Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

KPAWA MI KWO

Atimo ndhu gin m’umaku atim

Atimo ndhu gin m’umaku atim

PI ORO ma kadhu 30, Donald Ridley ubino juji m’ubed ucero bang’ Jumulembe pa Yehova i wang’ kesi ma tung’ tung’. Etimo tic ma tek pi nikonyo badokter ma tung’ tung’ man bajuji, kara ginyang’ nia jararemo utie ku twero mi kwero nia kud jucik rimo i kume. Ekonyo Jumulembe pa Yehova niloyo kesi dupa i wang’ pido ma malu mir Amerika. Nyinge ma jurimbe ubed ulwong’e ko utie Don. Ebedo dhanu ma kume mor i tic, ma jwigere man ma miyere pi jumange.

I oro 2019, dokter unwang’u nia etie ku twoyo moko ma rac mandha ma yadhe mbe. Twoyone umedere pio pio mandha man i nindo 16, mi dwir 8, oro 2019 egam etho. Ekoro kpawa pare kumae:

Junyola i oro 1954, i adhura mi St. Paul i theng ng’om mir Amerika ma julwong’o Minnesota. Junyodo para gibino jucan de ngo, julonyo de ngo, man wabino i dini mi Katholiki. Kafwa wan abic man an alubo ng’ei umira ma kayu. Saa m’abino nyathin abed asomo i école mi Katholiki man abed akonyo misa. Re ang’eyo lembe mi Biblia nyanok magwei. Kadok nwang’u agam ayio nia Mungu moko tie m’ucwio piny ceke de, re anyang’ nia dini mi Katholiki copo konya ngo niworo Mungune.

KITE M’ANWANG’U KO LEMANDHA

I oro ma kwong’a m’abedo somo somo mi cik i école ma julwong’o William Mitchell, jadit moko giku min ot pare ma gitie Jumulembe pa Yehova gibino i bang’a i pacu. Ginwang’u abelwoko bongu man gicika ma ber nia gibidwogo liewa kendo. Kinde ma gidwogo pi niliewa, awok apenjogi ku penji ario ma e: “Pirang’o dhanu m’ubetimo lembe ma reco re m’ubekwo ma ber niloyo ju m’ubetimo lembe ma beco?” man “I andha, ng’atini copo timo ang’o kara ekwo ku mutoro?” Gimio ira buku ma thiwie tie, Lemandha ma terojo i kwo ma rondo ku rondo (La vérité qui conduit à la vie éternelle), man Biblia Lok mi ng’om ma nyen, ma dende tie mi rangi mi ith lum ma numu. Ayio bende nia gicak ponjo kuda Biblia. Ponjine ketho acaku ng’eyo lembe dupa ma nyen. Abedo ku mutoro ma lee dit niwinjo nia karaman Ker pa Mungu, re ma tie bimobim ma bidaru peko m’ubesendo dhanu i ng’om. Aneno kamaleng’ nia lembe daru voyo ker pa dhanu, pilembe eketho ng’om upong’ ku can, peko, masendi man turo cik.

Athiero kwo para ni Yehova i acaki mi oro 1982, man i thum pa orone ke, agam alimo batizo i coko ma dit ma thiwie bino “Lemandha mi Ker” ma jutimo i ot moko ma dit mir adhura mi St. Paul. Yenga m’i ng’eye, adog adok kende i ot ma rom eca pi nicitimo ekzame m’adoko ko juji i Minnesota. I caku mi dwi mir 10, junyutho ira nia akadhu i ekzamene man adoko juji.

I coko ma dit maeca wawok warombo kud umego moko ma nyinge Mike Richardson m’ubed utimo i Bethel mi Brooklyn. Ekoro ira nia juyabu biro moko i kabedo mwa ma dit pi nineno lembe pa cik. Apoi i kum wec pa Jaethiopia ma nwang’ere i Tic mi Jukwenda 8:36, e apenjara gira kumae: ‘Ang’o m’ubecera nikwayu nia acidh atim tic i biro ma neno lembe pa cik?’ E agam apong’o karatasi mi timo tic i Bethel.

Saa m’adoko Jamulembe pa Yehova, junyodo para gifoyo ngo lembene. Baba upenja ka nyo tic m’acitimo i Bethel bimio ira bero moko de ma an ke atie juji e! Akoro ire nia acitimo tic mi sente ngo, ento awodhara gira nitimo tije. Ayero ire nia jubibemio ira dolar 75; eno ubino sente ma jubed jumio ni ju m’ubetimo i Bethel kubang’ dwi pi nipong’o yeny migi.

