Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 22

WER 127 Acikara nibedo kit dhanu ma nenedi?

Wucopo timo ang’o kara lembe uwoth iwu miero saa ma wubeng’eyuru i iye?

Wucopo timo ang’o kara lembe uwoth iwu miero saa ma wubeng’eyuru i iye?

“Ng’atu m’upondo mir adunde . . . pire tek lee.”1 PET. 3:4.

I ADUNDO

Wabineno lembe m’umego ku nyamego gicopo timo saa ma gibeng’eyiri i iye kara lembe uwoth igi miero, man kite ma jumange mi cokiri gicopo konyo kogi.

1-2. Jumoko gitie ku paru ma kani iwi saa mi ng’eyiri pi gamiri?

 SAA m’umego ku nyamego ging’eyiri i iye copo bedo saa mir anyong’a. Tek kawoni wun’i saa maeno, m’umbe jiji wubemito lembe uwoth iwu miero. Ni dhanu ma pol lembe wotho miero de andha. Nyamego moko mir Ethiopia ma nyinge Tsion a uyero kumae: “I kind nindo m’anwang’u iye anyong’a nisagu zoo i kwo para, acel ubino saa ma wabeng’eyara i iye waku won ot para. Wabed waweco iwi lembe ma dongo, man wabed wang’iero maa! Anyong’a ubed unega nia anwang’u ng’atu m’amaru man m’umara.”

2 Umego moko mi Pays-Bas ma nyinge Alessio ulund uyero kumae: “Ebino anyong’a ma lee ning’eyo min ot para saa ma wabeng’eyara i iye, ento wanwang’ara bende ku peko i saa maeno.” I thiwiwec maeni, wabiweco iwi peko moko ma romo wok kinde m’umego ku nyamego gibeng’eyiri i iye pi gamiri, man iwi cik mir ukungu mi Biblia ma copo konyogi kara lembe uwoth igi ma ber i saa maeno. Wabineno bende lembe ma jumange mi cokiri gicopo timo pi nikonyogi.

UMEGO KU NYAMEGO GITING’O SAA MI NG’EYIRI PI LEMBAKECA MA KANI?

3. Umego ku nyamego giting’o saa mi ng’eyiri pi lembakeca ma kani? (Lembrieko 20:25)

3 Saa m’umego ku nyamego ging’eyiri i iye bedo saa mir anyong’a. Ento gicikiri ngo ninene ku tuko, pilembe eromo terogi i kum gamiri. I nindo mi gamiri, nico ku dhaku gitimo lembang’ola ma ku kwong i wang’ Yehova nia gibimariri man gibiworiri i nindo ceke mi kwo migi. I wang’ nitimo lembang’ola moko ci ma ku kwong’, ukwayu nilar nyang’ cuu i there. (Som Lembrieko 20:25.) Lembang’ola mi gamiri de kumeno. Saa m’umego ku nyamego giting’o pi ning’eyiri konyo ng’atuman m’i kindgi ning’eyo wadi cuu man nimaku yub mi rieko. Saa moko yubne copo bedo nia gibigamiri kunoke nia ukwayu gijig lembene cen. Tek gilale, eno nyutho ngo nia ginyotho saa migi, ento nyutho nia gitundo i kum lembakeca m’ucwalugi ning’eyiri, niwacu ninyang’ nia giromo gamiri kunoke ngo.

4. Pirang’o ukwayu wabed ku nen ma ber iwi saa ma jung’eyiri i iye?

4 Pirang’o pire tie tek nia wabed ku nen ma ber iwi saa ma jung’eyiri i iye? Tek jamusuma utie ku nen ma ber iwi saane, ebicaku ngo the mer mi gamiri ku ng’atu m’eng’eyo zoo nia ebigamere ngo kude. Jumusuma kendgi ngo re m’ukwayu gibed ku nen ma ber iwi lembene, ento wan ceke. Ku lapor, jumoko giparu nia kan umego ku nyamego giting’o saa mi ng’eyiri ci, gicikiri nigamiri kokoro. Paru maeno ketho Jukristu ma jumusuma giwinjiri nenedi? Nyamego moko ma jamusuma mir États-Unis ma nyinge Melissa uyero kumae: “Kan umego ku nyamego moko gibeng’eyiri, judhuro mac lee i kumgi. Eno ketho jumoko gilworo nilalu lembene kadok ebewotho ngo ma ber de. Jumange ke gilworo nicaku the mer mi gamiri. Ka jubedhuro mac i kum jumusuma, wigi jebere.”

