Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 20

Bed ku nen ma cuu iwi tic peri mi rweyo lembanyong’a

Bed ku nen ma cuu iwi tic peri mi rweyo lembanyong’a

“Coi kodhi peri, man . . . kud icer cingi.”​—EKL. 11:6.

WER 70 Wayeny ju m’uromo

I ADUNDO *

I ng’ei ma Yesu uidho i polo, julubne girweyo lembanyong’a kud amora i Yerusalem, man i kaka mange ma bor (Nen udukuwec mi 1)

1. Yesu uweko lapor ma kani ni julub pare, man julubne ke gitimo ang’o? (Nen cal m’i ng’eye.)

KINDE ma Yesu ubino iwi ng’om, ebino ku nen ma ber iwi tic mi lembanyong’a, man ebemito wan de wabed ku nen ma ber iwi tije calu en. (Yoh. 4:35, 36) Julub gibino kud amora lee i tic mi rweyo lembanyong’a kinde ma fodi gibino karacelo ku Yesu. (Lk. 10:1, 5-11, 17) Ento amora migine udok ujwik pi nindo moko i ng’ei ma jutwiyo Yesu man junege. (Yoh. 16:32) I ng’eye kinde ma Yesu ucer, eketho cwinygi nia giketh wigi zoo i kum tic mi rweyo lembanyong’a. Man i ng’eye kinde m’eidho i polo, julubne gidok girweyo lembanyong’a kud amora ma dit, uketho judegi migi de giwacu nia, “nen, wuromo Yerusalem ceke ku ponji mu.”​—Tic. 5:28.

2. Yehova upoko mugisa nenedi iwi tic mi rweyo lembanyong’a?

2 Yesu utelo wi tic mi rweyo lembanyong’a ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gibino timo, e Yehova umiyo igi mugisa uketho dhanu m’ujolo lembe migi uwotho medere ameda. Ku lapor, i ceng’ Pentekoste mi oro 33 R.M., dhanu ma romo 3 000 ulimo batizo. (Tic. 2:41) Man wend julub de uwotho medere ameda nisagu. (Tic. 6:7) Yesu de ular uyero nia dhanu dupa bijolo lembanyong’a i nindo mi kajik ceng’.​—Yoh. 14:12; Tic. 1:8.

3-4. Pirang’o nirweyo lembanyong’a copo bedo tek ni jumoko, man wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

3 Wan ceke wabed watimo kero nibedo ku nen ma cuu iwi tic mi rweyo lembanyong’a. I ng’om moko, etie yot nibedo ku nen ma cuu iwi ticne. Pirang’o? Pilembe nwang’u dhanu dupa gimaru niponjo Biblia, ma jumoko m’i kindgi nwang’u ukoso Jamulembe pa Yehova m’uponj kugi Biblia! Ento i ng’om mange, etie lembe ma tek nirweyo lembanyong’a pilembe wang’ ma pol junwang’u ngo dhanu i pacu. Ju ma tek junwang’u ke, nwang’u moko gimaru ngo juwec kugi iwi lembe mi Biblia.

4 Tek ibekwo i kabedo ma rweyo lembanyong’a tie tek i iye, lembe ma wabiweco i wiye i thiwiwec maeni copo konyi. Wabiweco iwi lembe ma jumoko utimo kara ginwang’ dhanu lee i tic mi rweyo lembanyong’a. Man i ng’eye, wabineno nia pirang’o ukwayu wabed ku nen ma ber iwi tic mi lembanyong’a kadok dhanu giwinjwa kunoke ngo.

