Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 18

Nyo ibikier pi Yesu?

Nyo ibikier pi Yesu?

“Ng’atu ma tek binwang’u gin moko mbe i ia m’uketho ekier, mugisa ire.”​—MAT. 11:6.

WER 54 “Yo ni eni”

I ADUNDO *

1. Lembang’o ma saa moko nyo uwang’u ii kinde m’iyero rwonglembe wang’ ma kwong’a ni dhanu mange?

NYO ibepoy pi wang’ ma kwong’a kinde m’inwang’u lemandha mi Biblia? Ebino iri yot ninyang’ i lembe ceke m’ibeponjo i Biblia! Iparu nia dhanu ceke copo jolo lembe m’iyiyo. Cwinyi bino tek nia rwonglembe mi Biblia biketho gibibedo ku kwo ma ber niai kawoni man ebimiyo igi genogen ma wang’uijo pi nindo m’ubino. (Zab. 119:105) Lembuno uketho ibedo kud amora niyero pi lembe m’iponjo ni wedi peri man ni jurimbi. Nyo lembene bedo calu m’iparu? Lembe mi zungo utie nia, dupa m’i kindgi ukwero lembe m’iyero igi.

2-3. Dhanu dupa mi rundi pa Yesu, gibino ku pidoic ma kani i wiye man iwi lembe m’eyero?

2 Mito ngo iwa wang’ tek dhanu mange ubekwero rwonglembe ma waberweyo igi. I rundi pa Yesu, dhanu dupa ukwere kadok nwang’u etimo udu m’unyutho nia eai i bang’ Mungu. Ku lapor, Yesu ucero Lazaru, man judegine de giyiyo andha nia ecere. Kadok kumeno de, Judong Juyahudi giyiyo ngo nia Yesu tie Masiya. Ento gimito ginege man gineg bende Lazaru!​—Yoh. 11:47, 48, 53; 12:9-11.

3 Yesu ung’eyo nia dhanu dupa biyiye ngo nia etie Masiya. (Yoh. 5:39-44) Eyero ni julub pa Yohana ma Jababutisi kumae: “Ng’atu ma tek binwang’u gin moko mbe i ia m’uketho ekier, mugisa ire.” (Mat. 11:2, 3, 6) Pirang’o dhanu dupa ukwero Yesu?

4. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

4 I thiwiwec maeni ku m’ulubo, wabiweco iwi thelembe dupa m’uketho dhanu mi rundi ma kwong’a giyiyo ngo Yesu. Wabineno bende thelembe m’uketho dhanu dupa tin gibekier i kum lembe ma wabeyero. M’usagu zoo, wabiponjo nia pirang’o ukwayu wabed ku yiyoyic ma tek i Yesu kara wan de kud wakier.

(1) KA MA YESU UDONGO I IYE

Dhanu dupa gikier pi Yesu pi kaka m’edongo i iye. Lembe ma rom eno copo kiero dhanu moko tin nenedi? (Nen udukuwec mir 5) *

5. Pirang’o dhanu moko gigam giparu nia Yesu bino ngo Masiya?

5 Dhanu dupa gikwero Yesu pi kaka m’edongo i iye. Giyiyo nia Yesu tie Japonji ma ber man nia etimo udu. Ento i wang’gi, gibed ginene kende kende nia etie wod jagob bau. Bende, eai kud i Nazareti, ma tie adhura ma nok ma dhanu copo paru nia etie ngo adhura ma pire tek. Kadok Nathanael, ma i ng’eye udoko jalub pare de, ku kwong’a uyero kumae: “Gin moko ma ber copo ai i Nazareti?” (Yoh. 1:46) Cicopere nia Nathanael ugam umaru ngo adhura maeno ma Yesu ubed ukwo i iye. Kunoke nyo eparu pi lembila ma nwang’ere i Mika 5:2, m’uwacu nia jubinyolo Masiya i Bethlehem, ento ungo i Nazareti.