WUTUC NING’EYURU CUU

5-6. Ukwayu ng’atuman uii ning’eyo lembang’o iwi wadi? (1 Pethro 3:4)

5 Kinde ma wubeng’eyuru, ang’o ma copo konyowu nimaku yub ka nyo wubigemuru kunoke ngo? Bikwayu ng’atuman ung’ey wadi cuu mandha. Copere nia ilar ing’eyo lembe moko iwi wedu i wang’ nicaku kude the mer. Ento kawoni itie ku kaka mi ng’eyo “ng’atu m’upondo mir [adundene].” (Som 1 Pethro 3:4.) Eno ubekwayu ing’ey lembe lee iwi thenge mi tipo, iwi kura man iwi paru pa ng’atu m’imito wugemuru kude. I ng’ey nindo moko, bikwayu inwang’ dwokowang’ penji ma e: ‘Nyo andha ng’atuni bibedo jadhoga ma cuu mi gamiri?’ (Rie. 31:26, 27, 30; Efe. 5:33; 1 Tim. 5:8) ‘Nyo ng’atuman m’i kindwa copo nyutho mer ni wadi man dieng’ ku wadi cuu? Nyo wacopo cirara i kindwa?’ b (Rum. 3:23) Kinde ma wubeng’eyuru, kud wuwil ku lembe ma e: Gin ma nyutho nia wiwu urombo utie ngo nia wumaru man wudagu gin ma rom, ento utie nia ng’atuman utie ayika nitimo lembe ma foyo i wadi, eno ke kadok nwang’u wutie ku paru m’ukoc iwi lembe moko de.

6 Ukwayu ing’ey lembang’o iwi wedu saa ma wubeng’eyuru kude? I wang’ niweko mer umond lee i iwu, ukwayu wular wuwec iwi lembe moko ma pigi tek, calu ve lembakeca mwu. Ka dong’ lembe m’umulo kum kwo pa ng’atini ma calu yotkum, jamcing’ man peko m’ekadhu kud i igi con m’utie kud atelatela iwi kite m’ebewinjere ko kawoni ke? Pire tie tek ungo niweco iwi lembe ceke i acaki mi mer mwu. (Nen lembe m’uyenyo rombo kude i Yohana 16:12.) Tek ibeparu nia fodi itie ngo ayika nidwoko wang’ penji moko ma segi m’umulo kum kwo peri, nyuth ni jawodhi wang’ acel. Ento i ng’ey kare moko, ng’atu m’umito bedo ni jadhogi mi gamiri bibedo ku yeny mi ng’eyo lembe maeno ceke wek kara emak yub m’atira. Pieno saa moko bikwayu iyab adundeni ire.

7. Ju ma gibeng’eyiri pi gamiri gicopo timo ang’o pi ning’eyiri ma ber? (Nen sanduku ma thiwiye tie, “ Ning’eyiri ku ng’atu ma ni bor.”) (Nen bende cal.)

7 Icopo timo ang’o pi ning’eyo ng’atu m’upondo mir adunde jawodhi? Yo acel ma ber m’usagu zoo utie nikoro lembe m’i iwu thwolo thwolo man niyero lemandha, nipenjo penji man niwinjo wedu kilili. (Rie. 20:5; Yak. 1:19) Pieno, ecibedo ber nia wutim karacelo lembe moko ma miyo iwu kaka mi wec; ecopo bedo nicamu karacelo, niwotho karacelo kaka ma dhanu bepong’ i iye man nirweyo karacelo. Wucopo ng’eyuru bende cuu tek wuded wuting’o saa mi bedo karacelo ku jurimbwu man wedi mwu. Bende, wubed wupang nitimo lembe ma copo ketho ineno ayi ma jawodhi timo ko lembe i saa man ni kit dhanu ma tung’ tung’. Kenen lembe m’umego Aschwin mi Pays-Bas uii nitimo. Ekoro pi saa ma giting’o gikud Alicia pi ning’eyiri kumae: “Wabed wasayu kaka mi timo lembe ma ketho ng’atuman ng’eyo wadi. Wang’ ma pol, ebedo lembe ma thindo ma calu nitedo cam karacelo kunoke nitimo tic mange karacelo. I saa maeno, ng’atuman neno lembe ma wadi tek man ng’ic i igi.”

