Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 23

WER 28 E Yehova, ng’a ma jarimbi?

Yehova ubelwong’owa nia wabed welo pare

Yehova ubelwong’owa nia wabed welo pare

“Hema para ... bibedo karacelo kugi; man abibedo Mungu migi.”EZE. 37:27.

I ADUNDO

Wabineno gin ma bikonyowa nimedo foyofoc mwa pi lwong’o ma Yehova ulwong’o kowa wabed ni welo mi hema pare mi lapor, man pi kite m’ebegwoko kowa calu Ng’atu m’ujolowa i bang’e.

1-2. Yehova ubelwong’o jutic pare ma weg bedopwe nia gibed jukani?

 KA JUPENJI nia Yehova utie ng’a i kwo peri, saa moko nyo iromo dwoko nia, ‘Yehova tie Vwa, Mungu para man Jarimba.’ I andha, nying’ mi dito mange de nuti m’iromo lwong’e ko. Re nyo ibed inene bende calu Ng’atu m’ujoli ni welo pare?

2 Ubimo Daudi uporo mer ma n’i kind Yehova ku jutic pare ma weg bedopwe ku winjiri ma n’i kind jajol welo ku welo pare. Epenjo kumae: “E Yehova, ng’a ma copo bedo welo i hema peri? Ng’a ma copo bedo iwi got peri ma leng’i?” (Zab. 15:1, NWT) Verse maeni ubemiyo iwa ponji ma nia wacopo bedo welo pa Yehova, niwacu jurimbe. Nyo eno utie ngo lwong’o ma dwong’ m’uai i bang’ Yehova?

YEHOVA UBEMITO WABED WELO PARE

3. Ng’a m’ubino welo pa Yehova ma kwong’a, man giku welo parene zoo gibed giwinjiri nenedi?

3 I wang’ ma Yehova ucwii piny ceke, ebino kende. Ento nindo moko, ejolo Wode ma kayu i hema pare mi lapor. Anyong’a unege lee nikum tic pare ma nyen eno mi bedo Jajol welo. Biblia unyutho nia Wode ubino “anyong’a pare.” Wode ma welo pare ma kwong’ane de ‘anyong’a ubed unege i wang’ [Yehova] thiri thiri.’—Rie. 8:30.

4. Yehova umedo i hema pare nok nok nenedi?

4 I ng’eye Yehova ucwiyo giracwiya mange mi tipo; elwong’o gin bende gibed ni welo pare. Biblia ulwong’o jamalaika m’ecwiyone nia “wot Mungu” man ekoro nia mutoro negogi i vut Yehova. (Yob 38:7; Dan. 7:10) Pi kare moko, jurimb Yehova kunoke welo pare ubino kende kende ju ma gikwo kugi i polo. I ng’eye, emedo i hema pare mi lapor kara dhanu m’iwi ng’om de gimond i iye. E welo mi hema parene moko ubino Enok, Noa, Abraham man Yob. Biblia ulwong’o jutim thier mandha maeno nia jurimb Mungu kunoke ju m’uwotho “ku Mungu mandha.”—Tha. 5:24; 6:9; Yob 29:4; Isa. 41:8.

5. Lembila ma nwang’ere i Ezekiel 37:26, 27 ubemiyo iwa ponji ma kani?

5 I kind oro dak swa, Yehova umedere nilwong’o jurimbe gibed ni welo pare. (Som Ezekiel 37:26, 27.) Ku lapor, lembila pa Ezekiel ubemiyo iwa ponji ma nia Mungu ubeyenyo lee dit nia jutic pare ma weg bedopwe gibed ku winjiri ma ceng’ini mandha kude. Eng’olo nia ebitimo “lembariba mi kwiocwiny kugi.” Lembila maeno uweco iwi nindo ma ju ma gitie ku genogen mi cikwo i polo ku ju ma gitie ku genogen mi kwo iwi ng’om, gibidikiri i iye i the hema pare mi lapor pi nibedo “udul rombe acel.” (Yoh. 10:16) Watie tap i saane eni!

MUNGU DIENG’ KUDWA KUD I KAKA MOKO CI MA WAN’I IYE

6. Ng’atini doko welo mi hema pa Yehova nenedi; man hema parene nwang’ere kakani?

6 I rundi mi Biblia, hema ubino kaka ma ng’atini yom i iye man ebedo i iye agwoka ni yamu ku peko mange. Welo m’ubedo i hema ubed ukuro nia ng’atu m’ujole udieng’ kude. Ka wathiero kwo mwa ni Yehova, wadoko welo mi hema pare mi lapor. (Zab. 61:4) E wabedo ku cam ceke ma watie ku yenyne pi nitungara i thenge mi tipo, man ku jurimo ma gin bende gidoko welo pa Yehova. Hema pare mi lapor nwang’ere ngo kende kende i kabedo moko ma segi. Copere nia idaru cidho i ng’om mange, saa moko nyo pi nicidikiri i coko moko ma segi, man iwok irombo ku jumange ma gitie kud anyong’a nibedo i hema pa Mungu. I andha, hema pa Mungu nwang’ere i kaka moko ci ma jutic pare ma wor ginwang’iri i iye.—Nyu. 21:3.

