Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 31

Nyo itie ayika nikuro Yehova?

Nyo itie ayika nikuro Yehova?

“Abikuro.”​—MIK. 7:7.

WER 128 Wacir asu cil i ajiki

I ADUNDO *

1-2. Wabineno lembang’o i thiwiwec maeni?

KEPAR nia ibekuro jarimbi moko m’ubekelo piny peri m’itie ku yenyne lee. Iromo winjiri nenedi kan ebetundo ngo i saa ma nwang’u wuketho? Nyo adieng’a mondo ngo i cwinyi? Copere nia iwinjiri calu ma Lembrieko 13:12 uyero: “Genogen ma galu remo adunde.” Re ka jukoro iri thelembe m’uketho terne utundo ngo i nindo ma nwang’u igeno, iwinjiri nenedi? Saa maeno, icopo nyutho cirocir man ibedo ayika nikuro.

2 I thiwiwec maeni, wabineno cik moko mir ukungu mi Biblia ma copo konyowa kara wanyuth cirocir man wamedara ‘nikuro.’ (Mik. 7:7) I ng’eye, wabineno lembe ario, ma saa ma wabenwang’ara ku lembene, ukwayu wakur ku cirocir nindo ma Yehova biyikogi i iye. Tokcen ne, wabineno mugisa ma ju ma gitie ayika nikuro Yehova gibinwang’u.

CIK MIR UKUNGU MI BIBLIA M’UBEPONJOWA NIBEDO KU CIROCIR

3. Cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembrieko 21:5 ubemiyo iwa ponji ma kani?

3 Lapor moko m’ubenyutho nia pire tie tek nibedo ku cirocir nwang’ere i Lembrieko 21:5. Giragora maeno uwacu kumae: “Ku ba dhanu ceke ma ting’o lembe vur vur etundo kum canpiny kende.” Ponji ma kani ma wanwang’u i giragora maeni? Ng’atu ma riek timo lembe pare yoo yoo ku cirocir, e enwang’u adwogi ma ber.

4. Cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembrieko 4:18 ubemiyo iwa ponji ma kani?

4 Buku mi Lembrieko 4:18 uyero iwa kumae: “Yo mi ju ma pwe calu der mi rupiny, ma cikusagre asaga ku rieny cil kum ceng’ ma cu.” Wec maeni ubenyutho kamaleng’ nia Yehova konyo dhanu pare nok nok ninyang’ i kum lembakeca pare. Ento jucopo tiyo ku verse maeno i ayi mange bende pi ninyutho kite ma Jakristu timo ko alokaloka i kwo pare i thenge mi tipo. Timo mediri i thenge mi tipo tie gin ma jurewo ngo arewa, ento eting’o nindo. Tek wabeponjo cuu mandha juk ma nwang’ere i Lembe pa Mungu man juk ma dilo pa Yehova ubemiyo, man wabetiyo kugi i kwo mwa, nok nok wabicego kite ma calu pa Kristu. Ng’eyong’ec mwa iwi Mungu de bimedere. Wakenen lapor ma Yesu utiyo ko pi nikoro lembe maeno.

Tap calu ma kodhi ma jupidho dongo yoo yoo, kumeno bende ng’atu m’uwinjo man m’uyiyo rwonglembe mi Ker timo alokaloka nok nok (Nen udukuwec mir 5)

5. Yesu umaku lapor ma kani pi nikoro kite ma ng’atini timo ko alokaloka nok noki?

5 Yesu utiyo ku lapor moko m’ukoro nia rwonglembe mi Ker ma waberweyo utie calu nying kodhi ma nyanok magwei ma dongo nok nok i adunde dhanu m’umaru lembe m’atira. Eyero kumae: ‘Kodhi utwii man udongo, ento [jacoy kodhi] ung’eyo ngo nia etwii man edongo nenedi. Ng’om en gire cego nyinge yoo yoo: Tiende lar dongo, i ng’eye eng’ok, man tokcen ne nyinge teng’ini.’ (Mark. 4:27, 28) Yesu umito yero ang’o? Ebino koro nia tap calu ma kodhi ma jupidho dongo yoo yoo, kumeno bende ng’atu m’uyiyo rwonglembe mi Ker timo alokaloka nok nok. Ku lapor, kinde ma dhanu ma waponjo kugi Biblia gibecoro ceng’ini i vut Yehova, wacaku neno alokaloka dupa ma beco ma gibetimo i kwo migi. (Efe. 4:22-24) Ento ukwayu wapoy nia Yehova re ma ketho kodhi ma nyanok magwei maeno dongo.​—1 Kor. 3:7.

