Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Wan wa dhanu pa Yehova

Wan wa dhanu pa Yehova

“Mugisa ni thek ma Mungu migi en e Yehova, gi dhanu m’egoyo wigi ni aba pare ma dhe.”​ZAB. 33:12.

WER: 4050

1. Pirang’o wacopo wacu nia piny ceke tie pa Yehova? (Nen cal mir acaki.)

PINY ceke utie pa Yehova! Biblia uyero nia, “polo man polo mi polo, ku ng’om, ku gin ceke ma ni i ie, en e pa Yehova.” (Poi. 10:14; Nyu. 4:11) Yehova ucwio bende dhanu, pieno, wan ceke watie dhanu pare. (Zab. 100:3) Ento niai con, Mungu ung’io jumoko gibed ni dhanu pare i ayi ma segi.

2. Nimakere ku Biblia, jukani ma Yehova ung’io nibedo dhanu pare i ayi ma segi?

2 Ku lapor, i Zaburi 135 Yehova ulwong’o jurutic pare ma gigwoko bedoleng’ migi i Israel ma con, nia “piny pare gire.” (Zab. 135:4) Bende, jabila Hoseya ular uewo nia dhanu ma gitie ngo thek mir Israel de gibidoko dhanu pa Yehova. (Hos. 2:23) Lembila maeno upong’o kinde ma Yehova ucaku ning’io dhanu mi thek mange m’uweko mir Israel, pi nibimo karacelo ku Yesu Kristu i polo. (Tic. 10:45; Rum. 9:23-26) Biblia ulwong’o dhanu maeno ma juwiro ku tipo nia “thek ma leng’,” man gitie “piny ma dhe” pa Yehova. (1 Pet. 2:9, 10) Ka dong’ Jukristu ma gitie ku genogen mi kwo rondo ku rondo iwi ng’om ke? Gin de Yehova ulwong’ogi nia “dhanu para” man “ju m’afoyo hai.”​—Isa. 65:22.

3. (a) Jukani ma gitie ku winjiri ma segi ku Yehova tin? (b) I thiwiwec maeni, wabiweco iwi lembang’o?

3 Tin, “udul ma nyanok,” ma gitie ku genogen mi cikwo nja ku nja i polo, man ‘rombe mange,’ ma gibikwo rondo ku rondo iwi ng’om keni, gin ceke gibeworo Yehova karacelo, calu “udul acel.” (Lk. 12:32; Yoh. 10:16) Wabemito wanyuth foyofoc mwa ni Yehova pi winjiri ma segi ma watie ko kude. I thiwiwec maeni, wabineno kite ma wacopo nyutho ko foyofocne.

WATHIER KWO MWA NI YEHOVA

4. Wacopo nyutho foyofoc mwa nenedi ni Yehova pi winjiri ma watie ko kude, man Yesu utimo kumeno nenedi?

4 Wanyutho foyofoc ni Yehova nwang’u wathiero kwo mwa ire man walimo batizo. Ka watimo kumeno, dhanu ceke bineno kamaleng’ nia watie dhanu pa Yehova man watie ayika niwore. (Ebr. 12:9) Yesu de utimo lembe ma rom eno kinde m’elimo batizo. Kadok nwang’u dong’ etie acel m’i kind dhanu mi thek pa Yehova de, re ethiero kwo pare gire ni Yehova. Ubedo ve ebino yero kumae: “Anyong’a nega kum timo yeny m’iyenyo, E Munguna.”​—Zab. 40:7, 8.

5, 6. (a) Yehova uwacu ang’o kinde ma Yesu ulimo batizo? (b) Kemii lapor moko m’ubenyutho kite ma Yehova winjere ko ka wathiero kwo mwa ire.