6. Nwang’u girang’o m’ucikere nikonyo dhanu mi rundi pa Yesu ning’iye nia etie Masiya?

6 Lembagora uyero ang’o? Jabila Isaya ular uewo nia judegi pa Yesu gibiketho ngo wigi i kum “dhanum’utuk [pa Masiya].” (Isa. 53:8) Jugam juewo pi lembila maeno wang’ dupa. Ka nwang’u dhanu maeno ginwang’u kaka mi ng’iyo i lembe maeno cuu, nwang’u gicopo nyang’ nia Yesu unyolere i Bethlehem man nia etie anyoli m’uai i ubimo Daudi. (Lk. 2:4-7) Pieno, Yesu unyolere i kabedo ma jular juewo pire i Mika 5:2. Dong’ peko tie ang’o i lembuno ke? Dhanu gimaku yub pio pio ma ginyang i iye ngo. Ginyang’ ungo i lembe cuu, e uketho gikier pire.

7. Pirang’o tin dhanu dupa gibekwero dhanu pa Yehova?

7 Nyo lembuno ubetimere tin de? Eyo. Ju ma pol m’i kind dhanu pa Yehova gitie dhanu ma jamcing’gi mbe man ma pigi uyik ungo akeca. Pieno, dhanu ma pol paru nia gitie “dhanu ma sang’na ma cobo de.” (Tic. 4:13) Jumoko paru nia dhanu pa Yehova gicikiri ngo niponjo Biblia ni jumange, pilembe gisomo ngo somo ma malu mi theoloji kara ging’ey lembe mi Biblia. Jumange wacu nia dini mi Jumulembe pa Yehova tie “dini mir Amerika.” Ento lemandha utie nia, dhanu ma pol m’i kind Jumulembe pa Yehova kwo ngo i Amerika. Jumange ke loko nia Jumulembe pa Yehova gikwero Yesu. Pi oro ma dupa, gibed gilwong’owa nia “dini pa jok,” “dini ma poko kind wat,” man “dini mi mundu.” Dhanu dupa gimito ngo gidok Jumulembe pa Yehova pilembe maeno ma giwinjo, man ging’eyo ngo lemandha iwi dhanu pa Yehova.

8. Nimakere ku Tic mi Jukwenda 17:11, dhanu gicikiri nitimo ang’o tek gimito ging’ey nia jukani ma gitie dhanu pa Mungu tini?

8 Kara dhanu kud gikier, nwang’u umito gitim ang’o? Umito dhanu gitim kero ginyang’ nia lembe ma giwinjo utie lemandha. Eno tie tap gin ma Luka ma jagor Injili utimo. Etimo tego, eponjo “gin ceke cu ugambre ku kwong’a.” Emito nia ju ma gibisomo gin m’ebekiewo ‘ging’ey lemandha’ mi gin ma giwinjo pi Yesu. (Lk. 1:1-4) Con Juyahudi ma gibino i Beroya de gitimo calu Luka. Kinde ma giwinjo lembanyong’a wang’ ma kwong’a pi Yesu, ging’iyo i Lembagora mi Juebrania pi ninwang’u ka nyo lembe ma juyero igi utie lemandha. (Som Tic mi Jukwenda 17:11.) Tin bende, ukwayu dhanu gitim lembe ma rom. Gicikiri niporo lembe ma dhanu pa Mungu ubeponjo kogi ku lembe ma Biblia uyero. Ukwayu bende giponj ning’eyo lembe ma dhanu pa Yehova gitimo i rundi mwa ma tin. Tek gitimo “sayusac cuu,” e gibiweko ngo lembe ma rac ma jubeyero iwi dhanu pa Yehova, kunoke ma gibewinjo uum wang’gi.

(2) YESU UKWERO NITIMO GIRANYUTHA

Dhanu dupa gikier pi Yesu pilembe ekwero nitimo giranyutha. Lembe ma rom eno copo kiero dhanu moko tin nenedi? (Nen udukuwec mir 9-10) *

9. Lembang’o m’utimere kinde ma Yesu ukwero nitimo giranyutha m’uai i polo?

9 Ponji pa Yesu ubed uromo ngo wang’ dhanu moko mi rundi pare, uketho gimito etim lembe mange bende. Giwacu ire nia kara ging’ey nia andha etie Masiya, etim igi “giranyutha m’i polo.” (Mat. 16:1) Saa moko nyo gikwaye etim lembe maeno ni kum lembe ma nwang’ere i Daniel 7:13, 14, ma ginyang’ i iye cuu ngo. Eno ubino ngo saa ma Yehova ukeco nia lembila mi giragora maeno upong’ i iye. Gin ma Yesu uponjo ubino gin ma copo konyogi ning’eyo nia etie Masiya. Ento saa m’ekwero nitimo giranyutha ma gibino sayu, e gikier.​—Mat. 16:4.

