Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo ibeneno ba Yehova?

Nyo ibeneno ba Yehova?

“Ating’o wang’a malu i beng’i, e in m’ibedo i polo.”​ZAB. 123:1.

WER: 143124

1, 2. Nineno ba Yehova thelembene tie ang’o?

TIN eni, wabekwo i “nindo mi can [ma ciro tek].” (2 Tim. 3:1) Bende, ma fodi Yehova unyotho ngo ng’om maeni ma rac, man ma fodi ekelo ngo kwiocwiny, kwo bimedere nidoko tek magwei. Pieno, ng’atuman ucikere nipenjere kumae: ‘Abed aneno ba ng’a pi nisayu kony man telowic?’ Kan idwoko nia ineno “ba Yehova,” nwang’u idwoko vii ngo.

2 Nineno ba Yehova thelembene tie ang’o? Man wacopo neno ba Yehova nenedi kinde ma wabenwang’ara ku peko? Yang’ con, jagor Zaburi moko ukoro nia wacikara saa ceke nineno ba Yehova pi ninwang’u kony. (Som Zaburi 123:1-4.) Eyero nia ka wabetimo kumeno, nwang’u watie ve jaratic m’ubeneno ba rwoth pare. Pirang’o? Jaratic neno ba rwoth pare, niwacu eketho genogen pare i wie, pi ninwang’u cam man gwok. Re ecikere bende nineno ba rwoth pare thirithiri pi ninyang’ i lembe ma rwothne ubemito etim. Kumeno bende, wacikara nineno ba Yehova pi ning’eyo yeny pare man nitimo yenyne. Pieno, ubekwayu waponj Lembe pare cuu mandha kubang’ ceng’. Ka watimo kumeno, Yehova bikonyowa kinde ma watie ku yeny mi kony.​—Ef. 5:17.

3. Lembang’o ma copo nyotho wiwa nineno ba Yehova?

3 Kadok wang’eyo nia wacikara nineno kwa ba Yehova de, re saa moko lembe mange copo nyotho wiwa. Eno tie tap lembe m’unwang’u Martha m’ubino jarimb Yesu. Eweko ‘lembe dupa’ unyotho wie. (Lk. 10:40-42) Ka fodi Martha m’ugwoko bedoleng’ pare de lembe mange unyotho wie, ma ke nwang’u Yesu ngi ubino i ng’ete, wan de wang’ei nia saa moko lembe mange copo nyotho wiwa. Dong’ lembang’o ma copo nyotho wiwa kara kud wanen ba Yehova? I thiwiwec maeni, wabineno kite ma timo mi jumange copo nyotho ko wiwa, man wabiponjo kite ma wacopo medara ko nineno ba Yehova.

NG’ATU M’UGWOKO BEDOLENG’ UBAYU RWOM M’EBINO KO

4. Pirang’o etie lembe mi zungo nia Musa ubayu rwom mi mondo i Ng’om mi lembang’ola?

4 M’umbe jiji, Musa ubed uneno ba Yehova pi ninwang’u telowic. Biblia uyero nia “eciro cir, calu m’ebeneno Ng’atu ma nen ungo.” (Som Juebrania 11:24-27.) Biblia uyero bende nia “jabila fodi uwok ungo i kind Israel ma calu Musa, ma Yehova ng’eyo wang’ ku wang’.” (Poi. 34:10) Kadok Musa ubino jarimb Yehova ma ceng’ini de, re ebayu rwom mi mondo i Ng’om mi lembang’ola. (Wel 20:12) Etimo lembang’o ma rac?

5-7. Lembang’o m’uwok nindo ma nok i ng’ei ma nyithindho mir Israel giwok kud i Misiri, man Musa utimo ang’o?

5 Dwi ario kumeni i ng’ei ma nyithindho mir Israel giwok kud i Misiri, man i wang’ nitundo i the got Sinai, lembe moko ma tek uwok. Pii ubino mbe igi, e gicaku wagiri. Gicaku ng’ur i kum Musa, man gidoko kwiny kude, uketho “Musa lwong’o Yehova ewacu kumae, abitimo dhanu maeni nedi? [Gidhingo] canya ku kidi.” (Ai 17:4) Yehova umio telowic ma ngbeng’ ni Musa. Eyero nia Musa uting’ uluth man egoy ko cana mir Horeb. Biblia uyero nia “Musa timo kumeca i wang’ judongo mir Israel.” Pii ugam udhenyere ni nyithindho mir Israel, man gimadhu, e lembe thum.​—Ai 17:5, 6.