7. Pirang’o wacopo yero nia kadok weg bedopwe ma githo de fodi asu gitie welo i hema pa Yehova? (Nen bende cal.)

7 Ka dong’ weg bedopwe ma githo ke? Nyo etie lembe m’umaku piny niyero nia fodi asu gitie welo i hema pa Yehova? Eyo! Pirang’o wabeyero kumeno? Pilembe gitie kwo i poy pare. Yesu ukoro kumae: “Nia ju m’utho gicer, kadok Musa de unyutho i lembe m’ekoro pi yen m’udinyo kinde m’elwong’o Yehova nia, ‘Mungu p’Abraham, Mungu pa Isak man Mungu pa Yakobo.’ Etie Mungu mi ju m’utho ngo, ento mi ju ma kwo, pilembe ire gin ceke gikwo.”—Luka 20:37, 38.

Wacopo yero nia kadok weg bedopwe ma gidaru tho de fodi asu gitie welo i hema pa Mungu (Nen udukuwec mir 7)


BERO MAN RWOM MA WATIE KO I HEMA PA YEHOVA

8. Welo pa Yehova ginwang’u bero ma kani i hema pare?

8 Tap calu ma hema mandha copo bedo ni kabedo mi yom man mi gwok i kum yamu ku peko mange, hema pa Yehova bende gwoko welo pare i kum peko mi thenge mi tipo man i kum koso genogen. Tek watie ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova, Sitani copo nyayu tak de ngo peko ma rondo ku rondo i kumwa. (Zab. 31:23; 1 Yoh. 3:8) I ng’om ma nyen, Yehova bimedere nigwoko jurimbe ma weg bedopwe i kum peko mi tipo kende ngo, ento bende i kum tho.—Nyu. 21:4.

9. Yehova mito nia welo pare gibed ku timo ma nenedi?

9 Andhandha, etie rwom ma lee nibedo welo i hema pa Yehova, niwacu nibedo kude ku winjiri ma ceng’ini man ma romo bedo rondo ku rondo. Ukwayu wabed ku timo ma nenedi tek wabemito wamedara nibedo welo pare? Tek ng’atu moko ulwong’i ibed welo pare, iromo maru ing’ey lembe m’ekwayu i beng’i. Ku lapor, eromo kwayu nia iwodh wara udong’ i dhugola i wang’ nimondo i ot, man iromo yiyo lembuno yot yot. Kumeno bende, wan de wabemito wang’ey gin ma Yehova kwayu i bang’ dhanu ceke ma gibemito gimediri nibedo welo i hema pare. Mer ma wamare ko konyowa nitimo gin ceke ma wacopo “pi ninyayu anyong’a i iye i lembe ceke.” (Kol. 1:10) Andha Yehova utie jarimbwa, ento etie bende Mungu mwa man Wegwa m’uromo ya wamii ire woro. (Zab. 25:14) Paru maeno ucikere nicwaluwa saa ceke nilwore, niwil ungo nia etie ng’a. Woro ma thuc maeno bikonyowa niuro timo moko ci ma romo nyayu can i iye. M’umbe jiji, wabemito saa ceke ‘wawoth ku Mungu mwa ku molcwiny.’—Mik. 6:8.

YEHOVA UTIYO KU JUISRAEL M’UMBE AKOYAKOYA I LANGA

10-11. Ayi ma Yehova utiyo ko ku Juisrael i langa mi Sinai unyutho nenedi nia embe kud akoyakoya?

10 Yehova tiyo ku welo pare m’umbe akoyakoya. (Rum. 2:11) Gin m’ubekonyowa ninyang’ i lembuno utie kite m’egam etiyo ko ku Juisrael i langa mi Sinai.

11 I ng’ey ma Yehova uwodho dhanu pare kud i ng’eca i Misiri, eng’iyo julam gibed gitim i hema mi thier. Eng’iyo Julawi gibed gitim tic mange i hema ma leng’ maeno. Nyo Yehova ubed udieng’ ku ju ma gibed gitimo i hema mi thier kunoke ma gibed gigonjo ceng’ini kude nisagu jumange? Ungo! Yehova mbe kud akoyakoya.

12. Kinde ma Yehova ujolo thek pare ma nyen mir Israel ni welo pare, enyutho nenedi nia embe kud akoyakoya? (Ai 40:38) (Nen bende cal.)

12 Ng’atu moko ci m’ubino i kagonjo ubino ku kaka ma rom mi bedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova, dok ebed ku rwom ma segi mi tic kunoke ngo, kadi ebed bor kunoke ceng’ini ku hema mi thier. Ku lapor, Yehova ubed uketho dhanu ceke mi Isarel ginen mbegi mir udu mir afuru man mi mac m’ubed ubedo iwi hema mi thier. (Som Ai 40:38.) Kan afurune coko woth pi nicidho i kabedo ma nyen, ebed ecopere kadok ni ju m’ugonjo bor ku hema mi thier bende ninene. E gicoko piny migi, giloro hema ma migi man giai pi niwotho karacelo ku jumange. (Wel 9:15-23) Ebed ecopere ni dhanu ceke niwinjo dwand agwara ario mi mola ma tar m’ubewak ma tek pi ninyutho nia ukwayu dhanu ceke gicok woth. (Wel 10:2) Ubenen kamaleng’ nia nikwo ceng’ini ku hema mi thier kende ngo re m’ubed unyutho nia ng’atini utie ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. Ento ebed ecopere ni ng’atuman m’i kind dhanu mi thek ma nyen ma Yehova ucaku there, nibedo welo pa Yehova man ninwang’u gwok ku telowic pare. Tin bende kumeno; kadok nwang’u wabekwo i tung ng’om ma kani de, ecopere iwa ninwang’u gwok mi mer pa Yehova.