5 Yehova uwinjere nenedi kinde ma Yesu ulimo batizo? Biblia uyero kumae: “Yesu de, kan emaku [babutisi], eai malu tho kud i pi: nen, polo yabre ire, man eneno tipo [pa] Mungu beloro calu akuru, ebino de i wie; man nen, dwal uai i polo, uwacu kumae, meni Woda ma jamerna, ma mutoro nega i kume.” (Mat. 3:16, 17) Nwang’u dong’ Yesu utie dhanu pa Mungu. Ento Yehova ubino kud anyong’a kinde m’eneno Yesu umiere pi nitimo ire kende i kwo pare zoo. Wan de ka wathiero kwo mwa ni Yehova, anyong’a nege man emio iwa mugisa.​—Zab. 149:4.

6 Re wacopo mio ang’o ni Yehova ma ke piny ceke tie pare e? Wakemak lapor moko: Kepar nia wego moko upidho anyogi lee i podho pare. E nindo moko, nyathi nyaku pare ucidh uturo anyogine acel man emio ire. Kadok nwang’u dong’ anyogi maeno utie pa won de, re anyong’a nege lee dit pi giramia maeno, pilembe eno unyutho nia nyare umare. Anyogine nyang’e nisagu mange ceke m’udong’ i podho. Kumeno bende, ka wathiero kwo mwa ni Yehova ma jucwaluwa ngo acwala, anyong’a nege lee mandha.​—Ai 34:14.

7. Nimakere ku buku pa Malaki, Yehova winjere nenedi pi dhanu ma gimiiri gigi pi nitimo ire?

7 Som Malaki 3:16. Pirang’o pire tie tek nia ithier kwo peri ni Yehova man ilim batizo? I andha, niai m’itie kwo ci, itie pa Yehova ma Jacwic peri. Ento kepar kit mutoro ma copo nego Yehova, kan iyio nia ebed Ubimo peri man ithiero kwo peri ire! (Rie. 23:15) Yehova ung’eyo dhanu ma gibetimo ire kud adundegi ceke, man ekiewo nying’gi i “kitabu mi poi” pare.

8, 9. Yehova ubekwayu ang’o i bang’ dhanu ma nying’gi ni i “kitabu mi poi” pare?

8 Ka wabemito nyingwa kud uwoki kud i “kitabu mi poi” pa Yehova, wacikara nitimo lembe moko kokoro. Jabila Malaki uyero nia wacikara nilworo Yehova man niparu pi nyinge. Ka wabeworo ng’atu mange kunoke piny mange, Yehova biwodho nyingwa cen kud i kitabu pare!​—Ai 32:33; Zab. 69:28.

9 Ning’olo ni Yehova nia wabitimo yeny pare, man nilimo batizo kende uromo ngo. Pirang’o? Pilembe eno utie gin ma watimo wang’ acel kende. Ento niworo Yehova utie lembe mi kwo mwa ma nja. Pieno, i nindo ceke ma watie i ie kwo, ukwayu wanyuth nikadhu kud i timo mwa nia wabeworo Yehova.​—1 Pet. 4:1, 2.

WAKWER CEN AWANYA MI NG’OM MAENI

10. Tung’ tung’ ma kani m’ucikere ninen kamaleng’ i kind ju m’utimo ni Yehova ku ju m’utimo ire ngo?

10 I thiwiwec m’ukadhu, waponjo nia Kain, Suleman man nyithindho mir Israel gibino paru nia gibeworo Yehova, re gigwoko ngo bedoleng’ migi ire. Lapor maeno uponjowa nia niyero ayera kende nia wabeworo Yehova uromo ngo. Wacikara nidagu gin ma rac man nimaru gin ma ber. (Rum. 12:9) Yehova uyero nia tung’ tung’ ucikere ninen kamaleng’ i “kind weg bedopwe ku judubo, man ju m’utimo ni Mungu ku ju m’utimo ire ngo.”​—Mal. 3:18.