BED KU NEN MA BER TEK IBENWANG’U NGO DHANU

5. Jurwey moko gibenwang’iri ku peko ma nenedi?

5 Jurwey lembanyong’a dupa ginwang’u nia etie lembe ma tek ninwang’u dhanu i pacu. Jurweyne moko gikwo i kabedo ma jugiero udi ma dongo i iye ma polisi kuro dhoge akura. Ng’atu m’ukuro dhu gang’ne copo yiyo ngo nia ng’atu moko acel de umondi ka fodi ng’atu m’ukwo i otne ulwong’i ngo alwong’a. I kabedo mange, jurwey lembanyong’a gicopo rweyo lembanyong’a ma ber ot ku bang’ ot, re ginwang’u dhanu ma nok kende i pacu. Jurwey lembanyong’a mange ke girweyo i kiaru kunoke i pacu ma bor kaka ma nwang’u dhanu kwo nok i iye. Gicopo wotho woth ma bor pi ninwang’u ng’atu acel kende, ma ka gitundo, moko ginwang’e de ngo i pacu! Ka wanwang’ara ku peko ma kumeno, ukwayu ngo cwinywa utur. Dong’ wacopo timo ang’o kara wavoy peko maeno man wawec ku dhanu dupa?

6. Tic mi jurwey lembanyong’a urombo nenedi ku tic mi judwar nami?

6 Yesu uporo tic mi rweyo lembanyong’a ku tic mi judwar nam. (Mk. 1:17) Saa moko judwar nam gitimo tic duu re ginwang’u ngo rec acel de. Re cwinygi tur ungo; giloko ayi mi dwaru rec. Giwilo saa, kabedo, kunoke bodho migi mi dwar. Wan de wacopo timo aloka loka ma rom i tic mwa mi rweyo lembanyong’a. Wakewec kawoni iwi gin ma wacopo timo.

Kinde m’iberweyo lembanyong’a i kabedo ma dhanu nwang’ere ngo akeca i iye i pacu, pim ninwang’ugi i saa mange, man i kabedo m’ukoc, kunoke wil bodho mange (Nen udukuwec mir 7-10) *

7. Wacopo nwang’u adwogi ma kani tek warweyo lembanyong’a i saa ma tung’ tung’?

7 Pim nirweyo lembanyong’a ni dhanu i saa ma tung’ tung’. Wabinwang’u dhanu dupa tek waberweyo lembanyong’a i saa ma gicopo nwang’iri i iye i pacu, pilembe dhanu ci dwogo pare kokoro i pacu! Umego ku nyimego dupa ginwang’u nia etie ber nirweyo lembanyong’a ku reto kunoke ku dhug uthieno, pilembe saa maeno ginwang’u dhanu lee i pacu. M’umedo maeno, copere nia wegi pacu nwang’u gitie ma ber, man gitie ayika niweco ku dhanu i kum saa maeno. Kunoke, icopo tiyo ku lembe moko ma David ma tie jadit cokiri utimo. Eyero nia kinde ma girweyo lembanyong’a pi saa moko, en ku ng’atu m’eberweyo kude, gilokiri gidok ku ng’eigi pi nidok neno dhanu ma ginwang’u ngo i pacu kinde ma gibino rweyo. Ekoro kumae: “Etie lembe mi zungo nia ka wadok ku ng’eiwa, wadok wanwang’u dhanu lee.” *

Kinde m’iberweyo lembanyong’a i kabedo ma dhanu nwang’ere ngo akeca i iye i pacu, pim ninwang’ugi i saa mange (Nen udukuwec mir 7-8)

8. Wacopo tiyo kud Eklizia 11:6 nenedi i tic mwa mi rweyo lembanyong’a?

8 Ukwayu ngo cwinywa utur. Eno re m’utie ponji ma wanwang’u i giragora ma thiwiwec maeni ucungo i wiye. (Som Eklizia 11:6.) David ma waweco pire uweko ngo cwinye utur. I ng’eye, edok enwang’u dhanu i pacu moko m’i wang’e epimo kpe enwang’u ngo dhanu i iye. Ng’atu m’enwang’une umaru niweco iwi lembe mi Biblia man ewacu kumae: “Akwo kago oro 8 keni, re fodi aneno ngo Jamulembe pa Yehova acel de i dhugola para.” David ukoro kumae: “Anyang’ nia ka wanwang’u ng’atini i pacu pare, wang’ ma pol ng’atune jolo rwonglembe ma wabeyero ire.”