Calu ma nwang’u dong’ ayio nia abicaku tic m’asomo pire, eno uketho acidho ngo ndhundhu i Bethel. I oro 1984, re m’agam acaku tic i Bethel mi Brooklyn, New York. Kuca juwok juketho acaku timo tic i biro ma neno lembe pa cik. Tic mi juji m’alar atimo i wang’ mondo i Bethel, ukonya lee nitimo tic mange i ng’eye.

JUYIKO OT MA DIT MA NYINGE STANLEY

Kite ma ot tuko mi Stanley ubino ko saa ma fodi jung’iewe ang’iewa

I dwi mir 11, oro 1983, Jumulembe pa Yehova ung’iewo ot ma dit ma nyinge Stanley ma jubed jutimo i ie tuko, i adhura mi Jersey City, i New Jersey. Umego mwa gikwayu nia juwek gilong mac man gitel pii i ode. Kinde ma gicidh girombo ku judongo pa gavmenti, giwok gikoro igi nia, gibemito gicak tio ku ot maeno pi nibetimo coko ma dongo mi Jumulembe pa Yehova. Lembe maeno unyayu titi mi tuko de ngo. Cik mir adhura mi Jersey City m’uweco iwi kite ma juromo tio ko ku udi, uyero nia ot mi lem dini bedo ngo kaka ma jutimo i ie lembe ma kelo woi. Jugiero ot maeno i die adhura kaka ma woi lee i ie, eno uketho judongo pa gavmenti gikwero nia Jumulembe pa Yehova kud giyik ot maeno. Umego mwa gipimo kwayugi ka nyo gicopo loko paru migi, re gijai.

I kind yenga ma kwong’a m’atimo i Bethel, Jumulembe pa Yehova gitero lembe maeno i wang’ cik. Ang’eyo ma ber kite ma pido kadhu ko i adhura mi St. Paul i Minnesota, pilembe oro ario zoo atimo tic keca, man nwang’u fodi atimo ngo nindo ma lee niai m’awok ku keca. Juji mwa acel ukoro nia, i wang’e jubed jutio ku ot mi Stanley pi nitimo lembe ma tung’ tung’: jubed juneno filme man jubed jugoyo mizik de i ie. Dong’ pirang’o ke jucopo yero nia cik uyio ngo ya jutii kude pi lembe mi dini? Odpido ma watero lembene i wang’e unwang’u nia, adhura mi Jersey City uturo twero mwa ma wacopo timo ko lembe mi dini ma nwang’u watie agonya. E odpidone ung’olo nia, jurucik mir adhura mi Jersey City giwek wacak yiko ot mi Stanley. Acaku neno nia andha Yehova ubepoko mugisa iwi dilo pare, iwi kite ma dilone ubetio ko ku cik pi niketho tic pare ucidh i wang’e. Abino ku mutoro ma lee dit pilembe an de adikara i lembe maeno.

E Jumulembe pa Yehova gigam gicaku tic ma dit mi yiko ot maeno, man oro acel de ngo i ng’eye ci, jutio ku ot maeno pi program mi mio diplom ni ju m’udaru dharaza mi 79 mi Gilead. Lembene timere i nindo 8, dwi mir 9, oro 1985. Anwang’u nia etie rwom ma lee ira nibedo i kind ju m’ubeneno lembe pa cik kara tic mi Ker ucidh i wang’e. Man tic maeno umio ira mutoro lee dit nikadhu tic mi juji m’abed atimo i wang’ mondo i Bethel. Nwang’u ang’eyo ngo nia karaman i ng’eye, Yehova bitio kuda pi nicero ba lembe mange de dupa i wang’ cik.

ACERO BA TWERO MIR UMEGO MA GIKWERO THIETH MA KU RIMO

Niai i oro 1980 nicidho i oro 1990 kumeni, wang’ ma pol badokter ku odiyath ma tung’ tung’ gibed giciko rimo asu i kum Jumulembe pa Yehova, kadok nwang’u Jumulembene gibemito ngo de. Asagane mon ma gitie ku mugisa re ma gibed ginwang’iri lee ku peko maeno, pilembe bajuji gibed giparu nia mon maeno gimbe ku twero mi kwero nia kud judwok rimo i kumgi. Bajujine gibed giyero nia, ka judwoko ngo rimo i kum mego ma tie ku mugisa ecopo tho man nyathin pare dong’ kic.

