Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 18

WER 1 Kite pa Yehova

Bed ku genogen iwi “Japoklembe mi ng’om zoo” ma won kisa!

Bed ku genogen iwi “Japoklembe mi ng’om zoo” ma won kisa!

“Nyo Japoklembe mi ng’om zoo bitimo ngo lembe m’atira?”THA. 18:25.

I ADUNDO

Wabimedo nyang’ mwa iwi kisa man pokolembe pa Yehova iwi lembe m’uneno cer mi dhanu ma gi weg bedopwe ngo.

1. Yehova umiyo ponji ma kani ma jukocwiny ni Abraham?

 EBINO wec m’Abraham romo wil ko tak de ngo! Nikadhu kud i bang’ malaika moko, Mungu unyutho ire nia ebecinyotho adhura mi Sodoma ku Gomora. Wii won bedopwe maeno ujebere lee, uketho epenjo Mungu kumae: “Nyo andha ibinyotho weg bedopwe ku jutimraci? . . . Nyo Japoklembe mi ng’om zoo bitimo ngo lembe m’atira?” (Tha. 18:23-33) Yehova ukonyo jarimbe maeno m’emaru lee ku cirocir ninyang’ i ponji ma pire tek ma e: Ebinyotho weg bedopwe tak de ngo. Wan bende wacopo nwang’u bero man jukocwiny i ponji maeno.

2. Pirang’o cwinywa tek nia Yehova poko lembe atira man ku kisa?

2 Pirang’o cwinywa tek nia Yehova poko lembe atira man ku kisa? Utie pilembe wang’eyo nia ‘eneno i adunde’ dhanu. (1 Sam. 16:7) I andha, eng’eyo “adunde ng’atuman.” (1 Ub. 8:39; 1 Kei. 28:9) Eno tie lemandha ma wang’u ijo. Wacopo nyang’ ungo i pokolembe pare pilembe rieko pare usagu mwa lee dit. Jakwenda Paulo uyero lemandha kinde m’ewacu pi pokolembe pa Yehova kumae: “Ninyang’ i pokolembe pare . . . utie lembe ma tek mire ma!”—Rum. 11:33.

3-4. Saa moko waromo penjara ku penji ma kani, man wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni? (Yohana 5:28, 29)

3 Saa moko wan bende waromo penjara ku kit penji m’Abraham ugam upenjo. Waromo penjara kumae: ‘Nyo dhanu ma Yehova ugam unyotho con calu ve dhanu mi Sodoma ku Gomora, gitie ku genogen moko de pi nindo m’ubino? Nyo jumoko m’i kindgi ‘bicer’ i kind dhanu ma “weg bedopwe ngo de”?—Tic. 24:15.

4 Wakedwogu kendo iwi kite ma wakewanyang’ ko i lembe m’ugwaku kum cer. Ceng’ini eni, waai wanwang’u lero iwi ayi ma wabed wanyang’ ko i “cer mi kwo” man “cer mi pokolembe.” a (Som Yohana 5:28, 29.) Calu ma wabineno i thiwiwec maeni man i thiwiwec m’ulubo, lero maeno uketho watimo alokaloka iwi nyang’ mwane. Kinde ma wabeweco iwi pokolembe ma pwe pa Yehova, wabilar neno lembe ma wang’eyo ngo, man i ng’eye wabineno lembe ma wang’eyo cuu.

LEMBE MA WANG’EYO NGO

5. Con girasoma mwa ubed uyero ang’o iwi dhanu m’utho i saa mi nyoth mi Sodoma ku Gomora?

5 Con girasoma mwa ubed uweco iwi lembe ma nwang’u dhanu ma Yehova upoko lembe migi nia gi weg bedopwe ngo. Wabed wayero pi dhanu maeno, calu ve dhanu mi Sodoma ku Gomora, nia gimbe ku genogen mi cer i nindo m’ubino. Ento wadog wang’iyo i lembene kendo mii nikadhu kud i rwo. Nyo wacopo yero ku tegocwinywa nia cer bibedo mbe igi? Ungo. Pirang’o?

6. Kemii lapor moko mi pokolembe ma Yehova ukelo iwi dhanu ma weg bedopwe ngo; lembang’o ma wang’eyo ngo iwi pokolembenegi?