Kinde m’iberweyo lembanyong’a i kabedo ma dhanu nwang’ere ngo akeca i iye i pacu, pim ninwang’ugi i kabedo m’ukoc (Nen udukuwec mir 9)

9. Jurwey lembanyong’a moko gitimo ang’o kara ginwang’ dhanu?

9 Pim nirweyo i kabedo ma tung’ tung’. Jurwey lembanyong’a moko giloko kabedo ma girweyo i iye, kara giwec ku dhanu ma nwang’u bebedo tek i iye i pacu. Ku lapor, nirweyo lembanyong’a ku dhu yo, kunoke ku prezantwar utie bodho ma ber pi niweco ku dhanu ma gikwo i udi ma dongo ma nirweyo lembanyong’a ot ku bang’ ot copere ngo i iye. Bodho maeno ketho giweco ku dhanu ma gikwo i ot ma dongo wang’ ku wang’, ma kanang’ gitimo kumeno ngo, nwang’u ecicopere ngo igi. Bende, jurwey lembanyong’a ma dupa ginwang’u nia dhanu beyenyo yiyo akeca girasoma mwa i kabedo ma juyiko ma dhanu beciliewo, i soko, man i kaka ma jutimo iye kuloka. Umego Floiran ma tie jaliew mi twodiri i ng’om mi Bolivie, uyero kumae: “Wacidho i soko man i kabedo mi lwor, i kind saa abiro mi dieceng’ ku saa abung’wen mi reto, saa ma nwang’u dhanu upong’ ungo i iye iwi jurulwor. Wang’ ma pol waweco ma ber kugi, man wacaku kadok ponji mi Biblia bende kugi.”

Kinde m’iberweyo lembanyong’a i kabedo ma dhanu nwang’ere ngo akeca i iye i pacu, pim ninwang’ugi ku bodho mange (Nen udukuwec mir 10)

10. Pi nirweyo lembanyong’a ni dhanu, icopo tiyo ku bodho mange ma kani?

10 Pim nitiyo ku bodho ma tung’ tung’. Wakemak nia itimo kero wang’ udul kara inwang’ ng’atini i pacu. Idok i bang’e i saa ma tung’ tung’, re asu inwang’e ngo i pacu. Nyo iparu nia yo mange nuti m’icopo nwang’e ko? Nyamego Katarína uwacu kumae: “Abed akiewo barua ni dhanu m’abed anwang’u ngo i pacu. I baruane, akiewo lembe ma nwang’u acopo yero kan arombo kugi wang’ ku wang’.” Waromo nwang’u ponji ma kani i lembe maeno m’etimo? Kinde m’iberweyo lembanyong’a, tim kero itii ku bodho ma tung’ tung’ kara inwang’ ng’atuman i kabedo m’irweyo i iye.

BED KU NEN MA BER KINDE MA DHANU UBEMARU NGO NIWINJO LEMBE M’IBEYERO

11. Pirang’o dhanu moko gimaru ngo niwinjo rwonglembe ma waberweyo igi?

11 Dhanu moko gimaru ngo niwinjo rwonglembe ma wabeyero igi. Giparu nia gimbe ku yeny mi ponjo lembe iwi Mungu, kunoke iwi Biblia. Masendi dupa ma dhanu sendiri ko tin iwi ng’om uketho giyiyo nia Mungu mbe. Gikwero Biblia ni kum timo mir umbili mi judong dini ma wacu nia gibeworo lembe m’i iye. Jumange ke lundo gidieng’ akeca pi tic migi, juruot, kunoke peko migi gigi, man giparu ngo nia Biblia copo miyo kony moko igi. Dong’ wacopo timo ang’o kara kud wabay anyong’a mwa kinde ma waberweyo lembanyong’a ni dhanu ma gineno rwonglembe mwa ni gin ma pire tek ungo?

