Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo ing’eyo?

Nyo ing’eyo?

Jubed jukwanu oro ku dwi nenedi i rundi mi Biblia?

I NG’OM mi lembang’ola, Juisrael gibed gikwanu oro ku dwi i nindo ma gicaku iye fur man ma gipidho iye kodhi, ma kawoni timere kuca i dwi mir 9 ku mir 10.

Dhanu ubed ukwanu bor pa dwi acel nimakere ku por pa dwi, ma i iye junwang’u nindo ma romo 29 kunoke 30. Gibed gikwanu bor pa oro ke nikum ceng’. Ento oro ma jukwanu nikum por pa dwi, utie nok nisagu ma jukwanu nikum ceng’. Pieno, ubed ukwayere nia ginwang’ ayi m’urombo ma giromo kwanu ko oro ario maeno. Kara ginwang’ ayine, gibed gimedo nindo mange, kunoke pi kare moko nyo gibed gimedo dwi mange acel i caku pa oro m’ubelubo. I ayi maeno re ma kalandrie ubed urombo ku nindo ma jupidho iye kodhi ku ma jukaye i iye.

Ento i rundi pa Musa, Mungu ung’olo ni dhanu pare nia oro ma leng’ ma gibitimo i iye foc bibecaku i dwi mir Abib, kunoke dwi mi Nisan, ma tin umaku kum dwi mir adek ku mir ang’wen. (Ai 12:2; 13:4) Foc ma jubed jutimo i dwi maeno uketho i iye foc mi kayu mwoka mi nganu.​—Ai 23:15, 16.

Jararieko Emil Schürer uwacu i buku moko (The History of the Jewish People in the Age of Jesus Christ) kumae: “Cik m’ubed ukonyojo nineno ka nyo jucopo medo kunoke ngo dwi moko i kalandrie ubino yot. Foc mi Kadhukuwijo ma jubed jutimo i gudo pa dwi mi nindo 14 mi dwi mi Nisan, ucikere nipodho kwa i mwony pa ceng’, kinde ma bor pa dieceng’ ku diewor utie rom i iye . . . Tek i thum pa oro junwang’u nia foc mi Kadhukuwijo bipodho i wang’ gudo pa dwi, jumedo dwi mange acel [niwacu dwi mir apar adege] i wang’ dwi mi Nisan.”

Jumulembe pa Yehova gitiyo ku bodho maeno pi ninwang’u nindo ma tap mi Cemo mir uthieno pa Rwoth, ma podho i nindo 14 mi dwi mi Nisan nimakere ku kalandrie mi Juyahudi. Jular jupoyo pi nindo maeno bor i wang’e ni cokiri mi wang’ ng’om zoo. *

Dong’ Juisrael gibed ging’eyo nenedi nia dwi ma e uthum ma kucelo ke ucaku? Tin etie yot, pilembe icopo neno kende kende iwi kalandrie kunoke i jamtic peri mir elektronik. Ento con i rundi mi Biblia, lembene ubino yot ungo.

I rundi pa Noa, dwiman ubed ubedo ku nindo 30 i iye. (Tha. 7:11, 24; 8:3, 4) I ng’eye, i kalandrie mi Juyahudi lundo, judok juketho ngo nia dwi acel ubed kwa ku nindo 30 i iye. Juyahudi gibed gicaku kwanu dwi tap nwang’u gineno dwi upor. Dwije ubed ubedo ku nindo 29 kunoke 30 i iye.

Nindo moko, Daudi giku Yonathan ceke giweco pi caku pa dwi, giyero kumae: “Urwo dwi bipor.” (1 Sam. 20:5, 18) Pieno, ubenen nia i rundi migi jular jubed jukwanu dwi i wang’e. Ka kumeno, dong’ Juisrael gibed ging’eyo nenedi nia dwi ma nyen ubecicaku? Mishnah, ma tie buku m’ukoro pi suru mi Juyahudi uyero lembe moko iwi wec maeno. Enyutho nia, i ng’ey ma Juyahudi gidwogo kud i Babeli, Sanedrini (niwacu ot pido ma malu mi Juyahudi) re m’ubed utiyo iwi lembene. I kind dwi abiro ma jubed jutimo iye foc ma tung’ tung’, judong Sanedrini gibed gicokiri i nindo 30 mi dwi. Dhanu maeno re ma gibed ginyutho nindo ma dwi ma cen bicaku i iye. Ang’o m’ubed ukonyogi?

Jubed juketho dhanu moko iwi gudi i ng’et Yeruzalem, kara ginen kor polo ka nyo dwi upor. I ng’eye ginyutho pi lembene pio pio ni judong Sanedrini. Ka judongo maeno ginwang’u ripoti m’unyutho andha nia dwi upor, gitwong’o pi lembene ni dhanu mange. Dong’ kan afuru kud utor uciko wang’ polo, ma dhanu ma juketho gicopo neno ngo dwi m’upor ke? Judongone gitwong’o nia dwi m’ukadhu ubino ku nindo 30 i iye, man dwi m’ulubo ke bicaku urwonde.

Buku Mishnah ukoro nia, judong Sanedrini gibed giketho jucwinyo mac iwi got Oliv, ceng’ini ku Yeruzalem, pi nitwong’o nia dwi ma nyen udaru caku. Iwi gudi mange ma tung’ tung’ i ng’om mir Israel de jubed jucwinyo mac pi nimewo pir atwong’ane. I ng’eye junego thelembe mi cwinyo mac, man jucaku oro dhanu re m’upok rwonglembene. I ayi maeno re ma Juyahudi m’i Yeruzalem ku mi kabedo mange mir Israel, gibed ging’eyo pi dwi ma nyen m’udaru caku. Lembuno umiyo kaka ni dhanu ceke nitimo foc ma tung’ tung’ i nindo m’urombo.

Cal m’ulubo e romo konyi ninyang’ i dwi ma tung’ tung’, foc, man saa pa koth ku pa ceng’ i rundi mir Israel.

^ Nen Otkur ma Wiw (mi français) mi nindo 15, dwi mir 2, 1990, mba. 15, man “Penji mi jusom” i gazeti mi nindo 15, dwi mir 9, 1977.