Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Ng’a ma ni thenge pa Yehova?

Ng’a ma ni thenge pa Yehova?

“Lwor Yehova Mungu peri; tim ire, mok i kume.” ​POI 10:20.

WER: 2832

1, 2. (a) Pirang’o etie lembe mi rieko nibedo ceng’ini ku Yehova? (b) I thiwiwec maeni wabiweco iwi lembang’o?

ETIE lembe mi rieko iwa nibedo ceng’ini mandha ku Yehova. Pirang’o? Pilembe ng’atu mange mbe m’ukadhe i tego man i rieko; man ng’atu m’umaruwa nisage de mbe! Ma jiji mbe, saa ceke wabemito wagwok bedoleng’ mwa ire, man wabed i thenge pare. (Zab. 96:4-6) Re jumoko ma gitimo ire con giweko nigwoko bedoleng’ migi.

2 I thiwiwec maeni, wabineno lapor mi dhanu moko m’ubed ugeno nia gini thenge pa Yehova, re i saa ma rom, gibino timo lembe m’edagu. Ponji ma pigi tek ma wabinwang’u niai kud i lapor migi, bikonyowa kara wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova.

YEHOVA NENO ADUNDE

3. Pirang’o Yehova upoyo Kain, man eyero ire lembang’o?

3 Wakenen lapor pa Kain. Kain ubed uworo ngo mungu m’araga, re Yehova ujolo ngo thier pare. Pirang’o? Pilembe eneno nia Kain utie ku pidoic ma rac i adundene. (1 Yoh. 3:12) Pieno, epoye kumae: “Tek itimo ber, ebiyire iri ngo? Man tek itimo ber ungo, dubo bedo dhugola; man yeny pare bibedo yor i beng’i; ento dong’ ibim wie.” (Tha. 4:6, 7) Nikadhu kud i wec maeno, Yehova unyutho kamaleng’ ni Kain nia tek eyewo dubo pare, man eng’io nibedo i thenge pare, en e Yehova de ebibedo kude.

4. Kain utimo ang’o saa ma Yehova ukwaye ebed i thenge pare?

4 Ka nwang’u Kain uloko pidoic pare, nwang’u Yehova ubejolo thier pare. Ento ewinjo ngo dwand Mungu; pieno paru pare ma rac man awanya m’ebino ko ucwale nitimo lembe ma reco. (Yak. 1:14, 15) Kinde ma fodi Kain ubedongo adonga, copere ebed eparu ngo apara de nia saa moko eromo jai ni Yehova. Re kawoni ekwero niwinjo poyowic ma Mungu umio, ejai ire, man enego umin ma bu!

5. Kit paru ma nenedi ma copo ketho wabayu bero i wang’ Yehova?

5 Calu Kain, tin de Jakristu moko copo geno nia ebeworo Yehova, ento nwang’u i andha ebetimo lembe ma Yehova udagu. (Yud. 11) Ecopo bedo won amora i tic mi lembanyong’a, man ecidho i coko nja. Re nwang’u i saa ma rom, eketho wie i kum paru mi tarwang’, mi sayu giki mi kum dupa, kunoke etie kud adegi. (1 Yoh. 2:15-17; 3:15) Kit paru ma kumeno copo cwale nitimo dubo. I andha, jumange gicopo ng’eyo ngo lembe ma wabeparu, re nwang’u Yehova ung’eyo. Ka watie ngo ceke ceke i thenge pare de eng’eyo.​—Som Yeremia 17:9, 10.

6. Yehova konyowa nenedi nivoyo awanya ma reco?

6 Kadok watimo dubo de, Yehova kunowa ngo pio pio. Ka wadaru kwanyu yo ma rac, ebekwayuwa kumae: “Wudwog i bang’a, e abidwogo i beng’wu.” (Mal. 3:7) Yehova ung’eyo nia watie ku ng’ico ma wabenyego ko. Re ebemito wacung ma tek, man wadag gin ma rac. (Isa. 55:7) Ka watimo kumeno, eng’olo nia ebikonyowa, man ebimio iwa kero ma wavoi ko awanya ma reco.​—Tha. 4:7.

