Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 20

WER 67 ‘Rwei lembe’

Wek mer ucweli imediri nirweyo lembanyong’a

Wek mer ucweli imediri nirweyo lembanyong’a

“Ukwayu jular jurwey lembanyong’a i thek ceke.”MARK. 13:10.

I ADUNDO

Wabineno kite ma mer copo cwalu kowa nirweyo kud amora man ku ng’eyong’ec mwa ceke.

1. Wanwang’u ponji ma kani i coko mwa ma kubang’ oro mi oro 2023?

 I COKO mwa ma dit ma kubang’ oro mi oro 2023, a wanwang’u lero ma beco iwi lembe moko m’ugwaku kum yiyoyic mwa man wawinjo atwong’a moko mir anyong’a iwi tic mwa mi lembanyong’a. Ku lapor, wanwang’u nia dhanu moko gibinwang’u kaka mi dikiri ku dhanu pa Yehova kadok i ng’ey nyoth mi Babeli ma dit. Wanwang’u bende nia niai i dwi mir 11 mi oro 2023, jurwey gibibedwoko ngo rapor mi lembe ceke m’ugwaku kum tic migi mi lembanyong’a. Nyo alokaloka maeno ubenyutho nia pi tic mwa mi lembanyong’a utie tek ungo calu m’i wang’e, ma nia dong’ kud watime ku pidoic mir ular ng’adi? Tak de ngo!

2. Pirang’o nindoman m’ubekadhu ubecwaluwa nirweyo ku pidoic mir ular ng’adi nisagu zoo? (Marko 13:10)

2 Nindoman m’ubekadhu ubecwaluwa nirweyo lembanyong’a ku pidoic mir ular ng’adi nisagu zoo. Pirang’o wabeyero kumeno? Pillembe saa ubedhulo lee mandha. Wakedwog iwi lembe ma Yesu uewo iwi tic mi lembanyong’a i kajik ceng’. (Som Marko 13:10.) Nimakere ku kpawa ma Matayo ukiewo, Yesu uyero nia jubirweyo lembanyong’a i ng’om zoo kan “ajiki” bitundo. (Mat. 24:14) Wec maeno ubenyutho ajiki mi ng’om ma rac pa Sitani. Yehova udaru ketho “nindo man saa” ma lembe maeno bitimere i iye. (Mat. 24:36; 25:13; Tic. 1:7) Nindoman m’ubekadhu ubecorowa ceng’ini mandha ku saa maeno. (Rum. 13:11) Ento pi kawoni, wacikara nimedara ku tic mi lembanyong’a cil m’ajiki bitundo.

3. Ang’o ma cwaluwa nirweyo?

3 Penji moko ma pire tek ma wacikara nipenjara ko iwi tic mwa mi lembanyong’a ni e: Pirang’o wabed warweyo lembanyong’a? I adundo, mer re ma cwaluwa nirweyo. Ka waberweyo, wanyutho nia wamaru lembanyong’a, wamaru dhanu wadwa man m’usagu zoo, nia wamaru Yehova man nyinge. Dong’ wakewecu iwi lembe maeno acel acel.

WARWEYO PILEMBE WAMARU LAMBANYONG’A

4. Wabed wawinjara nenedi ka wawinjo lembe moko mir anyong’a?

4 Kepar pi kite m’igam iwinjiri ko kinde m’iwinjo lembe moko mir anyong’a; ecopo bedo kinde m’iwinjo nia nyathin moko unyolere i kind wedi peri kunoke nia ng’atu moko umiyo iri tic m’ibino ku yenyne lee. M’umbe jiji, ibino kud ava ma lee mi weco iwi lembene ku wedi peri man ku jurimbi. Nyo lembe ma rom eno utimere bende kinde m’iwinjo lembanyong’a ma ber musagu zoo, niwacu lembanyong’a mi Ker pa Mungu?

5. Igam iwinjiri nenedi kinde m’iponjo lemandha mi Lembe pa Mungu wang’ ma kwong’a? (Nen bende cal.)

5 Kepar pi kite m’iwinjiri ko kinde m’iponjo lemandha mi Lembe pa Mungu wang’ ma kwong’a. Iponjo nia Wuru mi polo umeri, nia ebemito ibed i kind juruot pare ma gibetimo ire, nia eng’olo nia ebidaru can ku masendi, nia icopo bedo ku genogen mi dok nen kendo ku wedi peri ma githo i ng’om ma nyen, ku mange de. (Mark. 10:29, 30; Yoh. 5:28, 29; Rum. 8:38, 39; Nyu. 21:3, 4) Lemandha maeno umulo adundeni lee mandha. (Luka 24:32) Igam imaru lembe m’ibino ponjo, man ecopere ngo iri nigwoko lemandha ma pigi tekne iri kendi.—Nen lembe m’uyenyo rombo kude i Yeremia 20:9.