6 Biblia uweco iwi pokolembe dupa ma Yehova ukelo iwi dhanu ma weg bedopwe ngo. Ku lapor, enyotho dhanu ma wendgi kwanere ngo ku pii m’upong’o ng’om i rundi pa Noa. Egam eng’olo nia nyithindho mir Israel ginyoth dhanu mi thek abiro mi Ng’om mi lembang’ola. Man etiyo ku malaika acel pi ninego juaskari mir Asiria elufu dak acel ku pier abora wi abic (185000) i diewor acel. (Tha. 7:1-3; Poy. 7:2, 3; Isa. 37:36, 37) Nyo Biblia uyero nia Yehova ukelo pokolembe ma rondo ku rondo iwi dhanu maeno, ma dong’ gimbe ku genogen acel de mi cer? Enyutho ngo. Pirang’o wayero kumeno?

7. Wang’eyo ngo lembang’o iwi dhanu ma githo saa ma pii ma dit uumo ng’om zoo man saa ma Juisrael gibemaku ng’om mi Kanan? (Nen m’i ng’eye.)

7 Wang’eyo ngo kite ma Yehova ugam upoko ko lembe pa ng’atuman m’i kind dhanu maeno; wang’eyo ngo bende ka nyo gigam ginwang’u kaka mi ponjo lembe i wiye man mi loko cwinygi. Andha re Biblia uyero nia saa ma pii ma dit ubeumo ng’om, Noa ubino “jarwey mi bedopwe.” (2 Pet. 2:5) Ento enyutho ngo nia kinde m’ebegiero avur ma dit, eii bende nirweyo ni ng’atuman m’ubino kwo iwi ng’om i saa maeca. Kumeno bende, wang’eyo ngo ka nyo dhanu ceke mi Kanan ginwang’u kaka mi ponjo lembe iwi Yehova man mi wilo timo migi.

Noa ku juruot pare gibegiero avur ma dit. Ung’eyere ngo ka nyo erweyo i ayi m’upangere ma ber kinde m’ebegiero avur, kara dhanu ceke m’iwi ng’om giwinj rwonglembe pare i wang’ ma pii ma dit uum ng’om (Nen udukuwec mir 7)


8. Lembang’o ma wang’eyo ngo iwi dhanu mi Sodoma ku Gomora?

8 Ka dong’ dhanu mi Sodoma ku Gomora ke? Won bedopwe ma nyinge Lot ubed ukwo i kindgi. Re nyo erweyo igi ceke? Wang’eyo ngo. Andha gibino jutimrac; re nyo ng’atuman m’i kindgi ugam ung’eyo gin ma ber ku gin ma rac? Poy nia udul moko mi jumaco mi Sodoma gimito gimak welo pa Lot ku kero kara givut kugi. Biblia ukoro nia gibino dhanu ma “niai i kum awobi nitundo i kum ju m’utii.” (Tha. 19:4; 2 Pet. 2:7) Nyo wacopo yero nia Yehova ma tie Mungu ma jakisa ung’olo nia ng’atu acel de mbe m’i kindgi ma bicer? Ungo, wacopo yero ngo. Yehova utielo cwiny Abraham nia kadok weg bedopwe mir adhurane gitundo ngo apar de, re jumoko ubino nuti kokoro. (Tha. 18:32) Eno nyutho nia i zoo, gibino weg bedopwe ngo man ebino lembe ma kakare nia ekel pokolembe i wigi. Re wacopo yero ngo ku tegocwiny nia ng’atu acel de mbe m’i kindgi ma ‘bicer’ i saa mi cer mi “weg bedopwe ngo”!