6 Biblia uyero nia Musa ulwong’o kakeca Masa, ma thelembene “Amulaic,” man Meriba, ma thelembene “Dhau.” Pirang’o? Ni kum “dhau mi nyithindho mir Israel,” man pilembe “[gimulo i] Yehova, giwacu kumae, Yehova ni i kindwa, kadi embe?”​—Ai 17:7.

7 Yehova uwinjere nenedi pi lembe m’utimere i Meriba? Enwang’u nia nyithindho mir Israel gijai ungo kende kende ni Musa, ento gijai ire man i kum dito pare. (Som Zaburi 95:8, 9.) Lembe ma nyithindho mir Israel gitimo ubino rac magwei. Ento Musa utimo lembe m’atira. Eneno ba Yehova man elubo telowic pare kilili mandha.

8. Lembang’o m’uwok kinde ma nyithindho mir Israel gibedaru woth migi kud i langa?

8 Oro 40 i ng’eye, kit lembe ma rom eno uwok kendo. Kinde ma nyithindho mir Israel gidhingo daru woth migi kud i langa, gitundo ceng’ini ku Kadec, kago ku kiew mi Ng’om mi lembang’ola. Kabedo maeno de judok julwong’o Meriba. * Pirang’o julwong’e kumeno? Pilembe keca de nyithindho mir Israel giwagiri pi pii m’umbe. (Wel 20:1-5) Ento i lembene maeni, Musa utimo kosa ma pek.

9. Yehova umio telowic ma kani ni Musa, re Musa utimo ang’o? (Nen cal mir acaki.)

9 Musa utimo ang’o kinde ma nyithindho mir Israel ginyutho jai? Esayu kendo telowic i bang’ Yehova. Re i maeni, Yehova uyero ngo ire nia egoi cana. Eyero nia Musa uting’ uluth pare, ecok dhu nyithindho mir Israel i wang’ cana, man ewec aweca ni cana. (Wel 20:6-8) Nyo Musa utimo kumeno? Ungo. Kwinyo uopo i ie, e ekok ni udul dhanu kumae: “Wuwinj kawono, wu jujai; wabiwodho pi iwu kud i cana maeni?” I ng’eye egoyo cana, wang’ acel kende ngo, ento wang’ ario.​—Wel 20:10, 11.

10. Lembe ma Musa utimo uketho Yehova uwinjere nenedi?

10 Ng’ecwiny pa Yehova ugam uopo i kum Musa. (Poi. 1:37; 3:26) Pirang’o? Thelembe acel m’uketho ng’ecwiny umaku Yehova utie nia Musa uworo ngo telowic ma nyen m’emio ire.

11. Ecicopere nia Musa uketho nyithindho mir Israel giparu nia Yehova ngo re m’utimo udu. Pirang’o?

11 Thelembe mange de copo bedo nuti m’uketho ng’ecwiny umaku Yehova. Cana m’ubino i Meriba ma kwong’a ubino cana ma tek. Kadok nwang’u jugoye rukani de, pii copo wok ungo kud i ie. Re kit cana mi Meriba mir ario ulund ubino tung’. Ebino kit cana ma mvuru mvuru, ma pii modho i ie, man ling’ i there. Ka juroko i canane, pii copo wok gire. Pieno, kinde ma Musa ugoyo cana agoya, kakare niweco aweca i bang’e, ecicopere nia eketho nyithindho mir Israel giparu nia pii uwok gire, ento ubino ngo udu pa Yehova. * Re yero lembene ma tap tie tek.

MUSA UJAI NENEDI?

