno? Nyamego Oksana *, m’unwang’ere ku peko ma lee kinde ma fodi e nyathin, uwacu kumae: “Anyong’a ugam unega lee dit kinde m’alimo batizo man acaku tic pa jayab yo. Ento oro 15 i ng’eye, paru mi peko m’akadhu kud i ie kinde m’abino nyathin ucaku sendo wiya. Anwang’u nia pira tie tek ungo i wang’ Yehova, man nia ecopo mara ngo.” Nyamego Yua, ma tie jayab yo ma de unwang’ere ku peko dupa kinde ma fodi enyathin, uyero kumae: “Athiero kwo para ni Yehova, pilembe agam amito anyai anyong’a i ie. Ento ang’eyo nia ecopo mara ngo nyanok de.”

3. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

3 Calu nyimego ario ma waweco pigi, in de imaru Yehova lee; re saa moko iromo bedo ku jiji nia emeri ngo. Pirang’o pire tie tek ing’ei nia andha Yehova ubedieng’ piri? Dong’ ang’o ma copo konyi kinde m’ibeparu nia emeri ngo? Wakenwang’ dwoko wang’ penji maenogi.

NIBEDO KU JIJI IWI MER PA YEHOVA TIE RAC

4. Pirang’o etie lembe ma rac nibedo ku jiji iwi mer ma Mungu maru kowa?

4 Mer utie ku tego lee. Ka wang’eyo nia andha Yehova umaruwa man ebekonyowa, wabitimo ire kud adundewa ceke kadok kud i kind peko de. Ento tek watie ku jiji iwi mer ma Mungu maru kowa, “tego mwa [bijwik].” (Rie. 24:10) Tek cwinywa utur, man wabayu yioyic mwa i Mungu, e niceriri ni abidhe pa Sitani de bivoyowa.​—Ef. 6:16.

5. Nibedo ku jiji iwi mer pa Mungu umio matoke ma kani ni jumoko?

5 Jiji uketho Jukristu moko mi rundi mwa tin ukwiyo i thenge mi tipo. Jadit cokiri moko ma nyinge James uyero kumae: “Kadok abino timo i Bethel, man amaru nirweyo lembanyong’a i cokiri mi dhok mange de, re abedo ku jiji nia Yehova ubejolo ngo tic m’abino timo ire. I kare moko, acaku bedo ku jiji kadok iwi rwo para de nia Yehova ubewinjo ngo.” Nyamego Eva, ma de ubetimo tic mi saa ceke, uyero kumae: “Anwang’u nia nibedo ku jiji iwi mer pa Yehova, copo bedo ku matoke ma rac iwi lembe ceke ma wabetimo ire. Lembuno copo ketho imaru ngo lembe mi tipo, man ejwigo anyong’a peri m’ibetimo ko ire.” Umego Michael ma tie jayab yo ma nja man jadit cokiri ke uyero kumae: “Kan iyio ngo nia Mungu ubedieng’ piri, kindwu de bibedo bor kude.”

6. Wacikara nitimo ang’o ka watie ku jiji iwi mer ma Mungu umaru kowa?

6 Lembe maeno ubenyutho kite ma yioyic mwa copo nyothere ko ka waparu nia Yehova umaruwa ngo. Dong’ wacopo timo ang’o tek wanwang’u nia watie ku jiji iwi mer ma Mungu umaru kowa? Wacikara niwodho parune pio pio cen kud i wiwa! Kway Yehova ukonyi iwil “pidoic” maeno ma rac ku “kwiocwiny pa Mungu, ma sagu ng’eyong’ec ceke, [ma] bikuro adundewu ku pidoiwu.” (Zab. 139:23; Flp. 4:6, 7) Poi nia lembuno ubetimo ini kendi ngo. Umego ku nyimego mange de gibenyego ku paru maeno ma rac. Kadok jurutic pa Yehova mi rundi ma con de ginyego ku paru ma kumeno. Dong’ wakenen ponji ma wacopo nwang’u kud i lapor pa Jakwenda Paulo.