Tek wubed wunwang’u saa ma wun ario ceke wudikuru ko i lembe moko ma miyo iwu kaka mi wec, e ng’atuman bituc ning’eyo wadi cuu mandha (Nen udukuwec mir 7-8)


8. Ju ma gibeng’eyiri pi gamiri gicopo nwang’u bero ma kani tek gibed giponjo piny karacelo?

8 Wucopo ng’eyuru bende cuu tek wubed wuting’o saa mi ponjo thiwiwec moko mi Biblia karacelo. Kinde ma wubigemuru, bikwayu wubed wuting’ saa mi timo thier mwu mi juruot kara Mungu ubed ng’atu ma pire tek i gamiri mwu. (Ekl. 4:12) Pieno, wuromo pangu nicaku ponjo Biblia karacelo niai kawoni, niwacu i saa ma wubeng’eyuru i iye. Re i saa m’umego ku nyamego gibeng’eyiri i iye, nwang’u fodi gitie ngo dhaku ku cware. Nwang’u fodi umego de utie ngo jawi nyamego. Ento niponjo Biblia thiri thiri karacelo copo konyowu ning’eyo thenge mi tipo pa ng’atuman. Umego Max giku min ot pare Laysa ma gitie dhanu mir États-Unis, ginwang’u bero mange de kinde ma gibed gitimo kumeno. Max uyero kumae: “I acaki mi ng’eyiri mwa, wacaku ponjo i girasoma mwa thiwiwec m’uweco iwi lembe ma jutimo i saa ma jubeng’eyiri i iye man iwi kwo mi juruot. Ponjine uketho waweco iwi lembe dupa ma pigi tek, ma nwang’u waromo tundo ngo i wigi yot yot.”

LEMBE MANGE M’UKWAYU WUTII I WIGI

9. Ukwayu ju ma gibeng’eyiri gipar pi lembang’o kinde ma gibeng’iyo dhanu m’ukwayu ung’ey pi lembe migi?

9 Ukwayu wunyuth pi mer mwu ni ng’agi? Eno tie yub m’ukwayu wumak wun ario. Kinde ma fodi wucaku acaka ning’eyuru, wuromo pangu ninyutho pi lembene ni dhanu ma nok kende. (Rie. 17:27) Nitimo kumeno romo konyowu niuro penji ma kabang’gi mbe man mac ma juromo dhuro i kumwu. Ento tek wunyutho ngo lembene ni ng’atu moko acel de, wuromo caku koyuru kendwu wek kara jumange kud ginyang’ i lembe mwu. Eromo bedo iwu ariti ma lee nitimo kumeno. Pieno ecopo bedo lembe mi rieko ninyutho ni dhanu moko ma nok ma gicopo miyo iwu juk man kony ma wutie ku yenyne. (Rie. 15:22) Ku lapor, wuromo nyutho ni wedi mwu moko, ni jurimbwu ma giteng’ini i tipo, kunoke ni judong cokiri.

10. Umego ku nyamego ma gibeng’eyiri pi gamiri giromo timo ang’o kara timo migi unyay anyong’a ni Yehova? (Lembrieko 22:3)

10 Wucopo timo ang’o kara timo mwu unyay anyong’a i Yehova saa ma wubeng’eyuru i iye? Kinde ma mer m’i kindwu ubemedere, ng’atuman romo caku bedo kud ava pa wadi lee. Dong’ ang’o ma copo konyowu kara kud wupodh i timo ma foyo ngo i Yehova? (Kor. 6:18) Wubed wuur wec ma reco, nikoyuru kendwu, man meth ma hai. (Efe. 5:3) Lembe maeno romo cewo ava timo ribiri i kumwu, ma dong’ edoko iwu tek nitimo gin matira. Pieno ukwayu wubed wuwec thiri thiri iwi lembe ma wucikuru nitimo kara timo mwu unyay anyong’a i Yehova kinde ma wubeng’eyuru i iye. (Som Lembrieko 22:3.) Kenen lembe m’ukonyo umego Dawit giku nyamego Almaz mi ng’om mir Ethiopia. Gikoro kumae: “Wabed warombo karacelo i kabedo ma dhanu bepong’ i iye kunoke kinde ma jurimo mange n’i ng’etwa. Wabed wabedo ngo kendwa i muthukari kunoke i ot. E kumeno, watuc niuro lembe ma romo ketho wapodho i abidhe.”