10. Yesu upong’o lembe ma jabila Isaya ugoro pi Masiya nenedi?

10 Lembagora uyero ang’o? Jabila Isaya ukiewo pi Masiya kumae: “Ebikok ungo, kadi ebiting’o dwande de ngo, kadi ebiketho dwande winjre i gengi de ngo.” (Isa. 42:1, 2) Yesu ubed utelo ngo nen mi dhanu i wiye gire kinde m’eberweyo lembanyong’a. Egiero ngo hekalu ma dit ma wang’uijo, man ebed ekendo ngo kit kendi m’ayine koc calu mi judong dini. Bende ebed emito ngo dhanu gilwong’e ku nying’ mi dito calu mi judong dini. Kinde ma jubino sendo Yesu, ekwero nitimo udu pi ninyayu anyong’a i ubimo Herode, kadok nwang’u kwo pare ubino i ariti de. (Lk. 23:8-11) Andha, Yesu utimo udu, ento gin m’eketho wiye akeca i kume ubino tic mi rweyo lembanyong’a. Ewacu ni julubne kumae: “Kum abino kum lembe nini.”​—Mk. 1:38.

11. Paru ma rac ma kani ma dhanu moko tie ko tin?

11 Nyo lembuno ubetimere tin de? Eyo. Tin i dhanu dupa ubewang’ lii i kum giedo ma dongo mi katedral ma juruko tok tok, i kum nying’ ma dongo mi dito ma julwong’o ko judong dini, man i kum seremoni ma tung’ tung’ ma dong’ dhanu uwil i kumgi m’acakine uai i timo mi jukafiri. Dhanu ma gicidho i katedralne giponjo ngo lembe dupa iwi Mungu man iwi lembakeca pare. Ju ma gicidho i coko mwa mi Jukristu ke giponjo gin ma Yehova ubemito gitim, man gitimo nimakere ku yeny ma iye yenyo. Ot Ker mwa utie ot ma juyiko ma leng’ ma re nwang’u juruke ngo nisangu mukero. Ju m’utelo wiwa de gikendo ngo kendi ma segi man julwong’ogi de ngo ku nying’ mi dito. Biblia re m’utie ukungu mi ponji mwa man ma yiyoyic mwa ucungo i wiye. Kadok kumeno de, dhanu dupa gikier, kum giparu nia ayi ma waworo ko Mungu umbe ku seremoni akeca i iye man nia gin ma wabeponjo de uberombo ngo ku gin ma gimaru giwinji.

12. Calu ma Juebrania 11:1, 6 uyero, yiyoyic mwa ucikere nijengere iwi ang’o?

12 Wacopo timo ang’o kara kud wakier? Jakwenda Paulo uyero ni Jukristu mi Roma kumae: “Yioyic uwok ni kum winjo, winjo ke ni kum lembe pa Kristu.” (Rum. 10:17) Ponjo Lembagora re ma dwoko yiyoyic mwa doko tek, ento ungo seremoni mi jurudini m’ujengere ngo iwi Biblia, kadok nwang’u seremonine foyo i dhanu dupa de. Wacikara nidwoko yiyoyic mwa udok tek nimakere ku ng’eyong’ec ma tap, pilembe ma “yioyic umbe nyayu mutoro i [Mungu] copre ngo.” (Som Juebrania 11:1, 6.) Pieno, wambe ku yeny ma nia wakenen giranyutha m’uai kud i polo ka dong’ wang’ey nia wadaru nwang’u lemandha. Ponjo Biblia konyowa nibedo ku yiyoyic ma tek, man eketho wang’eyo nia wan’i lemandha, man ekonyowa niwodho jiji ceke ma watie ko.