11. Pirang’o ukwayu wanyuthara kamaleng’ nia watie dhanu pa Yehova?

11 Wabedwoko foyofoc lee mandha ni Yehova, pilembe eng’iowa nibedo dhanu pare! Ubekwayu dhanu mange de ginen ngbeng’ nia watie i thenge pa Yehova. (Mat. 5:16; 1 Tim. 4:15) Dong’ kepenjiri kumae: ‘Nyo jumange gibed gineno kamaleng’ nia abegwoko bedoleng’ para andha ni Yehova? Nyo abed anyuthara ni dhanu mange ma cwinya tek, nia atie Jamulembe pa Yehova?’ Kepar pi can ma Yehova copo nwang’u i adundene, ka lewic ubenegowa niyero ni jumange nia watie dhanu pare.​—Zab. 119:46; som Marko 8:38.

Nyo kit kwo peri uketho jubeneno kamaleng’ nia itie Jamulembe pa Yehova? (Nen udukuwec mir 12, 13)

12, 13. Jumoko timo ang’o ma ketho jung’io ngo nia gitie Jumulembe pa Yehova?

12 Re lembe mi can utie nia, kadok Jumulembe pa Yehova moko de gibelubo “tipo m’i ng’om” maeni. Eno uketho tung’ tung’ umbe akeca i kindgi ku dhanu m’ubeworo ngo Yehova. (1 Kor. 2:12) “Tipo m’i ng’om” maeni uketho dhanu gimiiri zoo pi nipong’o ava migi gigi. (Ef. 2:3) Ku lapor, wadaru nwang’u juk lee dit iwi lembe m’uneno kendi, re fodi asu jumoko m’i kindwa gikendo rac. Gikendo bongu m’uridogi man m’ukubo kumgi, kunoke m’uweko wathkumgi moko woko, gicidho ko kadok i coko mi Jukristu bende. Kunoke giyiko wigi i ayi m’ukadhu mukero. (1 Tim. 2:9, 10) Eno ketho ebedo tek ning’eyo ka nyo gitie Jumulembe pa Yehova kunoke ngo.​—Yak. 4:4.

13 Lemange de nuti ma Jumulembe moko gitimo, ma ketho juneno ngo tung’ tung’ i kindgi ku dhanu mi ng’om. Ku lapor, i saa mi nambu kunoke foc, jumoko mielo miel ma reco, kunoke gitimo kit timo m’umaku piny ungo ni Jukristu. Jumange ke giketho i Internet, fotho migi ma nyutho nia gitie ku paru mi kum, kunoke gikiewo lembe ma cuu ngo i Internet. Saa moko nyo gitimo ngo dubo ma pek, man fodi asu gitie i cokiri, re gicopo nyotho umego ku nyimego mange m’ubetimo kero nikoc ku ng’om.​—Som 1 Petro 2:11, 12.

Kud iwek dhanu ma gitie ngo ceke ceke i thenge pa Yehova ginyothi

14. Wacikara nitimo ang’o kara wagwok winjiri mwa ma segi ku Yehova?

14 Piny ceke mi ng’om maeni cwaluwa niketho wiwa i kum “awanya ma rac mi kum kud awanya ma rac mi wang’ kud ayunga mi kwo maeni.” (1 Yoh. 2:16) Ento wan wakoc, pilembe watie dhanu pa Yehova. Dong’ ukwayu “wakwer gin ma ayi Mungu mbe i kume,” man “wabed nger man pwe man kud ayi Mungu i kumwa i ng’om ma kawono.” (Tit. 2:12) Pieno, lembe ceke ma watimo i kwo mwa, nik’ebed kite ma waweco ko, ma wacamu ko, ma wamadhu ko, ma wakendara ko, man kite ma watimo ko tic, ucikere ninyutho kamaleng’ nia watie dhanu pa Yehova.​—Som 1 Jukorinto 10:31, 32.

WAMARARA LEE I KINDWA

15. Pirang’o ukwayu saa ceke wabed ma ber ku Jukristu wadwa man wanyuth igi mer?

15 Wanyutho nia winjiri mwa ku Yehova pire tie tek i wang’wa nikadhu kud i kite ma wabekwo ko kud umego ku nyimego mwa. Gin de gitie dhanu pa Yehova calu wan. Ka wang’eyo lembuno, wabibedo kugi ma ber saa ceke, man wabinyutho igi mer. (1 Tes. 5:15) Pirang’o ukwayu watim kumeno? Yesu uyero ni julubne kumae: “Kum kumeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna tek wumeru.”​—Yoh. 13:35.