Kinde ma waponjo lemandha ma pigi tek mi Biblia wang’ ma kwong’a, egam ecopere ngo nigwokogi iwa kendwa! (Nen udukuwec mir 5)


6. Lembe m’umego Ernest giku Rose gikadhu kud i iye ubemiyo iri ponji ma kani?

6 Wakewec iwi lembe m’umego moko ma nyinge Ernest b ukadhu kud i iye. Ebino kago ku oro 10 kinde ma won utho. Ekoro kumae: “Abed apenjara kumae: ‘Eni nyo baba e ucidho i polo ba? Kunoke nyo kwo pare ujik pi magwei?’ Kumira ubed unega i kum awiya mange ma wegi nuti.” Ernest ubed ucidho thiri thiri kaka ma jukunyo iye won, erum i ng’et kabuli pare man erwo kumae: “Kayo Mungu, amito ang’ey kaka ma baba n’i iye.” I ng’ey oro 17 niai ma won utho, saa ma Jumulembe gikwaye nia giponj kude Biblia, ejolo lembene kud ava ma lee. Anyong’a unege niponjo nia ju m’utho ging’eyo ngo gin moko, nia gibedo ve ju m’unindo nindo ma pek man nia Biblia ung’olo nia gibicer. (Ekl. 9:5, 10; Tic. 24:15) Tokcenne, enwang’u wang’ penji m’ebed epenjere ko pi oro ma dupa! Ernest ubino kud anyong’a niweco iwi lembe m’ebino ponjo. Rose ma min ot pare bende ucaku dikere karacelo kude i ponji pare mi Biblia. En de egam emaru lemandha m’ebino ponjo. I oro 1978, gilimo batizo. Girweyo kud amora ni wedi migi, ni jurimgi man ni dhanu ceke m’ubino ayika niwinjogi. E kumeno gikonyo dhanu ma kadhu 70 nitundo i kum batizo.

7. Lembang’o ma timere kinde ma mer mi lemandha mi Biblia uguro ulage i adundewa? (Luka 6:45)

7 M’umbe jiji, ka mer mi lemandha uguro ulage i adundewa, ecopere ngo iwa nibedo ling’. (Som Luka 6:45.) Wawinjara tap calu jukwenda pa Yesu mi rundi ma kwong’a ma giyero kumae: “Wacopo weko ngo niweco iwi gin ma waneno man ma wawinjo.” (Tic. 4:20) Wamaru lemandha lee akeca uketho wabemito wanyuthe ni dhanu ma wendgi lee.

WARWEYO PILEMBE WAMARU DHANU WADWA

8. Ang’o ma cwaluwa nirweyo ni dhanu mange? (Nen sanduku ma thiwiye tie,  Mar dhunu—Keth gidok julub.”) (Nen bende cal.)

8 Tap calu Yehova giku Wode, wan de wamaru dhanu wadwa. (Rie. 8:31; Yoh. 3:16) Kisa negowa lee i kum dhanu ma ‘ging’eyo ngo Mungu’ man ma ‘gimbe ku genogen.’ (Efe. 2:12) Peko mi ng’om maeni uketho gibewinjiri ve gin’i vur moko ma thuc ma wan ke lundo watie ku thol ma romo wodhogi, niwacu lembanyong’a mi Ker pa Mungu. Mer man kisa ma watie ko yor i bang’ dhanu ma kumeno cwaluwa nirweyo igi lembanyong’a ku kero mwa ceke. E rwonglembe ma pire tek maeno ketho adundegi dhir ku genogen, konyogi ninwang’u kwo ma ber niai kawoni man miyo igi kaka mi nwang’u “kwo mandha” ma en e kwo ma rondo ku rondo i ng’om ma nyen pa Mungu.—1 Tim. 6:19.