9. Lembang’o ma wang’eyo ngo iwi Suleman?

9 Biblia ukoro bende pi dhanu ma gikegibino weg bedopwe, ma re i ng’eye gidoko ni weg bedopwe ngo. Ubimo Suleman utie acel m’i kindgi. Jugam juponje cuu mandha ku yo pa Mungu, man Yehova umiyo ire mugisa dupa; ento i ng’eye ecaku timo thier ni mungu m’araga. Dubo pare unyayu ng’eicwiny lee i Yehova man uketho Juisrael gineno can pi oro dak swa. Andha re Lembagora uyero nia Suleman “uvuto pi niyom karacelo ku kwaru pare,” eno ke kadok ku dhanu ma weg bedopwe ma calu ubimo Daudi. (1 Ub. 11:5-9, 43; 2 Ub. 23:13) Re nyo ayi ma juyike ko ubenyutho nia en de ebicer? Biblia uyero ngo. Ento jumoko giromo paru nia ebicer, pilembe nia “ng’atu m’utho, dubo pare udaru wekere.” (Rum. 6:7) Re eno ubenyutho ngo nia ju ceke ma githo gibicer. Utie ngo nia pilembe ng’atini udaru tho ci enwang’u twero mi cer. Cer utie giramiya m’uai i bang’ Mungu ma jamer; emiye ke ni ju m’ebemito nia ginwang’ kaka mi timo ire rondo ku rondo. (Yob 14:13, 14; Yoh. 6:44) Nyo Suleman de binwang’u giramiya maeno? Yehova re m’ung’eyo; wan ungo. Ento wang’eyo nia Yehova bitimo gin m’atira.

LEMBE MA WANG’EYO CUU

10. Yehova winjere nenedi pi nyoth m’ekelo iwi dhanu? (Ezekiel 33:11) (Nen bende cal.)

10 Som Ezekiel 33:11. Yehova unyutho iwa kite ma pokolembe m’ekelo iwi dhanu ketho ewinjere ko. Ku telowic mi tipo ma leng’, jakwenda Pethro udwogo iwi lembe ma jabila Ezekiel ukiewo, eyero nia “Yehova . . . [ubeyenyo] ngo nia ng’atu moko acel de unyothere.” (2 Pet. 3:9) Nimakere ku lemandha maeno ma tielo cwiny, wang’eyo nia kum Yehova miel ungo pi ninyotho dhanu wang’ acel pi nja. Etie won kisa ma lee, man enyutho kisa saa ceke m’ecopere.

I saa mi cer mi weg bedopwe ngo, dhanu ma tung’ tung’ dupa gibinwang’u kaka mi ponjo lembe iwi Yehova (Nen udukuwec mir 10)


11. Jukani ma bicer ungo, man wang’eyo lembuno nenedi?

11 Jukani ma wang’eyo cuu nia bicer ungo? Biblia umiyo lapor ma nok kende mi dhanu maeno. b Yesu unyutho nia Yuda Iskariot bicer ungo. (Mark. 14:21; nen bende Yohana 17:12.) c Yuda ujai akakaka i kum Yehova Mungu man i kum Wode. (Mark. 3:29.) d Yesu uyero bende nia judong dini moko ma gijai i kume gibitho m’umbe genogen mi cer. (Mat. 23:33) Man jakwenda Paulo umiyo cimowang’ ma nia jujai ma gikwero niloko cwinygi gibicer ungo.—Ebr. 6:4-8; 10:29.

12. Wang’eyo lembang’o iwi kisa pa Yehova? Kemii lapor moko.

12 Dong’ wang’eyo lembang’o iwi kisa pa Yehova ke? Enyutho nenedi nia “ebeyenyo ngo nia ng’atu moko acel de unyothere”? Wakewec iwi kisa m’etimo ni dhanu moko ma gipodho i dubo ma pek. Ubimo Daudi upodho i dubo ma dongo dupa, calu ve timo gier man nek. Ento eloko cwinye, uketho Yehova utimo ire kisa. (2 Sam. 12:1-13) Ubimo Manase utimo lembe ma reco dupa, ke i nindo ma pol mi kwo pare. Kadok kumeno de, Yehova utimo ire kisa man eweko ire pilembe eloko cwinye. (2 Kei. 33:9-16) Lapor maeno ubenyutho nia ka Yehova uneno thelembe m’atira, etimo kisa. Ebicero kit dhanu ma kumeno pilembe ginyang’ nia gitimo dubo ma pek man giloko cwinygi.

13. (a) Pirang’o Yehova ugam utimo kisa ni dhanu mi Nineve? (b) I ng’eye Yesu udog uyero ang’o pi dhanu mi Nineve?