12. Lembe ma nwang’ere i Jufilipi 2:4, copo konyowa nenedi i tic mi rweyo lembanyong’a?

12 Nyuth nia ibedieng’ pi jumange. Dhanu dupa ma ku kwong’a gibed gijolo ngo lembanyong’a ma watero igi, i ng’eye gidok gicaku winjowa ka gineno nia wabedieng’ pigi. (Som Jufilipi 2:4.) Ku lapor, David ma waweco pire uwacu nia, “ka ng’atu moko uwacu iwa nia emaru ngo rwonglembe ma waberweyo ire, wating’o Biblia mwa ku girasoma waroyo i sakoc, man i ng’eye wapenje kumae: ‘Nyo thelembe moko tie m’uketho ibemaru ngo niwinjo lembe maeni ma wakelo iri?’” Dhanu beneno ka jubedieng’ kugi. Gicopo wil i kum gin ma giyero iwa, ento kite ma waketho giwinjiri ko re gicopo wil ko ngo. Kadok nwang’u jawinj umiyo ngo iwa kaka ma wawec ko kude de, re timo mwa man nen mi wang’wa mito unyuth nia wabedieng’ pire.

13. Wacopo timo ang’o kara rwonglembe ma waberweyo ufoy i ng’atuman ma waberweyo ire?

13 Wanyutho nia wabedieng’ pi jawinj mwa, nwang’u wabewilo wec ma wayero uromb nimakere ku yeny pare. Ku lapor, wacopo timo ang’o ka waneno nia etie kud awiya? Jurunyodo copo maru niwinjo juk ma Biblia ubemiyo iwi ayi ma gicopo tungo ko awiya migi, kunoke gin ma gicopo timo kara gikwo ma ber kud anyong’a i ot migi. Nyo dhugola pare upong’ ku kopolo lee? Wacopo weco kude iwi lembe ma rac ma tin uketho dhanu gitie ku lworo i ng’om. Saa moko i ng’eye ecopo maru ewinj kite ma lembe ma racne copo thum ko mi magwei. Saa ceke m’inwang’u iye dhanu moko ma copo niwinji, konygi ginyang’ nia juk mi Biblia copo konyogi. Nyamego Katarína ma waweco pire uwacu kumae: “An gira de apoy nia Biblia uloko kwo para udoko ma ber.” Eno ketho cwiny Katarína bedo tek iwi lembe m’eyero, man dhanu m’ebeyero igi lembene de gineno andha nia eyiyo lembene.

14. Nimakere ku Lembrieko 27:17, wacopo timo ang’o kara wakonyara i kindwa i tic mi rweyo lembanyong’a?

14 Nwang’ kony i bang’ jumange. I rundi ma kwong’a, Paulo unyutho bodho pare mi rweyo lembanyong’a man mi ponji ni Timoteo, man ekwaye nia en bende etii ku bodhone pi nikonyo jumange. (1 Kor. 4:17) Calu Timoteo, wan de wacopo nwang’u ponji dupa i bang’ ju ma giteng’ini i cokiri. (Som Lembrieko 27:17.) Wakewec iwi lapor p’umego Shawn. Pi kare moko, etimo tic pa jayab yo i kiaru moko ma dhanu ma pol m’i iye gimaru migi dini ma keca kende. Ang’o m’ukonye nibedo asu kud anyong’a? Eyero kumae: “Tek ecopere, abed amito arwey ku dhanu mange. Kinde ma waai wabecidho nirweyo i ot ma kucelo, wakonyara i kindwa pi nimedo bodho mwa. Ku lapor, waweco iwi lembe ma jawinj uyero man kite ma wadwoko ko ire lembe. Man i ng’eye, waneno ayi mange ma waromo timo ko tek wanwang’ara ku kit lembe ma rom m’eyero.”