6-7. Ponji ma kani ma wanwang’u iwi kite ma Yehova ucwiyo ko ng’omi?

6 Ka Yehova ubetimo lembe moko, eting’o saa m’ukwayere pi nidaru lembene. Etimo kumeno kara nyinge unwang’ dwong’ man pi bero mi jumange bende. Ku lapor, wakenen kite ma Yehova uyiko ko ng’om nok nok ni dhanu.

7 Kinde ma Biblia uweco iwi cwic pa ng’om, ekoro nia Yehova uketho “porne,” etwiyo “there,” man eketho “kidi mi gunde.” (Yob 38:5, 6) Eting’o kadok saa mi neno tic m’etimo. (Tha. 1:10, 12) Kepar kite ma jumalaika giwinjiri ko kinde ma gibeneno ayi ma Yehova ubecwiyo ko piny ma nyen nok nok! M’umbe jiji, lembuno unyayu anyong’a lee i igi! E gicaku “woi ni mutoro.” (Yob 38:7) Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Yehova uting’o oro elufu ma lee dit pi nicwiyo ng’om, nyikaluku, man giracwiya ceke ma kwo, man kinde m’eting’o wang’e eneno kilili gin ceke m’ecwiyo, enwang’u nia gi “ber dit.”​—Tha. 1:31.

8. Kawoni wabiweco iwi lembang’o?

8 Lapor ma waai waneno uketho wanyang’ nia cik mir ukungu utie dupa i Lembe pa Mungu, m’ubeponjowa nia ukwayu wabed weg cirocir. Kawoni wakewec iwi lembe ario ma segi m’ubekwayu nia wabed ayika nikuro Yehova.

UBEKWAYU WAKUR YEHOVA SAA MA KANI?

9. Saa ma kani m’ukwayu nia wakur Yehova?

9 Kinde ma wabekuro wang’ rwo mwa. Ka wadaru rwo i bang’ Yehova nia emii iwa tego ma wacir ko peko moko man ma wavoy ko ng’ico mwa moko, wacopo nwang’u nia ve ebegalu lee dit nidwoko wang’ rwone. Dong’ pirang’o Yehova bedwoko ngo wang’ rwo mwa moko ndhundhu?

10. Pirang’o ukwayu wakur wang’ rwo mwa ku cirocir?

10 Yehova ciko ithe kilili pi niwinjo rwo mwa. (Zab. 65:2) Kinde ma waberwo kud adundewa ceke, eneno nia watie ku yiyoyic ma tek. (Ebr. 11:6) Bende, ka wabekwayu Yehova ukonywa wanyay anyong’a i iye, eneno ka nyo watie ayika nitimo tego kara watim yeny pare. (1 Yoh. 3:22) Pieno ka wakwayu Yehova ukonywa wawek timo moko m’emaru ngo, mito wabed ku cirocir man waii nitimo alokaloka nimakere ku lembe ma wakwayu i rwo mwa. Yesu uyero lembe moko m’unyutho nia saa moko wang’ rwo mwa copo dwogo ngo ndhundhu. Ewacu kumae: “Wumeduru nikwayu, man ebimiyere iwu; wumeduru nisayu, man wubinwang’u; wumeduru nidwong’o, man jubiyabu iwu; kum ng’atu m’ubekwayu, jumiyo ire; ng’atu m’ubesayu, nwang’u; man ng’atu m’ubedwong’o, jubiyabu ire.” (Mat. 7:7, 8) Kinde ma wabetiyo ku juk maeni man ‘wamedara nirwo,’ cwinywa copo bedo tek nia Wegwa mi polo ubewinjowa man ebidwoko wang’ rwo mwa.​—Kol. 4:2.