KUD IWONDIRI GIRI

7. Suleman unyotho mer pare ku Yehova nenedi?

7 Kinde ma Suleman ubino aradu, ebino ku mer ma ceng’ini ku Yehova. Mungu umio ire rieko ma lee dit, man emio ire tic ma pire tek mi giero Hekalu ma leng’ i Yerusalem. Re i ng’eye, Suleman unyotho mer pare ku Yehova. (1 Ub. 3:12; 11:1, 2) Cik pa Mungu ung’olo nia ubimo ucikere ngo ‘nimedo mon ire kara cwinye kud ulokre cen.’ (Poi. 17:17) Re Suleman uturo cik maeno. Egamu mon 700, man ebino ku mon mandha ngo 300. (1 Ub. 11:3) Mon ne ma pol ubino mi thek mange ma woro mungu m’araga. Pieno, Suleman uturo bende cik m’ukwero nia kud gigam mon ma juwirok.​—Poi. 7:3, 4.

8. Suleman utimo lembang’o m’unyayu can i Yehova?

8 Yo yo, Suleman uweko nimaru cik pa Yehova. Tokcen ne, etimo zoo lembe ma reco magwei. Egiero pemblam ni Actoreth ma mungu ma dhaku, man ni mungu m’araga ma nyinge Kemoc; i ng’eye, eworo mungu maeno karacelo ku mon pare. M’umedo maeno, kakare nigiero pemblamne kaka mange, ecidh egierogi iwi got m’ubeneno Yerusalem, ma hekalu pa Yehova nwang’ere i ie! (1 Ub. 11:5-8; 2 Ub. 23:13) Saa moko nyo Suleman ubino wondere gire nia kan ewotho thiero lam asu i Hekalu, Yehova copo kwanu ngo ku lembe ma reco m’ebetimo.

9. Calu ma Suleman ukwero niwinjo dwand Mungu, lembuno umio matoke ma kani?

9 Re Yehova beumo ngo wi dubo. Biblia uyero kumae: “Ng’ecwiny unego Yehova kum Suleman, kum adundene lokre cen ku ba Yehova.” Yehova upimo nikonyo Suleman. ‘Enyuthre ire wang’ ario’ man ‘eng’olo ire de pi gin maeni, nia kud elub tok mungu mange: ento eworo lembe ma Yehova ng’olo ngo.’ E Suleman ubayu bero i wang’ Mungu, man Mungu uwenje. Pieno, Yehova uyio ngo nyikwaye gibim iwi Israel zoo, man pi oro ma dupa, ginwang’iri ku peko ma dongo.​—1 Ub. 11:9-13.

10. Lembang’o ma copo nyotho mer m’i kindwa ku Yehova?

10 Ka watheyo mer ku dhanu m’ung’eyo ngo cik pa Mungu, kunoke ma woro ngo cik pare, wacopo caku paru lembe ve gin, man gicopo nyotho mer mwa ku Yehova. Gicopo bedo dhanu mi cokiri, ma re nwang’u gimaru ngo Yehova i andha. Kunoke gicopo bedo wedi mwa, judhugola mwa, jurutic wadwa kunoke awiya wadwa mi darasa ma giworo ngo Yehova. Ka wabed watimo saa ma lee ku dhanu ma gikwo ngo nimakere ku cik pa Yehova, gicopo bedo kud atelatela lee mandha i wiwa, man giromo ketho wabayu mer ma ber m’i kindwa ku Mungu.

Dhanu m’ibed idikiri kugi copo bedo ku matoke ma kani iwi mer peri ku Yehova? (Nen udukuwec mir 11)

11. Penji ma kani ma bikonyowa ning’io jurimo ma beco?

11 Som 1 Jukorinto 15:33. Dhanu ma pol utie ku kite ma beco. Man i kind dhanu ma woro ngo Yehova de, jumoko tie ma timo lembe ma beco. Saa moko nyo in de ing’eyo dhanu ma kumeno. Dong’ nyo eno nyutho nia icopo twio kugi mer? Kepenjiri kumae: Nyo gicopo nyotho mer para ku Yehova, kunoke gicopo konya kara abed ceng’ini kude? Lembang’o ma pire tek i igi? Gibed giweco akeca iwi lembang’o? Nyo giweco kwa iwi lembe m’uneno kendi, sente, ordinater, telefon, tablette, galuwang’, kunoke lembe mange ma kumeno? Nyo wang’ ma pol gibed ginywaru jumange anywara? Nyo gimaru nisembo sosi ma reco? Yesu uyero kumae: “Kud i gin m’usagre mir adunde e dhok de yero.” (Mat. 12:34) Kan inwang’u nia dhanu m’ibed inambu kugi gibenyotho mer peri ku Yehova, kud igal nitimo alokaloka. Jwig saa m’ibed inambu ko kugi, man kan ukwayere, lal mer m’i kindwu kugi cen.​—Rie. 13:20.