13 Wang’eyo bende nia Yehova ugam utimo kisa ni dhanu mi Nineve. Eyero ni Yona kumae: “Dubo migi idho malu i wang’a.” Ento kinde ma giloko cwinygi, Yehova uweko igi. Kisa pare ugam usagu pa Yona swa dit. Ugam ukwayu epoy bende wii jabila pare ma ng’eicwiny umaku nia dhanu mi Nineve ‘ging’eyo ngo gin ma ber ku gin ma rac.’ (Yon. 1:1, 2; 3:10; 4:9-11) I ng’eye, Yesu utiyo ku lapor migi pi niponjo dhanu iwi pokolembe man kisa pa Yehova. Eyero nia “i nindo mi pokolembe,” dhanu mi Nineve ma giloko cwinygi “gibicer.”—Mat. 12:41.

14. Kinde ma Yesu uyero nia “i nindo mi pokolembe, dhanu mi Nineve gibicer,” eno emito yero ang’o?

14 Kinde ma Yesu uyero nia “i nindo mi pokolembe, dhanu mi Nineve gibicer,” eno emito yero ang’o? Yesu uponjo nia i nindo m’ubino, “cer mi pokolembe” bibedo nuti. (Yoh. 5:29) Eno ebino weco iwi saa mi Bimobim pare mi oro elufu acel. I saa maeca, “weg bedopwe ku . . . weg bedopwe ngo” ceke gibicer. (Tic. 24:15) Ni weg bedopwe ngo, ebibedo “cer mi pokolembe.” Eno ubenyutho nia Yehova giku Yesu gibing’iyo i timo migi man gibineno ka nyo gijolo ponji ma jumiyo igi. Tek ng’atu moko mi Nineve m’ucer ukwero nidikere i thier ma leng’, jubipoko lembe pare rac. (Isa. 65:20) Ento ju ceke ma gibing’iyo nitimo thier ni Yehova ku bedopwe, pokolembe migi bibedo miero; gibinwang’u kaka mi kwo rondo ku rondo!—Dan. 12:2.

15. (a) Pirang’o ukwayu ngo wabed wayer nia ng’atu acel de mbe ma bicer i kind dhanu ma junyotho i Sodoma ku Gomora? (b) Ukwayu wanyang’ nenedi i wec ma nwang’ere i Yuda 7? (Nen sanduku ma thiwiye tie, “ Yuda umito yero ang’o?”)

15 Kinde ma Yesu ubino weco pi dhanu mi Sodoma ku Gomora, eyero nia “i nindo mi pokolembe,” lembe migi bibedo yot nisagu mi dhanu ma gikwero en ku ponji pare. (Mat. 10:14, 15; 11:23, 24; Luka 10:12) Eno emito yero ang’o? Waromo paru nia i saa maeno ebino weco i ayi mi lapor. Ento ubino ngo kumeno, eno ke kadok kinde m’ebino weco pi dhanu mi Nineve. Ubenen nia lembe m’eyero iwi dhanu mi Sodoma ku Gomora bitimere kakare kakare. M’umbe jiji, eweco iwi nindo mi pokolembe ma rom kadok kinde m’ebino weco pi dhanu mi Nineve. Tap calu dhanu mi Nineve, dhanu mi Sodoma ku Gomora de gibed gitimo lembe ma reco. Ento dhanu mi Nineve ginwang’u kaka mi loko cwinygi. Wakedwog kendo iwi lembe ma Yesu uyero iwi “cer mi pokolembe.” Eyero nia “ju m’utimo lembe ma reco” bende gibicer pi cer maeno. (Yoh. 5:29) Pieno ubeyenyo nen nia genogen moko romo bedo nuti ni dhanu mi Sodoma ku Gomora. Copere nia dhanu moko kokoro m’i kindgi bicer, man nia wabinwang’u kaka mi ponjogi ku lembe iwi Yehova giku Yesu Kristu.

16. Wang’eyo lembang’o iwi kite ma Yehova bing’iyo ko ju m’ebicero? (Yeremia 17:10)

16 Som Yeremia 17:10. Verse maeni ubenyutho lembe ma wang’eyo cuu iwi pokolembe pa Yehova: Saa ceke ‘eyenyo i adunde, man eng’iyo i pidoic m’upondo.’ I saa mi cer mi nindo m’ubino, “[ebimiyo] ni ng’atuman calku timo pare.” Yehova birido i thol kan ukwayere, ento ebitimo kisa ka copere. Pieno, mito ngo wayer nia ng’atu moko mbe ku genogen mi cer, kende kende nwang’u ndhu wang’eyo lembe ma Biblia uyero i wiye!