Nindo 29, mi dwi mir 12, oro 1988, rimo ugam uoi lee mandha kud i kum nyamego Denise Nicoleau i ng’ei m’egonyere nyathin ma nico. Calu ma lembuno uketho kwo pare i ariti, dokter uyero nia ewek judwok rimo i kume, ento ekwero. Urwonde kugweno, odiyath ma nyamego Nicoleau ugonyere i ie, ukwayu juji moko nia emii igi rusa ma gidwok ko rimo i kume. E wang’ acel juji ugam uyio nia judwok rimo i kum nyamego maeno, m’umbe nipenjo paru pare kadok paru pa won ot pare de.

Ceng’ kas’abic nindo 30, dwi mir 12, odiyath maeno ugam udwoko rimo i kum nyamego Nicoleau, kadok nwang’u won ot pare ku jupagi ma gibedo i vute keca gikwero magwei de, re gidwoko migi asu. Uthieno ma cing’ nica, jutwio jupagi Nicoleau moko ku judong cokiri de moko, judotogi nia gicidh gigariri i dhu kavuto pa Nicoleau i odiyath kara kud judwok rimo i kume. Urwonde ceng’ soko kugweno, nindo 31, mi dwi mir 12, gazeti, televizio man radio mir adhura mi New York ceke uweco pi lembene, man juweco pi lembene i adhura mi ng’ete bende.

Waku Philip Brumley ma nwang’u fodi oro mwa ucidho ngo lee

Kas’acel kugweno acidh aweco ku juji ma nyinge Milton Mollen mi odpido ma malu. Akoro ire cuu kite ma lembene timere ko, man anyutho ire kamaleng’ nia juji m’ucwaku nia judwok rimo ular uwinjo ngo paru pa jaratwoyo man mi jumange. Juji Mollen ukwayu nia adwok i biro pare dhu reto kara wawec cuu iwi lembene man iwi cik m’ugwaku kum lembene. E dhu uthienone wacidho i biro pa juji Mollen wakud umego Philip Brumley ma neno wi tic m’atimo i Bethel. Mollen ukwayu nia juji mi odiyath ca de ubin. Kinde ma wabeweco, lembe ugam udoko lieth. E i kind wec maeno umego Brumley ukiewo ira iwi nyathikaratasi moko nia “kwii kumi.” Tin kan abeparu pi lembuca anwang’u nia etimo ber m’emio ira juk maeca, kum nwang’u dong’ acego juji mi odiyath ma rac.

Niai yor acam nidok yor acwic: Richard Moake, Gregory Olds, Paul Polidoro, Philip Brumley, an, man Mario Moreno. Eno tie bajuji mwa ma tung’ tung’ i ceng’ ma jutito lembe i wang’ pido ma malu mir Amerika i kind Watchtower kud adhura mi Stratton.​—Nen Réveillez-vous ! mi nindo 8, dwi mi 1, 2003, mba. 3-4, 4-5, 6-8, 9-11

I ng’ei ma waweco pi saa acel, juji Molen uyero nia wadwog urwonde man jubicaku de ku kesi maeno. Kinde ma wabepokara ku Mollen eyero iwa nia juji mi odiyath tie “i wang’ lembe ma lee dit urwo.” Eno ubenyutho nia ebibedo lembe ma yot ungo ni juji mi odiyath, nikoro cuu ka nyo andha odiyath utie ku twero mi diyo nyamego Nicoleau nia jucik rimo i kume. Anwang’u ve Yehova ubeketho cwinya nia wabiloyo kesi maeno. Ebedo lembe mi zungo nineno kite ma Yehova ubetio ko kudwa pi niketho yeny pare utimere.

Diewor traka wayiko wec ma wabiwoyero i wang’ pido urwonde kugweno. Odpidone de bino ceng’ini ku Bethel mi Brooklyn. Eno uketho ju ma pol ma watimo kugi tic i biro ma neno lembe pa cik i Bethel de gicidho. Kinde ma juji ang’wen zoo giwinjo lembe ma wakoro, giyero nia nwang’u kwayu ngo juji mi odiyath umii cik nia judwok rimo i kum nyamego Nicoleau. Odpido ma malu ucwaku nyamego Nicoleau, man ewacu nia nimio cik nia judwok rimo i kum jaratwoyo m’umbe niwinjo paru pare, utie nituro twero pa jaratwoyone.