(3) YESU ULUBO NGO SURU MA POL MI JUYAHUDI

Dhanu dupa gikier pi Yesu pilembe ekwero lembe mi suru moko. Lembe ma rom eno copo kiero dhanu moko tin nenedi? (Nen udukuwec mir 13) *

13. Ang’o m’uketho dhanu dupa gikier pi Yesu?

13 Irundi pa Yesu, julub pa Yohana ma Jababutisi igi wang’ lii pilembe julub pa Yesu gibed gikwiro ngo cam. Yesu ukoro igi nia julubne umbe ku yeny mi kwiro cam kinde ma fodi ekwo. (Mat. 9:14-17) Kadok kumeno de, Jufarisayo ku judegi mange pa Yesu, giloko nia Yesu ubeworo ngo lembsuru migi. Ng’eicwiny umakugi i kume kinde m’ekeyo kum ng’atu moko m’uberemo i ceng’ Sabatu. (Mk. 3:1-6; Yoh. 9:16) I thenge moko, giwacu nia gibeworo cik mi Sabatu; i thenge ma kucelo ke, ginwang’u nia etie rac ungo nitimo kuloka i hekalu. Ng’eicwiny umakugi kinde ma Yesu ucimo wang’gi i kum lembe ma gitimone. (Mat. 21:12, 13, 15) Bende, ng’eicwiny umaku ju ma Yesu ubino ponjo i sinagog mi Nazareti, pilembe etiyo ku kpawa m’ugolo wigi pi dieng’ ma gibino dieng’ ko pigi gigi man pi yiyoyic migi m’umbe. (Lk. 4:16, 25-30) Dhanu dupa gikier pi Yesu pilembe etimo ngo gin ma giparu nia ecopo timo.​—Mat. 11:16-19.

14. Pirang’o Yesu ukwero suru mi dhanu m’ujengere ngo iwi giragora?

14 Lembagora uyero ang’o? Yehova uyero kumae nikadhu ku ba Jabila pare Isaya: “Dhanu maeni coro ceng’ini i vuta man giyunga ku dhoggi man ku dendhoggi, ento gicoro adundegi bor kuda, man lworo migi ma gilwora ko en e lembang’ola mi dhanu ma juponjogi ko.” (Isa. 29:13) Yesu ubino ku thelembe ma tap m’ekwero ko suru mi dhanu m’urombo ngo ku Lembagora. Ju ceke ma giketho cik mi dhanu ku suru ubedo igi ni gin ma pire tek nisangu Biblia, gikwero bende Yehova ku ng’atu m’eoro nibedo Masiya.

15. Pirang’o dhanu dupa tin gimaru ngo Jumulembe pa Yehova?

15 Nyo lembuno ubetimere tin de? Eyo. Dhanu dupa tin lembe ton i igi ka Jumulembe pa Yehova gibedikiri ngo kugi i foc mi lembsuru m’ukoc ku Lembagora, calu ve nindo mi nyoliri man Noeli. Jumange ng’eicwiny negogi ka Jumulembe pa Yehova gibedikiri ngo kugi i foc ma tung’ tung’ mi ng’om, kunoke gibeworo ngo cik mi kuny m’urombo ngo ku Lembe pa Mungu. Dhanu ma gibekier i lembe maeno pi Jumulembe pa Yehova, giparu nia ayi maeno ma giworo ko Mungu re m’utie ayi ma ber. Ento gicopo nyayu ngo anyong’a i Mungu tek giketho lubo suru mi ng’om ubed igi ni gin ma pire tek, kakare nilubo ponji m’ugorere kamaleng’ i Biblia.​—Mk. 7:7-9.

16. Nimakere ku Zaburi 119:97, 113, 163-165, wacikara nitimo ang’o, man wacikara nikoc ke i kum ang’o?

16 Wacopo timo ang’o kara kud wakier? Ukwayu waketh mer ma wamaru ko cik pa Yehova man cik pare mir ukungu udok tek. (Som Zaburi 119:97, 113, 163-165.) Tek wamaru Yehova, wabikoc i kum lembsuru ceke ma foyo ngo iye. Wabiketho ngo pi piny moko ci ubed tek nisagu mer ma wamaru ko Yehova.

(4) YESU UKELO NGO ALOKALOKA I BIMOBIM MI NG’OM

Dhanu dupa gikier pi Yesu pilembe ekwero nimondo i lembgamba. Lembe ma rom eno copo kiero dhanu moko tin nenedi? (Nen udukuwec mir 17) *

17. Dhanu dupa i rundi pa Yesu, gigeno nia Masiya bitimo ang’o?

17 Dhanu moko i rundi pa Yesu gimaru nia nwang’u alokaloka utimere i gavmenti ma gibino kwo i iye. Gigeno nia Masiya bibino gonyogi kud i the bimobim mi Roma m’ubino sendogi. Ento kinde ma gimito giketh Yesu ubed ni ubimo, Yesu kwero igi. (Yoh. 6:14, 15) Jumange ke, uketho i iye julam, gibino lworo nia Yesu biketho alokaloka utimere i lembgamba mi bimobim mi Roma, man nia ng’eicwiny bimaku Juroma e gibimayu dito ma nwang’u gimiyo ni julam. Lworo maeno ma gibino ko pi lembgamba, uketho Juyahudi dupa gikwero Yesu.