15. Pirang’o rwo pire tie tek pi tic mwa mi lembanyong’a?

15 Kway Yehova ukonyi. Kway Yehova ukonyi saa ceke m’iberweyo iye lembanyong’a. Ka ku kony pare mi tego mi tipo ma leng’ ungo ci, ng’atu moko mbe acel de i kindwa ma copo timo tic maeno. (Zab. 127:1; Lk. 11:13) Kan ibekwayu nia Yehova ukonyi, yer ire lembe ma tap m’imito ekonyi i iye. Ku lapor, kwaye ekonyi inwang’ ng’atu m’utie ku maru mi ponjo lembe i wiye man m’utie ayika niwinjo lembe pare. I ng’eye, tim nimakere ku rwo peri, m’irwey ko lembanyong’a ni dhanu ceke m’iberombo ko.

16. Pirang’o timo ponji mwa ma segi pire tie tek pi tic mwa mi lembanyong’a?

16 Koy saa m’ibed itim ko ponji peri ma segi. Lembe pa Mungu uwacu kumae: “Wung’ei yeny ma Mungu yenyo m’e ber m’e yire de m’e cu ma ndhu de.” (Rum. 12:2) Ka cwinywa tek iwi lemandha ma wang’eyo iwi Mungu, e wabiweco iwi lembene ni dhanu mange i tic mi lembanyong’a de ku tego cwinywa. Nyamego Katarína ma waweco pire uwacu kumae: “I nindo m’ukadhu ceng’ini eni, anwang’u nia mito akeadwok yiyoyic para udok tek iwi ponji moko mir ukungu mi Biblia. E acaku ponjo i thuthne gin m’unyutho nia Jacwic utie, nia Biblia utie andha Lembe pare, man nia Mungu utie ku dilo pare m’ebetelo wiye.” Katarína uwacu nia ponji pare ma segi uketho yiyoyic pare udoko tek, man anyong’a pare de uwotho medere ameda i tic mi lembanyong’a.

THELEMBE M’UCWALUWA NIBEDO KU NEN MA BER IWI TIC MWA MI LEMBANYONG’A

17. Pirang’o Yesu ubino ku nen ma ber iwi tic pare mi rweyo lembanyong’a?

17 Yesu ubino ku nen ma ber, man emedere asu nirweyo lembanyong’a kadok jumoko ubed umaru ngo niwinjo rwonglembe m’ebeyero. Pirang’o? Pilembe eng’eyo nia dhanu gimito ging’ey lemandha, man emito emii kaka ni dhanu dupa ma gijol ko rwonglembe mi Ker. Eng’eyo bende nia dhanu ma kukwong’a gibed gimaru ngo niwinjo rwonglembe mi Ker, i ng’eye gicopo dok maru niwinjo. Wakewec pi juruot pagi. Pi oro adek ku nusu ma Yesu utimo iye tic mi rweyo lembanyong’a, ng’atu acel de mbe m’i kind umego pare m’uyiyo nibedo jalub pare. (Yoh. 7:5) Re i ng’eye kinde m’ecer edok i polo, gidok gidoko Jukristu.​—Tic. 1:14.

18. Pirang’o ukwayu wamedara asu nirweyo lembanyong’a?

18 Wan wang’eyo ngo nia ng’a ma bijolo lemandha mi Biblia ma wabeponjo. Dhanu moko giting’o saa ma lee ka dong’ i ng’eye gidok gijolo lemandha. Kadok dhanu ma gibed gimaru ngo niwinjowa de, re ka gibeneno kura man timo mwa ma ber, gicopo caku nitimo ni Yehova.​—1 Pet. 2:12.