YEHOVA UBEMITO WAGWOK BEDOLENG’ MWA IRE

12. (a) Yehova uyero ang’o ni thek mir Israel i ng’ei m’ewodhogi kud i Misiri? (b) Israel udwoko ang’o ni Mungu saa m’ekwayu nia ginyuth ire gwoko bedoleng’?

12 Wacopo nwang’u bende ponji nikadhu kud i lembe m’uwok i ng’ei ma Yehova uwodho nyithindho mir Israel kud i Misiri. Kinde ma gicokiri i the got Sinai, Yehova unyuthere igi i ayi ma wang’u ijo. Gineno afuru uumo piny bii, piny ubemil, yiro ucikere, polo ubemor man giwinjo dwal ma tek calu dwand agwara. (Ai 19:16-19) I ng’eye, giwinjo Yehova ubeyero nia etie “Mungu ma janyeko.” Eng’olo igi nia ebinyutho gwoko bedoleng’ ni dhanu m’umare, man m’ubeworo cik pare. (Som Ai 20:1-6.) Yehova umito nyithindho mir Israel ging’ei nia ka gini thenge pare, en de ebibedo kugi. Ka nwang’u ibino i kindgi, man iwinjo dwand Yehova, nwang’u iciwinjiri nenedi? Ma jiji mbe, nwang’u in de icidwoko calu gin kumae: “Wabitimo lembe ceke ma Yehova wacu.” (Ai 24:3) Re nindo ung’adu de ngo ci, ginwang’iri i wang’ amulaic, m’ugam ukwayu ginyuth gwoko bedoleng’ migi ni Mungu. Amulaicne ubino ang’o?

13. Thek mir Israel ginwang’iri i wang’ amulaic ma kani?

13 Kite ma Yehova unyutho ko tego pare ni nyithindho mir Israel uketho kumgi ucaku miel. Pieno, Musa uidho iwi got Sinai man ecidh eweco pigi i bang’ Yehova. (Ai 20:18-21) Re Musa udwogo ngo pio pio i kagonjo. E nyithindho mir Israel ginwang’u nia ve gini i kol i langa, pilembe jatela migi mbe. Dong’ gitimo ang’o? Copere gijengiri akeca iwi Musa ma jatela migi. Cwinygi ucaku pido, man giyero ni Harun kumae: “Tim iwa mungu, ma bitelo wiwa; kum pi Musa maeni, ma ng’atu m’uwodhowa kud i ng’om Misiri, wang’eyo gin m’uwok i kume ngo.”​—Ai 32:1, 2.

14. Nyithindho mir Israel giwondiri nenedi, man Yehova umito etim ang’o?

14 Nyithindho mir Israel ging’eyo cuu dit nia nirwo ni ayi gin m’acwia tie rac. (Ai 20:3-5) Re pio pio, gicaku woro nyathi dhiang’ mi mola ma kwar. Kadok gituro cik pa Yehova de, re gibino wondiri nia gitie asu i thenge pa Yehova. Bende, Harun ulwong’o thier ma gitimo ni nyathi dhiang’ maeca nia “agba ni Yehova”! Yehova utimo ang’o? Eyero ni Musa nia dhanu “ginyothri gigi” man ‘gilokri kud i yo m’eng’olo igi.’ Kwinyo uopo i Yehova lee dit, uketho emito enyoth thekne zoo.​—Ai 32:5-10.

15, 16. Musa gikud Harun ginyutho nenedi nia gibino andhandha i thenge pa Yehova? (Nen cal mir acaki.)

15 Re Yehova utie Mungu ma jakisa. Enwang’u nia dong’ kud enyoth thekne. Ento emio igi kaka ma ginyuth ko nia nyo andha gibemito gibed i thenge pare. (Ai 32:14) Saa ma Musa uneno dhanu ubegoyo muzira, gibewer man gibemiel i wang’ nyathi dhiang’, egamu nyathi dhiange, ewang’e, man erege calu mogo. I ng’eye, ekok kumae: “Ng’atu ma tek e jaba Yehova, wek ebin i bang’a. E wot Lawi ceke gicokri gigi karacelo i bang’” Musa.​—Ai 32:17-20, 26.

16 Kadok Harun uyiko en nyathi dhiang’ de, re eyewo dubo pare, man eng’io nibedo i thenge pa Yehova karacelo ku Julawi. Dhanu maeno ginyutho gwoko bedoleng’ migi kamaleng’, man gibedo ngo i thenge mi judubo. Eno ubino ng’iong’ic mi rieko, pilembe dhanu elufu swa m’uworo nyathi dhiang’ githo cing’ nica. Ento ju m’ubino i thenge pa Yehova giboth, man Mungu ung’olo nia ebimio igi mugisa.​—Ai 32:27-29.