12. Ecicopere nia ng’ecwiny uopo i Yehova i kum Musa gikud Harun pi thelembe mange ma kani?

12 Thelembe mange mir adek de copo bedo nuti m’uketho ng’ecwiny uopo i Yehova i kum Musa gikud Harun. Musa uyero ni dhanu kumae: “Wabiwodho pi iwu kud i cana maeni?” Kinde ma Musa uyero “wabiwodho,” ecicopere nia ebino weco pire gikud Harun. Re lembe m’eyero unyutho tegowic, pilembe eketho dhanu uneno ngo nia udu maeno utimere ku tego pa Yehova. Zaburi 106:32, 33 uyero kumae: “Ginyayu ng’ecwiny i ie bende ba pi mi Meriba, kum kumeno lembe timbre rac kum Musa pigi; kum [ginyayu ng’ecwiny i] tipone, man eyero lembe ma maku kud eyer ku dendhoge.” * (Wel 27:14) Musa umio ngo yung ni Yehova. Pieno, Yehova uyero igi gikud Harun kumae: “Wujai kum lembe para.” (Wel 20:24) Eno bino dubo ma pek!

13. Pirang’o matira ma Yehova umio ni Musa ubino matira ma kakare?

13 Yehova ubino mito Musa gikud Harun giwor lembe tap tap calu m’eyero, pilembe gin re ma gibino jutelwic mi dhanu pare. (Lk. 12:48) Nwang’u i wang’e, nyithindho mir Israel gilar gijai ni Yehova, e eyio ngo nia dhanum’utuk maeca ceke gimond i Ng’om mi lembang’ola. (Wel 14:26-30, 34) Pieno, Yehova umio matira ma kakare ni Musa, pi jai m’enyutho ire. Tap calu m’etimo ni jujai mange, Yehova uyio ngo nia Musa de umond i Ng’om mi lembang’ola.

LEMBANG’O M’UKETHO MUSA UJAI?

14, 15. Lembang’o m’uketho Musa unyutho jai ni Yehova?

14 Lembang’o m’uketho Musa unyutho jai ni Yehova? Kenen kendo lembe ma e ma juyero i Zaburi 106:32, 33: “Ginyayu ng’ecwiny i ie bende ba pi mi Meriba, kum kumeno lembe timbre rac kum Musa pigi; kum [ginyayu ng’ecwiny i] tipone, man eyero lembe ma maku kud eyer ku dendhoge.” Nyithindho mir Israel gijai i kum Yehova, re ng’ecwiny ulund umondo i Musa. Kakare ninyutho kweriri gijo, eweco swa m’umbe niparu pi matoke mi wec pare.

15 Musa uketho timo mi dhanu mange unyotho wie, e eweko nineno ba Yehova. Wang’ ma kwong’a ma dhanu uwagiri pi pii, Musa utimo lembe m’atira. (Ai 7:6) Re saa moko nyo lembe uton i ie, pilembe nyithindho mir Israel ginyutho jai pi oro ma dupa. Copere ecaku ketho wie zoo i kum lembe m’unyayu ng’ecwiny i ie, kakare niparu pi kite ma nwang’u ecopo mio ko dwong’ ni Yehova.

16. Pirang’o ukwayu wapar cuu iwi lembe ma Musa utimo?

16 Ka fodi Musa ngi, m’ubino jabila ma pwe de lembe mange unyotho wie man edubo, wang’ei nia wan de kit lembuno copo nwang’uwa. Lembe utimo Musa nwang’u dong’ edhingo mondo i Ng’om mi lembang’ola. Calu en, wan de wadhingo mondo i ng’om ma nyen. (2 Pet. 3:13) Ma jiji mbe, wabemito ngo wabai rwom maeno ma lee. Re kara wamond i ng’om ma nyen ne, wacikara nineno ba Yehova saa ceke, man niworo lembe ceke m’eyero. (1 Yoh. 2:17) Ponji ma kani ma wacopo nwang’u i kum kosa ma Musa utimo?