Mer man kisa ma watie ko yor i bang’ dhanu, cwaluwa nirweyo igi lembanyong’a ku kero mwa zoo (Nen udukuwec mir 8)


9. Warweyo rwonglembe ma kani mi cimowang’ iwi nindo m’ubino, man pirang’o? (Ezekiel 33:7, 8)

9 Mer ma wamaru ko dhanu wadwa cwaluwa bende nirweyo igi rwonglembe mi cimowang’ ma nia ajiki mi ng’om ma rac maeni ni kago. (Som Ezekiel 33:7, 8.) Kisa ubenegowa lee i kum dhanu wadwa man i kum wedi mwa ma gi juyic ungo. Dhanu ma dupa gibekwo m’umbe ning’eyo lembe m’ubebino, niwacu “masendi ma dit [ma] bibedo nuti ma fodi ayine uwok ungo niai i acaki mi ng’om nitundo kawoni, man ma biwok ungo kendo.” (Mat. 24:21) Wabemito ging’ey lembe ma bitimere i saa maeno mi pokolembe: Ku kwong’a, jubinyotho dini ceke mi ndra. I ng’eye, jubinyotho ng’om ma rac maeni i Armagedon. (Nyu. 16:14, 16; 17:16, 17; 19:11, 19, 20) Waberwo nia dhanu ma wendgi lee gijol rwonglembe mi cimowang’ ma waberweyo igi man gidikiri kudwa i thier ma leng’ niai kawoni. Ka dong’ dhanu ma giwinjo ngo cimowang’ne, uketho i iye wedi mwa, ke lembe migi bibedo nenedi?

10. Pirang’o ubekwayu warwey rwonglembe mi cimowang’ ku pidoic mir ular ng’adi?

10 Calu ma jukoro i thiwiwec m’ukadhu, copere nia Yehova bibodho dhanu ma biloko cwinygi kinde ma gibineno nyoth mi Babeli ma dit. Tek kumeno, nyutho nia ukwayu wamedara nirweyo rwonglembe mi cimowang’ ku pidoic mir ular ng’adi nisagu m’i wang’e zoo. Poy nia, lembe ma wabeyero kawoni ni dhanu romo miyo igi kaka mi poy i ng’eye. (Nen lembe m’uyenyo rombo kude i Ezekiel 33:33.) Saa moko nyo gibipoy i kum rwonglembe mi cimowang’ ma watwong’o igi man gibicaku timo thier ma leng’ karacelo kudwa ma fodi saa k’uthum ungo magwei. Tap calu jakur otkol mi Filipi m’uloko cwinye i ng’ey ma “digidi ma dit uwok,” saa moko nyo dhanu ma kawoni gibewinjowa ngo de gibiloko cwinygi i ng’ey ma gineno nyoth ma wang’u ijo mi Babeli ma dit.—Tic. 16:25-34.

WARWEYO PILEMBE WAMARU YEHOVA MAN NYINGE

11. Wamiyo dwong’, yung man tego ni Yehova i ayi ma nenedi? (Lembanyutha 4:11) (Nen bende cal.)

11 Thelembe ma pire tek nisagu zoo ma cwaluwa nirweyo lembanyong’a utie nia wamaru Yehova man nyinge ma leng’. Tic mi rweyo lembanyong’a utie yore acel ma wapaku ko Mungu ma wamaru. (Som Lembanyutha 4:11.) Wabecwaku ku cwinywa zoo nia Yehova uromo ya jutic pare ceke gimii ire dwong’, yung man tego. Wamiyo ire dwong’ ku yung nwang’u wabeweco ku dhanu iwi giranyutha ma piemere ngo m’ubecwaku nia ‘ecwiyo piny ceke’ man nia wabekwo ni kume. Wamiyo ire tego, niwacu tego mwa, kinde ma wabetiyo ku saa mwa, kero mwa man jamcingwa pi nidikara i tic mi rweyo lembanyong’a. (Mat. 6:33; Luka 13:24; Kol. 3:23) I adundo, wamaru niweco pi Mungu ma wamaru. Watie bende kud ava mi nyutho nyinge man thelembe pa nyingene ni jumange. Pirang’o?

Wamiyo tego mwa ni Yehova kinde ma wabetiyo ku saa mwa, kero mwa man jamcingwa pi nidikara i tic mi rweyo lembanyong’a i kadhiri ceke ma copere iwa (Nen udukuwec mir 11)


12. Wadwoko nying’ Mungu leng’ nenedi nikadhu kud i tic mwa mi lembanyong’a?

12 Mer ma wamaru ko Yehova cwaluwa nidwoko nyinge leng’. (Mat. 6:9) Eno uketho wabemito wanyuth ni dhanu nia lembe ceke ma reco ma Sitani uyero ku nyinge utie vupo. (Tha. 3:1-5; Yob 2:4; Yoh. 8:44) Kinde ma waberweyo, wabedo kud ava ma lee mi cero bang’ Mungu mwa; wanyutho lemandha i wiye ni ju ceke ma gitie ayika niwinjowa. Wabemito dhanu ceke ging’ey nia kite pare m’usagu zoo utie mer, nia ebimo ku bedopwe man nia nindo ma ceng’ini eni Ker pare bidaru masendi ceke man bikelo kwiyocwiny kud anyong’a ni dhanu. (Zab. 37:10, 11, 29; 1 Yoh. 4:8) Ka wabecero ba nying’ Yehova kinde ma waberweyo, wadwoko nyinge leng’. Watie bende kud anyong’a ning’eyo nia wabekwo nimakere ku nyingwa. Pirang’o wabeyero kumeno?