PONJI MA WACOPO NWANG’U NIAI KUD I LAPOR PA JAKWENDA PAULO

7. Paulo ubino ku peko ma kani?

7 Nyo saa moko ineno nia itie ku rwom dupa ma nipong’ogi kubang’gi kubang’gi utie tek iri? Ka eyo, icopo nyang’ i lembe ma Paulo ukadhu kud i ie. Ebino dieng’ pi cokiri acel kende ngo, ento “pi kanisa ceke.” (2 Kor. 11:23-28) Nyo twoyo moko umoko i kumi ndiki ndiki m’uketho wang’ ma pol ibedo ngo kud anyong’a? Paulo de ‘ukudho m’i ring’kum’ ubed usende lee, ma saa moko nyo ubino remokum, m’emito nia nwang’u uthum kud i kume. (2 Kor. 12:7-10) Nyo cwinyi tur pi kosa moko m’itimo? Ka eyo, poi nia Paulo de saa moko uwinjere kumeno. Ewacu nia etie “ng’atu ma ng’ic” pilembe saa ceke ebed enyego pi nitimo lembe m’atira.​—Rum. 7:21-24.

8. Ang’o m’ukonyo Paulo ninyego ku peko pare?

8 Kadok Paulo ubed unwang’ere ku peko ma tung’ tung’ man i wang’ lembe ma turo cwinyjo de, re emedere asu nitimo ni Yehova. Ang’o m’ukonye? Kadok cwinye ubed udieng’ lee pi ng’ico pare de, re ebino ku yioyic ma tek iwi jamgony. Egam eng’eyo lembe ma Yesu ung’olo m’uwacu nia ‘ng’atu ma tek uyie . . . bibedo ku kwo ma rondo ku rondo.’ (Yoh. 3:16; Rum. 6:23) M’umbe jiji, Paulo ubino acel m’i kind dhanu m’ubedo ku yioyic iwi jamgony. Eng’eyo nia Yehova utie ayika nitimo kisa ni dhanu m’utimo dubo, kadok dubo ma pek de, tek dhanune giyewo dubo migi.​—Zab. 86:5.

9. Wec ma Paulo uyero ma nwang’ere i Jugalatia 2:20, ubemio iwa ponji ma kani?

9 Paulo ubino bende ku yioyic i tego mi mer pa Mungu m’enyutho nikadhu kud i Yesu m’eoro ubin utho pire. (Som Jugalatia 2:20.) Kenen wec ma tokcen mi tielocwiny ma nwang’ere i lembe ma e ma Paulo uyero: ‘Wod Mungu, umara, [man] emiyere gire pira.’ Paulo uparu ngo nia etie dhanu ma rac ma Mungu copo maru ngo, m’ewac ko kumae: ‘Ang’eyo thelembe m’uketho Yehova umaru umego para, ento an re ecopere ngo nia emara.’ Paulo upoyo wi Jukristu mi Roma kumae: “Kinde ma fodi wa judubo, Kristu tho piwa.” (Rum. 5:8) Gin moko acel de mbe ma copo cero Mungu nimaruwa!

10. Wacopo nwang’u ponji ma kani i lembe m’ugorere i Jurumi 8:38, 39?

10 Som Jurumi 8:38, 39. Paulo ung’eyo tego mi mer pa Mungu; uketho ekiewo nia gin moko mbe ma ‘bicopo koyowa ku mer pa Mungu.’ Eng’eyo kite ma Yehova ugam unyutho ko cirocir ni nyithindho mir Israel. Eng’eyo bende kite ma Yehova unyutho ko kisa ire. Pieno, i yo moko, Paulo ubino yero nia, ‘calu Yehova uoro Wode ubin utho pira, acikara ngo nibedo ku jiji iwi mer m’emara ko.’​—Rum. 8:32.

Gin ma pire tek i wang’ Mungu, utie gin ma wabetimo kawoni man ma wabitimo i nindo m’ubino, ento ungo kosa ma watimo con (Nen udukuwec mir 11) *

11. Kadok nwang’u Paulo utimo dubo, calu dubo ma jugoro pire i 1 Timoteo 1:12-15, pirang’o cwinye ubino tek nia Mungu mare?