17. Lembe ma Paulo ukiewo pi nyathi dhiang’ ubemio iwa ponji ma kani?

17 Lembuno ubemio iwa ponji ma kani? Jakwenda Paulo uyero kumae: “Gin maeni bedo iwa ni por,” kara kud wabed “ju ma rwo ni ayi gin m’acwia.” Paulo ukoro nia lembe maeno “jugoro ni juk mwa, wan ma kajik rundi ni i wiwa.” Man emedo kumae: “Kum kumeno wek ng’atu ma ie wacu ya ecungo ebed ku wang’e emaru podho.” (1 Kor. 10:6, 7, 11, 12) Calu ma Paulo ukoro, kadok jurutic pa Yehova de copo caku timo lembe ma reco. Gicopo geno nia Yehova ubefoyo kugi asu. Re ka ng’atini ubemito ebed jarimb Yehova, kunoke ebeyero nia ebegwoko bedoleng’, eca nyutho ngo nia Yehova ubefoyo kude.​—1 Kor. 10:1-5.

18. Lembang’o ma copo ketho kindwa doko bor ku Yehova, man matokene copo bedo ang’o?

18 Saa ma Musa ubedwogo ngo pio pio kud iwi got Sinai calu ma nwang’u nyithindho mir Israel gigeno, cwinygi ucaku pido. Wan de ka wabenwang’u nia ajiki mi ng’om maeni ubetundo ngo calu ma wageno, cwinywa copo caku pido. Waromo caku paru nia lembe ma Yehova ung’olo pi nindo m’ubino fodi ni bor dit, kunoke nia lembene bitimere ngo. Bende wacopo caku ketho wiwa akeca i kum yeny mwa giwa, kakare niketho wiwa i kum yeny pa Yehova. Ka wabedo ku wang’wa ngo, kindwa copo doko bor ku Yehova, man waromo timo lembe ma nwang’u wageno ngo nia wabitimo.

19. Wacikara nipoi i kum lembang’o saa ceke, man pirang’o?

19 Yehova ubemito wawore kud adundewa ceke, man watim thier ire kende. (Ai 20:5) Pirang’o ebekwayu kumeno? Pilembe emaruwa. Ka wabetimo ngo yeny pa Yehova, nwang’u wabetimo yeny pa Sitani; re wang’ei nia lembene bimio iwa matoke ma rac. Jakwenda Paulo uyero kumae: “Wucopo madhu kikombe pa [Yehova], ku kikombe mi pajogi de ngo: wucopo ng’wenyo ngo wi par pa [Yehova], ku wi par mi pajogi de.”​—1 Kor. 10:21.

MEDIRI NIBEDO CENG’INI KU YEHOVA

20. Yehova konyowa nenedi kadok watimo kosa?

20 Kain, Suleman, man nyithindho mir Israel, ceke ginwang’u kaka ma gicopo yewo ko dubo migi, man ma gicopo loko ko timo migi. (Tic. 3:19) Ubenen kamaleng’ nia Yehova bekuno ngo dhanu pio pio kadok gitimo kosa. Kepar kite m’etimo ko kisa ni Harun. Tin, Yehova ubemio iwa poyowic ma ku mer, pi nigwokowa i kum lembe ma reco. Ebetio ku Biblia, ku jamtic mwa ma tung’ tung’ man ebetio bende ku Jukristu wadwa mange. Ka watio ku jukne, ebitimo iwa kisa andha.

21. Wacikara nitimo ang’o ka wanwang’ara i wang’ lembe m’uketho gwoko bedoleng’ mwa ni Yehova i amulaic?

21 Bero ma Yehova unyutho iwa ma ke nwang’u waromo ko ngo, utie mananu ngo. (2 Kor. 6:1) Berone konyowa “kara wakwer gin ma ayi Mungu mbe i kume kud awanya ma rac m’i ng’om.” (Som Tito 2:11-14.) I ng’om maeni, wabinwang’ara ku lembe moko kokoro ma biketho gwoko bedoleng’ mwa ni Yehova i amulaic. Dong’ tim lembe ceke m’icopo kara imediri nibedo i thenge pa Yehova; pieno, “lwor Yehova Mungu peri; tim ire,” man “mok i kume.”​—Poi. 10:20.