11. Ju ma gibeng’eyiri pi gamiri gicikiri niparu pi lembang’o kinde ma gibemoko ayi ma gibibenyutho ko mer i kindgi?

11 Nyo wucopo nyutho mer i kindwu i saa ma wubeng’eyuru i iye pi gamiri? Kinde ma mer m’i kindwu ubedongo, wucopo ng’iyo ninyutho mer i kindwu i ayi moko m’umaku piny. Ento poy nia kinde m’ava timo ribiri ubino i kumi, ebibedo iri tek nimaku yub m’atira pi bero pa jawodhi. (Wer 1:2; 2:6) Kinde ma wubenyutho mer i kindwu, ecopo bedo yot bende nikadhu mupaka man nitimo lembe ma foyo ngo i Yehova. (Rie. 6:27) Pieno i acaki mi mer mwu, wuwec iwi cik mir ukungu pa Yehova man iwi mupaka ma wubibeworo kinde ma wubenyutho mer i kindwu. c (1 Thes. 4:3-7) Wupenjuru karacelo kumae: ‘Dhanu mi kabedo ma wabekwo i iye gitie ku paru ma kani iwi kite ma wacuku nyutho ko mer i kindwa? Nyo ayi ma wacuku nyutho ko mer ubecewo ava timo ribiri i kum ng’atu moko m’i kindwa?’

12. Ukwayu umego ku nyamego gitim ang’o kinde ma peko uwok i saa ma gibeng’eyiri i iye?

12 Wucopo timo ang’o tek peko kunoke koso winjiri uwok i kindwu? Tek saa moko koso winjiri bewok i kindwu, nyo eno nyutho nia wiwu rombo ngo? Utie ngo kwa kumeno. Dhanu ario m’ugamiri ci gibedo kokoro ku lembe m’ukoc i kindgi. Gamiri m’ucungo ma tek utie mi dhanu ario ma gidiko cing’gi man ma ng’atuman timo alokaloka nimakere ku yeny pa wadi. Pieno kite ma wubeyiko ko lembe m’i kindwu i saa ma wubeng’eyuru i iye, romo nyutho ka nyo gamiri mwu bicungo ma tek kunoke ngo. Wun ario ceke wukepenjuru kumae: ‘Nyo wabed waweco iwi lembe m’uwok ma kumwa poto man ku woro? Nyo wabed wayiyo kosa mwa yot yot man waii nitimo alokaloka? Nyo ng’atuman m’i kindwa utie ayika niyiyo paru pa wadi, nikwayu kisa man niweko lembe ni wadi?’ (Efe. 4:31, 32) Andha re, tek saa ceke dhogwu rombo ngo man wuteluru iwi lembe zoo, kud wupar nia lembe biyikere i ng’ey gamiri mwu. Tek wunyang’ nia wiwu rombo ngo, yub ma ber m’usagu zoo piwu wun ario ceke utie nilalu mer m’i kindwune cen. d

13. Ang’o ma copo konyo umego ku nyamego ma gibeng’eyiri pi gamiri nimokoo wel nindo ma gibiting’o?

13 Ukwayu wung’eyuru pi nindo ma rukani? Wang’ ma pol, maku yub ma vur vur kelo matoke ma rac. (Rie. 21:5) Pieno, nindo ma wubeng’eyuru i iye ucikere nigalu nitundo ma ng’atuman m’i kindwu ungey wadi cuu. Re ukwayu ngo wuketh egal mananu. Biblia uyero nia “genogen ma galu remo adunde.” (Rie. 13:12) Bende, calu ma kindwu ubemedere nidoko ceng’ini, eromo doko iwu tek niceruru i kum ava kum. (1 Kor. 7:9) Kakare niketho wii i kum nindo m’ukwayu wutim pi ning’eyuru, ukwayu ikepenjiri kumae: ‘Atie ku yeny mi ng’eyo lembang’o mange iwi ng’atuni i wang’ nimaku yub para?’

JUMANGE GICOPO KONYO JU MA GIBENG’EYIRI PI GAMIRI NENEDI?

14. Jumange gicopo konyo umego ma gibeng’eyiri i yore ma kani? (Nen bende cal.)

14 Tek wang’eyo jumoko ma gibeng’eyiri pi gamiri, wacopo lwong’ogi gibin gidikiri kudwa i saa pa cam, i thier mwa mi juruot kunoke i nambu moko. (Rum. 12:13) I saa ma kumeno, ng’atuman romo tuc ning’eyo wadi cuu nisagu. Nyo gitie ku yeny pa ng’atu moko m’ubed i ng’etgi, ku yeny mi sente mi transpor, kunoke mi kaka ma giromo weco iye amung’ migi? Wacopo konyogi nimakere ku yeny migi. (Gal. 6:10) Alicia ma wadaru weco pire ubepoy i kum lembe moko ma gifoyo lee mandha gikud Aschwin. Ekoro kumae: “Anyong’a ubed unegowa lee kan umego moko giyero nia wacopo cidho yo migi tek watie ku yeny mi kaka ma wamito wabed karacelo i iye re ma nwang’u watie ngo kendwa.” Tek umego ku nyamego ma gibeng’eyiri pi gamiri gikweyi nia ilwokgi, nen nia eno tie yore ma ber m’icopo konyo kogi. Bed ku weng’i ma kud iwek kogi kendgi magwei, ento woth kiyo bende saa m’ukwayu yamu ukeukadh i ng’etgi pi niweco amung’ migi.—Filip. 2:4.