11 Som 1 Timoteo 1:12-15. Cicopere saa moko Paulo de ubed udieng’ pi lembe ma rac m’ebed etimo i wang’ nidoko Jakristu, uketho eyero nia en e ‘jadubo ma dit.’ Lembuno copo wang’u ngo iwa, pilembe i wang’ ning’eyo lemandha, ebed enyayu ragedo i kum Jukristu kubang’ adhura, ebed ebolo jumoko i kol, jumange ke ebed eyio nia juneggi. (Tic. 26:10, 11) Iparu nia Paulo copo winjere nenedi kan enwang’u Jakristu moko m’aradu m’egam eketho junego junyodo pare? Ang’eyang’o ubed uwok lee i ie pi dubo m’etimo, re eng’eyo nia cak m’uoi i ng’om dong’ jobere ngo. Eyio nia Kristu utho pire, uketho ekiewo kumae: “Ni kum bero pa Mungu abedo ku ramba nini.” (1 Kor. 15:3, 10) Lembuno ubemio iwa ponji ma kani? Ng’ei nia Yesu utho piri, m’emio ko iri yo m’ibed ko ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. (Tic. 3:19) Gin ma pire tek i wang’ Mungu, utie gin ma wabetimo kawoni man ma wabitimo i nindo m’ubino, ento ungo kosa ma watimo con, kadok nwang’u saa maeca wabino Jumulembe pa Yehova kunoke ngo de.​—Isa. 1:18.

12. Lembe ma jugoro i 1 Yohana 3:19, 20 copo konyowa nenedi ka wanwang’u nia Mungu copo maruwa ngo?

12 Kan i paru pi tho ma Yesu utho ko pi dubo peri, icopo yero nia, ‘aromo ngo ninwang’u yung ma dit maeno.’ Pirang’o icopo winjiri kumeno? Calu wa dhanu ma waleng’ ungo, adudewa copo wondowa nia piwa tek ungo, man nia waromo ngo ya Mungu umarwa. (Som 1 Yohana 3:19, 20.) Kinde ma paru maeno ubino i wiwa, ukwayu wapoi nia “Mungu dwong’ ma sagu adundewa.” Mer man kisa pare utie ku tego lee nisangu paru ceke ma rac ma wacopo bedo ko. Mito watim tego wayi nia Yehova umaruwa. Kara watim kumeno, mito waponj Lembe pa Mungu kubang’ ceng’, warwo thiri thiri, man wanwang’ saa mi bedo karacelo kud umego ku nyimego. Pirang’o lembe maeno pigi tie tek?

PONJO BIBLIA, RWO, MAN UMEGO KU NYIMEGO, COPO KONYOWA

13. Ponjo Lembe pa Mungu konyowa nenedi? (Nen sanduku “ Lembe pa Mungu ukonyogi.”)

13 Ponj Lembe pa Mungu kubang’ ceng’, e ibinyang’ i kum kite pa Yehova dupa ma beco. Ibinwang’u nia emeri lee. Nyamu i Lembe pa Mungu kubang’ ceng’ bikonyi niparu lembe cuu, man ‘nitwinyo’ paru peri man adundeni. (2 Tim. 3:16) Umego Kevin, ma tie jadit cokiri, m’ugam unwang’u nia ve tije mbe, uyero kumae: “Somo Zaburi 103 man nyamu ie, ukonya nitiro paru para man ninyang’ cuu i paru pa Yehova.” Nyamego Eva ma waweco pire ke, uyero kumae: “Kubang’ nindo, adaru dong’ mwony pa ceng’ ku nyamu i lembe iwi gin ma pire tek i wang’ Yehova. Eno ketho abedo ku kwiocwiny mir adunde, man yioyic para doko tek.”