18. Biblia uewo lembila ma kani pi Masiya ma dhanu dupa udieng’ ko ngo?

18 Lembagora uyero ang’o? Kadok lembila dupa ular uewo nia Masiya bibedo Jaramony ma biloyo lwiny de, re lembila mange unyutho nia ebikelar tho pi dubo mwa. (Isa. 53:9, 12) Ka kumeno, dong’ pirang’o Juyahudi gibino ku paru ma rac iwi Masiya? Dhanu dupa mi rundi pa Yesu gidieng’ ungo pi lembila ceke m’uweco ngo pi lembe ma copo daru peko migi pio pio.​—Yoh. 6:26, 27.

19. Paru ma kani ma rac m’uketho tin dhanu dupa ubekwero rwonglembe ma wabeyero igi?

19 Nyo lembuno ubetimere tin de? Eyo. Dhanu dupa tin gikier piwa pilembe wabedikara ngo i lembgamba. Gimito nia nwang’u wacikara nibolo kwir. Ento wan wang’eyo nia ka wang’iyo dhanu re m’ubed jabim mwa, eca nwang’u wakwero Yehova. (1 Sam. 8:4-7) Dhanu dupa giparu nia nwang’u ukwayu wagier ot somo, odiyath, man wabed wakony lwak dhanu. Gikier piwa kunoke gikwero lembe ma wabeyero igi pilembe nia waketho wiwa zoo i kum tic mi rweyo lembanyong’a, ento ungo i kum daru peko ma pio pio mi ng’om maeni.

20. Nimakere ku lembe ma Yesu uyero i Matayo 7:21-23, lembang’o ma pire tek ma wacikara niketho wiwa i kume?

20 Wacopo timo ang’o kara kud wakier? (Som Matayo 7:21-23.) Tic ma pire tek ma wacikara niketho wiwa i kume utie tic ma Yesu ung’olo nia watim. (Mat. 28:19, 20) Wacikara ngo niweko lembgamba man daru peko mi lwak dhanu mi ng’om maeni uwing wiwa. Wamaru lwak dhanu man wadieng’ bende pi peko migi, ento wang’eyo nia yo ma ber akeca ma wacopo konyo kogi utie niponjogi ging’ey pi Ker pa Mungu, man nikonyogi gibed ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova.

21. Wacikara nibedo ku lembakeca ma kani?

21 I thiwiwec maeni, waweco iwi lembe ang’wen m’ubedo ni cudho mi kier m’uketho dhanu mi rundi ma kwong’a gikwero Yesu, man m’uketho dhanu moko tin de gibekwero julub pa Yesu. Nyo, wacikara nikoc i kum lembe ang’wen maeno kende? Ungo. I thiwiwec m’ulubo, wabiweco iwi lembe ang’wen mange ma copo bedo ni cudho mi kier. Dong’ waketh lembakeca ma kud wakier ko pi Yesu, niwacu kud wakwere ento wadwok yiyoyic mwa udok tek!

WER 56 Woth i lemandha

^ par. 5 Kadok Yesu ubino Japonji ma dit m’usagu zoo i ng’om de, re dhanu ma pol mi rundi pare ukier ni kume. Pirang’o? I thiwiwec maeni wabiweco iwi thelembe ang’wen. Wabiweco bende iwi thelembe m’uketho dhanu dupa tin gibekier iwi lembe ma julub mandha pa Yesu gibeyero man gitimo. M’usagu zoo, wabiponjo nia pirang’o ukwayu wabed ku yiyoyic ma tek i Yesu kara kud wakier.

^ par. 60 KORO I CAL: Filipo ubekwayu Nathanael ucidh uromb ku Yesu.

^ par. 62 KORO I CAL: Yesu uberweyo lembanyong’a.

^ par. 64 KORO I CAL: Yesu ubekeyo kum ng’atu moko ma cinge tal, man judegine ke giketho wang’gi gibeneno.

^ par. 66 KORO I CAL: Yesu ubecidho kende iwi got.