13. Pirang’o etie iwa rwom ma lee nibedo Jumulembe pa Yehova? (Isaya 43:10-12)

13 Yehova ung’iyowa wabed “jumulembe” pare. (Som Isaya 43:10-12.) I kind oro moko m’ukadhu ang’ec, baruwa moko m’uai i Guriri m’utelowic uwacu kumae: “Etie rwom ma dit nisagu zoo ni ng’atuman m’i kindwa nilwong’ere ku nying’ ma Jamulembe pa Yehova.” c Pirang’o? Kepar nia ibesayu ng’atu moko ucung kakeri i wang’ pido kara ecer beng’i nia adote ma jukelo i wii utie vupo. Iromo ng’iyo ng’atu ma nenedi? M’umbe jiji, iromo ng’iyo ng’atu m’ing’eyo cuu man m’igeno, ng’atu ma jung’eyo nia yero lemandha man ma juyiyo lembe m’ebeyero yot yot. Ka Yehova ung’iyowa wabed Jumulembe pare, nyutho nia eng’eyowa cuu man etie ku genogen i wiwa nia wabimiyo lembatuca i wiye nia etie Mungu mandha en kende. Waneno nia etie rwom ma lee nibedo Jumulembe pare, uketho watiyo ku kaka ceke m’unen pi niketho jung’ey nyinge man pi nituco wi vupo ceke ma juyero ku nyinge. I ayi maeno, wanyutho nia wabekwo nimakere ku nyingwa ma wamaru ma Jumulembe pa Yehova! —Zab. 83:18; Rum. 10:13-15.

WABIMEDARA NIRWEYO CIL M’AJIKI BITUNDO

14. Lembang’o ma wang’u ijo ma bitimere kago eni?

14 Wabekuro kud ava ma lee nineno lembe ma bitimere kago eni! Ku kony pa Yehova, watie ku genogen mi neno dhanu mange dupa ma gibiyiyo lemandha i wang’ ma masendi ma dit ucaki. Watie bende kud ava mi neno nia kadok i saa mi masendi ma dit m’utie saa mi can ma dit nisagu zoo ma dhanu gineno niai con de, dhanu moko gibiwok kud i ng’om pa Sitani man gibidikiri kudwa pi nipaku Yehova!—Tic. 13:48.

15-16. Wabimedara nitimo ang’o, man nitundo awene?

15 Ento pi kawoni, watie ku tic ma pire tek m’ukwayu watim, m’etie tic ma kendo ci jubitime ngo: Watie ku rwom mi rweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu i ng’om zoo. I saa ma rom eno, wacikara nitwong’o rwonglembe mi cimowang’ ni dhanu. Ukwayu ging’ey nia ajiki mi ng’om ma rac maeni ni ceng’ini magwei. Kinde ma saa mi pokolembe biromo, gibinyang’ nia rwonglembe ma wabed warweyo uai i bang’ Yehova.—Eze. 38:23.

16 Dong’ wacikara nibedo ku lembakeca mi timo ang’o? Wek mer ma wamaru ko lemandha, mer ma wamaru ko dhanu wadwa, man m’usagu zoo mer ma wamaru ko Yehova Mungu man nyinge, ucwalwa wamedara nirweyo kud ava ma lee, ku pidoic mir ular ng’adi man kud amora cil ma Yehova biyero nia, “Eromo!”

WER 54 “Yo ni eni”

a Jutimo coko ma dit ma kubang’ oro i nindo 7, dwi mir 10, 2023, i Odi coko ma dongo mi Jumulembe pa Yehova mi Newburgh i New York, i États-Unis. I ng’eye programne zoo udog uwok i Televizio JW; Thenge mi 1 uwok i dwi mir 11, 2023 man Thenge mir 2 ke uwok i dwi mi 1, 2024.

b Nen thiwiwec m’uwacu, “Biblia loko kwo: Iya wang’ lii i kum dwokowang’ lembe ma terere man ma piemere ngo mi Biblia,” m’uwok i Otkur ma Wiw mi nindo 1, dwi mir 2, 2015.