14. Rwo copo konyowa nenedi?

14 Rwo thiri thiri. (1 Tes. 5:17) Mer m’i kind dhanu ario bedo ma tek nwang’u gibeweco thiri thiri i kindgi kud adundegi zoo. Mer m’i kindwa ku Yehova de kumeno. Ka wabekoro ire kite ma wawinjara ko, paru mwa, man lembe m’udieng’o cwinywa i rwo, eca nwang’u wanyutho nia waketho genogen mwa i wie, man nwang’u wang’eyo nia emaruwa. (Zab. 94:17-19; 1 Yoh. 5:14, 15) Nyamego Yua ma waweco pire, uyero kumae: “Kan aberwo, ajik ungo kende kende nikoro ni Yehova gin m’utimere nindo ma cing’ nica. Akoro ire kite m’awinjara ko man paru para. E nok nok acaku neno Yehova ungo calu jadit tic mi kampuni m’umito judwok ire rapor, ento calu Wego m’umaru nyithindhe lee.”​—Nen sanduku “ Nyo idaru some?

15. Yehova unyutho nenedi nia emaruwa?

15 Nwang’ saa m’ibed ko karacelo kud umego ku nyimego; kum gitie giramia m’uai i bang’ Yehova. (Yak. 1:17) Wegwa mi polo unyutho nia emaruwa nikadhu kud i bang’ umego ku nyimego m’emio iwa i cokiri ma gibenyutho “mer i nindo ceke.” (Rie. 17:17) I waraga ma Paulo ukiewo ni Jukolosai, eweco pi Jukristu moko m’ugam ukonye; eyero nia gibino ire ni ‘jukocwiny’ ma dit. (Kol. 4:10, 11) Kadok Kristu Yesu de ugam ufoyo kony ma malaika man ma jurimbe gimio ire.​—Lk. 22:28, 43.

16. Umego ku nyimego giromo konyowa nenedi kara kindwa ubed ceng’ini ku Yehova?

16 Nyo in de ibed isayu kony i bang’ umego ku nyimego mi cokiri, man ijolo kony ma gimio irine? Nikoro lembe m’ubedieng’o cwinywa ni Jakristu m’uteng’ini, nyutho ngo nia yioyic mwa nok, ento lembene copo gwokowa. Umego James ma waweco pire, uyero kumae: “Nitwiyo mer ku Jukristu m’uteng’ini ukonya lee mandha. Ka paru ma rac unura, ku cirocir giwinja cuu, man giyero ira nia gimara. Nikadhu kud i bang’gi, aneno andha nia Yehova umara man nia ebedieng’ pira.” Nyo eno ubenyutho ngo nia pire tie tek ya wamedara nibedo ku winjiri man mer ma ceng’ini kud umego ku nyimego mwa?

BED I MER PA YEHOVA

17-18. Wacikara niwinjo ng’a, man ke pirang’o?

17 Sitani ubemito wavoci kara kud watim lembe m’atira. Emito wagen nia Yehova umaruwa ngo, man nia waromo ngo nia ebodhwa. Ento calu ma waneno, eno tie ndra.

18 Yehova umeri, man piri tie tek lee i ie. Tek iworo dwande, e ‘ibibedo i mer pare’ rondo ku rondo calu Yesu. (Yoh. 15:10) Pieno, kud iwinj Sitani man kud iwek adundeni uwondi nia Yehova umeri ngo. Ento winj Yehova, kum eneno kite ma beco ma ng’atuman m’i kindwa utie ko. Ng’ei nia “anyong’a nego Yehova kum dhanu pare,” uketho i ie in bende!

WER 141 Kwo tie gin ma wang’u ijo

^ par. 5 Umego ku nyimego moko ginwang’u nia etie lembe ma tek nia Yehova umargi. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi thelembe m’uketho wacopo bedo ko ku genogen nia Yehova umaru ng’atuman m’i kindwa acel acel. Wabiweco bende iwi kite ma waromo voyo ko jiji ma watie ko iwi mer m’emaru kowa.

^ par. 2 Juloko nying’ moko.

^ par. 67 KORO I CAL: I wang’ ning’eyo lemandha, Paulo unyayu ragedo i kum Jukristu man ebolo judupa m’i kindgi i kol. Kinde m’ejolo gin ma Yesu utimo ire, etimo alokaloka, man etielocwiny umego pare; ma jumoko m’i kindgi copo bedo ju m’enyayu ragedo i kum wedi migi.