KUD IWEK TIMO MI DHANU MANGE UNYOTH WII

17. Wacopo timo ang’o kara wanyuth kweriri gijo kinde ma junyayu ng’ecwiny i iwa?

17 Ka junyayu ng’ecwiny i ii, nyuth kweriri gijo. Saa moko, wabed wanwang’ara ku kit peko ma rom nja. Ento Biblia uyero kumae: “Ku waol ku timo tic ma ber: kum ka kakare tundo wabikayu, tek wavoc ungo.” (Gal. 6:9; 2 Tes. 3:13) Ka nja lembe ma rom, kunoke ng’atu ma rom re ma benyayu ng’ecwiny i ii, nyo ilar ibed iparu lembe i wang’ niweco? Nyo ibed ibimo wi kwinyo peri? (Rie. 10:19; 17:27; Mat. 5:22) Ka jumange ubenyayu ng’ecwiny i iwa, ubekwayu ‘wawek kaka ni kwinyo pa Mungu.’ (Som Jurumi 12:17-21.) Eno ubenyutho ang’o? Kakare nimaku ng’ecwiny, wacikara nikuro ku cirocir nitundo Yehova re ma bidaru lembene i saa m’emaru. Ka waculo wang’ kwor kakare nineno ba Yehova, nwang’u wabenyutho tegowic ire.

18. Ka telowic ma nyen uwok, wacikara nitimo ang’o?

18 Lub cuu mandha telowic m’uwok ma nyen. Nyo wabed walubo cuu mandha telowic ma nyen ma Yehova umio iwa? Wacikara ngo nimoko i kum kite ma wabed watimo ko lembe con, pilembe nia etie ng’iyo mwa. Ka Yehova umio iwa telowic moko ma nyen nikadhu kud i dilo pare, wacikara nilubo telowicne ndhundhu. (Ebr. 13:17) Bende, ukwayu wabed ku wang’wa lee dit ma ‘kud wakadh ko ku wi lembe’ ma jukiewo. (1 Kor. 4:6) Ka wabelubo cuu mandha telowic ma nyen ma Yehova umio, nwang’u wabeneno bang’e.

Ponji ma kani ma wacopo nwang’u i kum lembe ma Musa utimo kinde ma nyithindho mir Israel gitimo kosa? (Nen udukuwec mir 19)

19. Wacopo timo ang’o kara kud wawek kosa mi jumange unyoth mer mwa ku Yehova?

19 Kud iwek kosa mi jumange unyoth mer peri ku Yehova. Ka wabemedara nineno ba Yehova, wabinyotho ngo mer mwa kude, man wabiweko ngo timo mi jumange unyai ng’ecwiny i iwa. Pire tie tek dit nitimo kumeno, akecane ka watie ku rwom moko i dilo pa Yehova, calu ma Musa ubino ko. I andha, ng’atuman m’i kindwa ucikere nitimo kero ma lee pi niworo Yehova kara ebin ebothi. (Flp. 2:12) Ento ka watie ku rwom lee, Yehova mito wabed ni lapor i lembe ceke. (Lk. 12:48) Kan andha wamaru Yehova, wabiweko ngo gin moko acel de uketh wakier, kunoke ukoiwa ku mer pare.​—Zab. 119:165; Rum. 8:37-39.

20. Lembang’o m’ubekwayu wamedara nitimo?

20 Wabekwo i saa ma rac man ma ciro tek. Pieno, pire tie tek akeca nia wamedara nineno ba Yehova ‘ma bedo i polo,’ kara wanyang’ i lembe m’ebemito watim. Wacikara ngo nyanok de niweko timo mi dhanu mange unyoth mer mwa ku Yehova. Lembe m’utimo Musa umio iwa ponji ma pire tek dit: kakare nimaku ng’ecwiny vur vur ka dhanu mange utimo kosa moko, wamedara ‘nineno ba Yehova Mungu mwa’ nitundo m’ebinyutho iwa bero. ​—Zab. 123:1, 2.

^ par. 8 Meriba maeni ukoc ku Meriba ma julwong’o bende Masa, ma tie kago ku Refidim. Ento kabedo ario maeno ceke julwong’ogi Meriba, pilembe i kabedone zoo, nyithindho mir Israel ging’ur i kum Musa man giwagiri.​—Nen kart mir 7 mi nyathibuku Guide d’étude de la Parole de Dieu.

^ par. 11 Jararieko moko m’uponjo lembe iwi Biblia uyero nia nimakere ku lembatada mi Juyahudi, nyithindho mir Israel ma gijai, giyero nia Musa ung’eyo cuu dit nia pii ni cana maeca. Pieno, gimito Musa utim kit udu ma rom eca ku cana mange. Re eno utie kende kende lembatada.

^ par. 12 Nen “Penji mi jusom” i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 10, 1987 (mi Français).