19. Nimakere ku 1 Jukorinto 3:6, 7, ukwayu wang’ey lembang’o iwi tic mi lembanyong’a?

19 Kadok wabepidho kodhi mi lemandha man wabekwoyo pii i wiye de, re mito wang’ey nia Mungu re ma ketho edongo. (Som 1 Jukorinto 3:6, 7.) Umego Getahun m’ubetimo i ng’om mir Ethiopia uyero kumae: “Pi oro ma kadhu 20, abino Jamulembe pa Yehova ani kenda kaka m’abekwo i iye. Ento kawoni, wadoko jurwey lembanyong’a 14. Jurwey lembanyong’a 13 mi kindwa ulimo batizo, uketho i iye min ot para kud awiya para adek. Wang’ ma pol i coko, watundo dhanu 32.” Kawoni umego Getahun utie kud anyong’a, pilembe emedere asu nirweyo lembanyong’a ku cirocir, nitundo ma Yehova utelo ko dhanu m’adundegi cuu i dilo pare!​—Yoh. 6:44.

20. Tic mwa ubedo ve tic mi ju m’ubodho kwo mi dhanu m’ubemwony ku yei iwi nam nenedi?

20 Dhanu ceke pigi tie tek i wang’ Yehova. Emiyo iwa rwom ma watim ko tic karacelo ku Wode, pi nicoko dhanu kud i thek ceke i wang’ ma fodi ng’om maeni utundo ngo i ajikine. (Hag. 2:7) Tic mwa mi rweyo lembanyong’a, jucopo pore ku tic mi bodho kwo mi dhanu. Wan watie ve dhanu ma juketho ucidh ubodh ju m’ubemwony ku yei i nam. Kadok dhanu ma nok kende m’i kindwa re m’uwok ubodho kwo mi ju m’ubemwony de, re tic mwa wan ceke pire tie tek. Tic mwa mi rweyo lembanyong’a de kumeno. Fodi wang’eyo ngo nia dhanu adi ma biboth kud i ng’om ma rac maeni pa Sitani. Ento Yehova copo tiyo ku ng’atu acel kende m’i kindwa pi nikonyogi. Andreas ma kwo i ng’om mi Bolivie, uwacu kumae: “Aneno ng’atuman m’uponjo lemandha mi Biblia man m’ulimo batizo ni adwogi mi tic pa ng’atu acel kende ngo, ento mi dhanu dupa.” Dong’ wek wan ceke wabed ku nen maeno ma ber iwi tic mwa mi rweyo lembanyong’a. Ka watimo kumeno, Yehova bimiyo iwa mugisa, man tic mwa mi rweyo lembanyong’a de bimiyo iwa mutoro lee.

WER 66 Warwei lembanyong’a

^ par. 5 Wacopo timo ang’o kara wabed ku nen ma ber iwi tic mi lembanyong’a kadok wabenwang’u ngo dhanu i pacu, kunoke gimito ngo giwinj rwonglembe ma wabeyero igi? I thiwiwec maeni wabinwang’u lembe ma tung’ tung’ ma copo konyowa kara wamedara asu nirweyo lembanyong’a man kara kud wabay anyong’a mwa.

^ par. 7 Jurwey lembanyong’a gicikiri nitiyo ku bodho ma tung’ tung’ i tic mi rweyo lembanyong’a ma juweco pire i thiwiwec maeni nimakere ku cik m’ukwayere.

^ par. 60 KORO I CAL: (niai malu niloro piny): Umego moko ku min ot pare giberweyo lembanyong’a kaka ma nwang’u dhanu utie tek i iye i pacu. Won ot mi kwong’o, ubetimo tic pare; mir ario, ubetimo tic i odiyath; man mir adek, ubelworo piny i dukani. Ginwang’u won ot ma kwong’a kinde ma giberweyo lembanyong’a i dhug uthieno. Gidok ginwang’u ng’atu mir ario kinde ma giberweyo lembanyong’a ku prezantwar, ceng’ini ku odiyath. Ng’atu mir adek ke, ginwang’e kinde ma gilwong’e ku telefon.