16. Cik pa Musa ubeponjowa nenedi iwi mer ma Yehova umaru ko dhanu pare?

16 Pi ning’eyo kite m’ukwayu wakwo ko kud umego ku nyimego, wakenen lembe moko m’ubino i Cik pa Musa. Con, i hekalu pa Yehova, jamtic moko ubino nuti ma jubed jutio ko pi thier kende. Cik ugam umio telowic ma kamaleng’ iwi kite ma Julawi gicikiri nigwoko ko jamticne, man ka ng’atini uworo ngo telowic maeno, jucikiri ninege cen. (Wel 1:50, 51) Ka fodi jamtic mi thier de Yehova ubed umito nia jugwok cuu, nen nia ebemito judieng’ lee mandha pi jurutic pare ma githiero kwo migi ire! Enyutho kamaleng’ nia piwa tie tek lee i ie kinde m’eyero nia, ‘ng’atu m’umulowu emulo tong wang’a.’​—Zek. 2:8.

17. Lembang’o ma Yehova ‘winjo,’ man eneno?

17 Jabila Malaki uyero nia Yehova ‘winjo,’ man eneno kite ma dhanu pare gikwo ko i kindgi. (Mal. 3:16) Yehova “ung’eyo ju ma gi jupare.” (2 Tim. 2:19) Eng’eyo lembe ceke ma wabetimo man ma wabeyero. (Ebr. 4:13) Ka wabetimo umego ku nyimego mwa rac de, eneno. Re Yehova neno bende ka wabenyutho jol, watimo bero, watimo kisa, man wakwo ma ber ku dhanu.​—Ebr. 13:16; 1 Pet. 4:8, 9.

‘YEHOVA BIWENJO NGO DHANU PARE’

18. Wacopo foyo Yehova nenedi pi rwom m’emio iwa mi bedo dhanu pare?

18 Wabemito wafoi Yehova lee dit pi rwom m’emio iwa mi bedo dhanu pare. Wang’eyo nia watimo ng’iong’ic mi rieko nithiero kwo mwa ire. Kadok wabekwo “i kind dhanum’utuk m’ugondri ma gi juco de,” re asu wacopo ‘bedo ma lembe mbe i wiwa,’ man wacopo rieny “calu der i ng’om.” (Flp. 2:15) Pieno, ukwayu watim kero kara kud wamond i timo moko ci ma Yehova udagu. (Yak. 4:7) Bende, ukwayu wamar umego ku nyimego mwa man waworgi, pilembe gin de gitie dhanu pa Yehova.​—Rum. 12:10.

19. Yehova mio mugisa ma kani ni dhanu pare?

19 Biblia ung’olo nia ‘Yehova biwenjo dhanu pare ngo.’ (Zab. 94:14) Lembuno ubetego cwinywa nia, kadok wanwang’ara ku lembang’o de, Yehova biwekowa ki ngo. Kadok watho de, wie biwil ungo kudwa. (Rum. 8:38, 39) “Kadok wabekwo, wabekwo ni Yehova, man kadok watho de, watho ni Yehova. Ka kumeno kadok wabekwo, kadi watho, wan wa pa Yehova.” (Rum. 14:8, NWT) Wabekuro kud ava ma lee, saa ma Yehova bicero i ie jurutic pare ma gigwoko bedoleng’ migi. (Mat. 22:32) Kadok kawoni de, wabefoyo ku giramia ma beco ma Yehova umio iwa. Tap calu ma Biblia uyero, “mugisa ni thek ma Mungu migi en e Yehova, gi dhanu m’egoyo wigi ni aba pare ma dhe.”​—Zab. 33:12.