Yub ma Yehova umaku pi hema mi thier ubed unyutho nia embe kud akoyakoya (Nen udukuwec mir 12)


LAPOR MI RUNDI MA TIN M’UBENYUTHO NIA YEHOVA MBE KUD AKOYAKOYA

13. Tin Yehova nyutho nia embe kud akoyakoya i yo acel ma kani?

13 Tin dhanu pa Mungu moko gikwo ceng’ini ku kabedo mwa ma dit kunoke ku biro mi filial (branch office) mi Jumulembe pa Yehova. Jumange gibetimo tic atima zoo i kabedo maenogi. E kumeno, ecopere igi nidikiri i tic ma dupa m’ubetimere i kabedonegi man nitimo karacelo kud umego ma gi jutelwic. Jumange lundo gitie juliew mi twodiri kunoke gin’i ayi tic mange ma segi mi saa ceke. Kadok nwang’u itie ngo acel m’i kind dhanu maeno de, cwinyi bed tek nia Yehova m’ujolowa i bang’e umaru welo pare ceke man edieng’ ku ng’atuman acel acel m’i kindwa. (1 Pet. 5:7) Dhanu pa Yehova ceke ginwang’u cam, telowic man gwok mi thenge mi tipo ma gitie ku yenyne.

14. Lapor mange ma kani m’ubenyutho nia Yehova ujolowa i bang’e m’umbe akoyakoya?

14 Lapor mange m’ubenyutho nia Yehova ujolowa ni welo pare m’akoyakoya mbe utie nia tin emiyo kaka mi somo Biblia ni dhanu ceke ma gibekwo iwi ng’om. Ku kwong’a jukiewo Lembagora ma leng’ i dhok adek ma e: dhu Juebrania, dhu Juaramea man dhu Jugiriki. Nyo ju ma gisomo dhok ma kwong’a ma jukiewo Biblia i igi gicopo bedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova nisagu jumange? Tak de ngo.—Mat. 11:25.

15. Ang’o m’ubenyutho nia Yehova mbe kud akoyakoya? (Nen bende cal.)

15 Gin ma ketho Yehova yiyowa wabed ni welo pare utie ngo ponjiri mwa kunoke copo mwa mi weco dhok ma jukiewo Biblia i igi. Kakare ma nia Yehova umii rieko pare kende kende ni ju ma giponjiri lee, emiyo kaka ni dhanu ceke m’iwi ng’om ninwang’e, dok ebed ju m’uponjiri lee kunoke ngo. Judaru loko Lembe pare Biblia i dhok elufu swa; eno uketho ecopere ni dhanu m’i wang’ ngʼom zoo ninwang’u bero i ponji m’i iye man niponjo kite ma gicopo doko ko jurimbe.—2 Tim. 3:16, 17.

Lok ma juloko ko Biblia i dhok elufu swa ubenyutho nenedi nia Yehova mbe kud akoyakoya? (Nen udukuwec mir 15)


MEDIRI NIBEDO NG’ATU MA YEHOVA YIYO UBED NI WELO PARE

16. Nimakere ku Tic mi Jukwenda 10:34, 35, wacopo timo ang’o kara wamedara nibedo dhanu ma Yehova yiyo ubed ni welo pare?

16 Etie iwa rwom ma lee nibedo dhanu ma Yehova ujolo ni welo pare i hema pare mi lapor. Etie Jajol welo ma ber, ma jamer man ma jajol nisagu zoo. M’umedo maeno, embe kud akoyakoya, pilembe ejolo dhanu mi kabedo ceke, mi karamlembe, mi kit ponjiri, mi rangi mi dendkum, mi suru man mi oro ceke, dok gibed jumaco kunoke jumamon. Ento dhanu ma gibewore kendgi re m’eyiyo ubed ni welo pare.—Som Tic mi Jukwenda 10:34, 35.

17. Icopo nwang’u lembe mange kani ma jukoro iwi kite mi bedo welo i hema pa Yehova?

17 Calu ma jukoro i Zaburi 15:1, Daudi upenjo kumae: “E Yehova, ng’a ma copo bedo welo i hema peri? Ng’a ma copo bedo iwi got peri ma leng’i?” Edwoko wang’ penji maeno ceke ku kony mi tipo ma leng’. I thiwiwec m’ulubo, wabineno lembe moko ma tap ma wacikara nitimo kara wamedara nibedo dhanu ma Yehova yiyo ubed ni welo pare.

WER 32 Mok i kum Yehova!