Tek wang’eyo umego ku nyamego moko ma gibeng’eyiri pi gamiri, wacopo sayu yore mi konyogi (Nen udukuwec mir 14-15)


15. Jurimo gicopo timo ang’o pi nikonyo ju ma gibeng’eyiri pi gamiri? (Lembrieko 12:18)

15 Wacopo konyo bende ju ma gibeng’eyiri pi gamiri ku wec mwa. Lembe moko tie ma waromo yero, saa mange ke mito wabed ling’. (Som Lembrieko 12:18.) Ku lapor, saa moko cwinywa romo bedo thuk thuk ninyutho ni jumange nia umego ku nyamego moko gicaku bemariri, re giromo mito nia ginyuth lembene gigi ni jumange. Wacikara ngo niyero nying umego ku nyamego ma gibeng’eyiri pi gamiri kadi niroyo dhogwa i lembe m’uneno wan ungo. (Rie. 20:19; Rum. 14:10; 1 Thes. 4:11) Bende, ju ma gibeng’eyiri pi gamiri giromo maru ngo wec kunoke penji ma ketho ginwang’u ve nia jubedhuro mac i kumgi. Nyamego moko ma nyinge Elise giku won ot pare gibepoy nia, “gibed giwinjiri rac lee saa ma jumange ubepenjogi iwi yub ma gimaku pi gamiri migi ma ke nwang’u fodi giweco de ngo iwi lembene.”

16. Ukwayu watim ang’o tek jumoko gilalu mer m’i kindgi?

16 Dong’ ka jumoko gilalu mer m’i kindgi ke? Ukwayu ngo wapenj lembe m’uneno wan ungo, man kud wacwak ng’ete acel. (1 Pet. 4:15) Nyamego moko ma nyinge Lea ukoro kumae: “Abed awinjo dhanu moko giberagu thelembe iwi gin m’uketho walalu mer m’i kindwa kud umego moko. Lembuno ukiera lee mandha.” Calu ma waneno, ka jumoko gilalu mer m’i kindgi, eno nyutho ngo nia gituc ungo i kum lembakeca migi. Wang’ ma pol, eno nyutho nia gituc i kum lembakeca m’ucwalugi ning’eyiri, niwacu saa maeno ukonyogi nimaku yub m’atira. Re copere nia yubne uwekogi ku can i igi, man uketho ng’atuman ubewinjere nia etie kende. Pieno ukwayu wasay yore mi konyogi akonya.—Rie. 17:17.

17. Ukwayu ju ma gibeng’eyiri pi gamiri gimediri nitimo ang’o?

17 Calu ma waneno, peko copo wok i kind nindo m’umego ku nyamego moko gibeng’eyiri i iye, ento eno tie bende saa mir anyong’a. Jessica ukoro kumae: “Ku lemandha re, lembe ubino yot ungo i nindo ma wabino ng’eyara i iye. Ento kadok eting’o kare man ebanju kero ma lee de, anyong’a unega nia watuc ning’eyara cuu.” Tek wun’i saa ma wubeng’eyuru i iye, wumeduru nitimo kero ma lee kara ng’atuman ung’ey wadi cuu mandha. Tek wutimo kumeno, lembe biwotho iwu miero, niwacu wun ceke wubimaku yub mi rieko.

WER 49 Wanyai mutoro i Yehova

a Juloko nying’ moko.

b Pi ninwang’u penji mange m’ukwayu ipenjiri ko, nen Les jeunes s’interrogent. Réponses pratiques (volume 2), mba. 39-40.

c Ninyobo watkum ng’atu mange mi nyodo utie lemsasa mi tarwang’ ma kwayu judong cokiri giketh komite mi pokolembe i kume. Nyobo thuno ku wec m’ucido ma jukiewo i mesaj kunoke ma juyero nikadhu kud i telefon bende romo kwayu juketh komite mi pokolembe i kume nimakere ku kadhiri mi lembene.

d Pi ninwang’u lembe mange m’ukwayu i ng’ey i wang’ nicaku ng’eyiri ku ng’atu moko pi gamiri, nen “Penji mi jusom” mi Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 8, 1999.