I ng’eye nyanok, odpido ma malu mi New York uyero nia, nwang’u nyamego Nicoleau utie ku twero ma juthiedhe ko m’umbe niciko rimo i kume. Adikara i kesi ang’wen ma jumaku i ie yub iwi lembe pa rimo i wang’ pido ma malu i theng ng’om ma tung’ tung’ mir Amerika; kesi pa nyamego Nicoleau ubedo ma kwong’ane. (Nen Sanduku ma thiwie tie “ Aloci i wang’ pido ma malu i Amerika.”) Adikara bende ku bajuji mange mi Bethel pi nitito lembe ma tung’ tung’ m’uneno gwoko awiya, lalu gamiri, man cik iwi lembe m’uneno parcel ku udi.

AGAMU DHAKU MAN ACAKU KWO MI OT

Waku Dawn ma min ot para

Kinde m’arombo wang’ ma kwong’a ku Dawn ma min ot para, nwang’u ebino tungo awiya pare adek eni kende, i ng’ei ma gamiri pare ulal ku weg awiyane. Nwang’u ebeii nisayu kwo man ebetimo bende tic pa jayab yo. Ebino kwo kwo ma tek, re eweko ngo nitimo ni Yehova, lembuno utelo nen para lee. I oro 1992, watimo coko ma dit mi distrik i adhura mi New York, thiwi cokone ubino “Ju m’uwotho ku der.” I coko maeno re m’awok apenjo dwande. Oro acel i ng’eye ke wagamara. Dawn ubedo ira ni giramia m’uai i bang’ Yehova, pilembe etie dhaku ma ketho Yehova i kabedo ma kwong’a man ma jang’iero. I nindo ceke ma wakwo ku Dawn karacelo, ebed eketho awinjara ma ber mandha.​—Rie. 31:12.

Kinde ma wagamara nwang’u nyathin ma kayu tie ku oro 16, m’ulube tie ku oro 13, man ma tokcen ne ke tie ku oro 11. Amito abed igi ni wego ma ber, pieno abed asomo man abed atio ku lembe ceke ma nwang’ere i girasoma mwa, m’uweco iwi kite mi kwo kud awiya ma dhaku wotho ko. Re kubang’ oro m’ubecidho peko de bedo nuti, ento anyong’a nega pilembe nok nok, awiyane gicaku nena ni jarimo ma gigeno man wego ma jamer. Wabed wajolo jurimb awiya mwa ma ber ka gibino i pacu i bang’wa, man wabed wamaru ka waneno awiya maeno ma kumgi rep i vutwa.

I oro 2013, waku Dawn wadok i pacu i adhura mi Wisconsin pi nikonyo junyodo mwa ma gidaru tii. Re lembe m’azungo utie nia juweko amedara asu ku tic para mi Bethel. Jukwayu nia abed abin asu pi nindo moko, nikonyo dilo pa Yehova i kum lembe m’uneno cik.

ALOKALOKA MA REK

I dwi mir 9, oro 2018, acaku nwang’u nia ve abeolo dit. Dokter moko ucidh upimo dwanda, re enwang’u nia remo mbe. I dwi mi 1, oro 2019, acidho i ba dokter mange, ewok enwang’u nia atie ku twoyo moko ma rac, ma copo medere pio mandha.

Ceng’ adek i ng’eye, kinde m’abino tuko kit tuko para moko m’amaru lee, apodho man ng’udi cing’a mir acwic ugam utur. I kwo para zoo abed atuko kit tuko maeno man ang’eyo tukone cuu dit. Pieno anyang’ nia nicungo iwi tienda umaku bedoko tek. Iya wang’ lii ayi ma twoyone umedere ko pio pio; wec ucaku voya, cungo iwi tienda de ucaku doko tek man mwonyo piny de ujai.

Anyong’a benega lee dit pilembe atio ku lembe m’ang’eyo i tic mi juji pi nikonyo dilo pa Yehova. Man atie ku mutoro lee pilembe akiewo lembe i gazeti mi ng’om ma badokter ma tung’ tung’ ku bajuji gibed gisomo. Bende abed adikara i coko ma tung’ tung’ ku bamunganga i kabedo ma dupa i ng’om pi nicero ba twero mi Jumulembe pa Yehova, kara i saa ma jubetimogi operasio kunoke jubethiedhogi kud judwok rimo i kumgi. Re calu ma Luka 17:10 uyero: ‘An a jamiru m’aromo ku yung ungo, kum atimo ndhu gin m’umaku ya atim.’