‘JAPOKLEMBE MI NG’OM ZOO BITIMO LEMBE M’ATIRA’

17. Ang’o m’ubekuro ju m’utho i nindo m’ubino?

17 Niai m’Adamu giku Eva gijai ni Yehova man gidok i ng’ete pa Sitani, bilion dupa mi dhanu gituc nitho. Tho utie “jakwor” ma rac andhandha! (1 Kor. 15:26) Ang’o m’ubekuro dhanu maeno ceke? Julub pa Kristu ma wendgi nok kende, niwacu dhanu 144 000, gibicer pi nicinwang’u kwo ma tho ngo i polo. (Nyu. 14:1) Weg bedopwe ma co ku ma mon ma wendgi lee ma gimaru Yehova, gibinwang’u kwo kendo i saa mi “cer [mi] weg bedopwe,” man gibikwo rondo ku rondo iwi ng’om tek gimediri nigwoko bedoleng’ migi i saa mi Bimobim mi oro elufu acel pa Kristu man i saa mir amulaic ma tokcen. (Dan. 12:13; Ebr. 12:1) Bende, i saa mi Bimobim mi oro elufu acel eno, “weg bedopwe ngo” m’uketho i iye dhanu ma gitimo ngo ni Yehova kunoke ma “[gitimo] lembe ma reco,” gibinwang’u kaka mi wilo timo migi man mi doko weg bedopwe. (Luka 23:42, 43) Dhanu moko lundo gibino jutimrac ma hoi; gikeco ku cwinygi zoo nijai i kum Yehova man i kum lembakeca pare. Eno uketho Yehova ung’olo nia cer bibedo mbe igi nyanok de.—Luka 12:4, 5.

18-19. (a) Pirang’o cwinywa tek nia Yehova bipoko lembe atira iwi dhanu ma githo? (Isaya 55:8, 9) (b) Wabineno ang’o i thiwiwec m’ulubo?

18 Nyo wacopo bedo ku tegocwiny nia Yehova kelo kwa pokolembe m’atira iwi dhanu? Eyo! Etie “Japoklembe mi ng’om zoo” ma pwe, ma riek nisagu zoo, man ma jakisa. Abraham de ugam unyang’ kamaleng’ i lembuno. Yehova uponjo Wode cuu, man emiyo pokolembe ceke i cinge. (Yoh. 5:22) Wego giku Wod ceke gitie ku copo mi nyang’ i lembe m’upondo i adunde ng’atuman m’i kindwa. (Mat. 9:4) Pieno i saa mi pokolembe, gibitimo zoo “lembe m’atira”!

19 Wek wan ceke wabed ku lembakeca mi geno Yehova ku pokolembe pare ceke. Wang’eyo cuu nia wan waromo ngo nipoko lembe, en re eromo! (Som Isaya 55:8, 9.) Pieno watie ku genogen iwi pokolembe pare ceke man pa Wode. Wang’eyo bende nia Ubimo mwa ma Yesu bilubo lapor mi pokolembe man mi kisa pa Won tap tap. (Isa. 11:3, 4) Dong’ wacopo yero ang’o iwi pokolembe ma Yehova bikelo i saa mi masendi ma dit? Lembang’o ma wang’eyo ngo iwi pokolembene? Lembang’o ma wang’eyo ke? Wabidwoko wang’ penji maeno i thiwiwec m’ulubo.

WER 57 Warwei ni dhanu mi kwonde zoo

b Pi ninyang’ i lembe ma Biblia ukoro iwi Adamu, Eva man Kain, nen Otkur ma Wiw mi francais mi nindo 1, dwi mi 1, 2013, mba. 12, korolembe mi there.

c Wec ma nia “wod mi nyoth” ma jutiyo ko i Yohana 17:12 utuc ninyutho nia kinde ma Yuda bitho, ebimondo i nyoth ma rondo ku rondo man ebibedo mbe ku gegogen mi cer.