Kinde ma wabekuro Yehova, wamedara nirwo i bang’e ku yiyoyic (Nen udukuwec mir 11) *

11. Juebrania 4:16 copo konyowa nenedi kinde ma wabenwang’u nia wang’ rwo mwa ubegalu?

11 Kadok wacopo nwang’u nia wang’ rwo mwa moko ubegalu de, re Yehova ung’olo nia ebidwoko wang’ rwo mwa “tap i saane.” (Som Juebrania 4:16.) Pieno, ka Yehova ubedwoko ngo wang’ rwo mwa pio pio calu ma nwang’u wageno, ukwayu ngo wapar nia dong’ ewinjowa ngo. Ku lapor, dhanu dupa udaru rwo pi oro ma lee nia Ker pa Mungu ubin unyoth ng’om ma rac maeni cen. Yesu de uyero nia wacikara nirwo pi lembuno. (Mat. 6:10) Re etie lembe mi kasegu ka ng’atu moko ulund uweko yiyoyic m’etie ko i Mungu ukwiyo pilembe nia ajiki utundo ngo i saa ma dhanu paru! (Hab. 2:3; Mat. 24:44) Wabinyutho nia wa riek nwang’u waberwo i bang’ Yehova ku yiyoyic, ma wang’eyo ko nia ebidwoko wang’ rwo mwa. Ajiki bibino tap i saane, pilembe Yehova udaru ng’iyo “nindo man saa” m’ebitundo i iye. Saa maeno bibedo saa ma ber ni dhanu ceke.​—Mat. 24:36; 2 Pet. 3:15.

Lapor pa Yosefu ubemiyo iwa ponji ma kani iwi cirocir? (Nen udukuwec mir 12-14)

12. Ecopo bedo iwa tek ninyutho cirocir akecane i saa ma kani?

12 Kinde ma jubesendowa mananu. I ng’om maeni, wang’ ma pol jusendo ng’atini pilembe rangi pare, thek pare, suru pare, man ng’om ma thugi ukoc, kunoke pilembe etie dhaku kadi nico. Jumange ke jusendogi pilembe nyo gitie abala kunoke wigi cuu akeca ngo. Jurutic pa Yehova ma dupa lundo jusendogi mananu pi yiyoyic migi m’ujengere iwi Biblia. Ka jubetimowa rac kumeno, wacikara nipoy i kum wec pa Yesu. Eyero kumae: “Ng’atu m’uciro nitundo i ajiki, ebiboth.” (Mat. 24:13) Dong’ wacopo timo ang’o ka wang’eyo nia umego kunoke nyamego moko utimo dubo ma peki? Tek judong cokiri gidaru ng’eyo pi dubone, nyo ibiweko lembene i cing’gi man ibikuro ku cirocir kinde ma gibetito lembe maeno i ayi ma Yehova ubemito? Judong cokiri gicikiri nitimo ang’o ka ng’atu moko utimo dubo ma peki?

13. Yehova ubemito judong cokiri gitim ang’o ka ng’atu moko utimo dubo ma peki?

13 Ka judong cokiri giwinjo pi ng’atu moko m’utimo dubo ma pek i cokiri, girwo man gikwayu Yehova umii igi “rieko m’uai malu” kara ging’ii i lembene cuu. (Yak. 3:17) Lembakeca migi utie nikonyo jadubone udwog “kud i yo ma nwang’u ekier i iye” kan ecopere. (Yak. 5:19, 20) Gimito bende gitim gin ceke ma gicopo pi nigwoko cokiri man nijuko cwiny ju ma jutimogi rac. (2 Kor. 1:3, 4) Kinde ma judong cokiri gibeng’iyo i lemb dubo ma pek m’utimere, mi kwong’o ukwayu gilar ginyang’ cuu mandha i lembene, eno ke copo ting’o saa moko. I ng’eye ukwayu girwo man gimii juk m’uai i Lembagora, man gitwiny jadubone i “mukero m’uromo” kude. (Yer. 30:11NWT) Kadok nwang’u judong cokiri gibed gidwoko ngo lembe ku ng’eye de, re girewo ngo pokolembe arewa. Ka gibepoko lembe nimakere ku telowic m’uai i bang’ Yehova, dhanu ceke m’i cokiri gineno bero mi lembene kamaleng’. Ento kadok i ng’ei ma judong cokiri gitito lembe i ayi m’atira de, re asu ng’atu ma jutimo ire lembe ma rac copo medere niwinjere rac. Ka in de ibekadhu kud i lembe ma kumeno, iromo timo ang’o pi nijwigo litho m’ibewinjo?

14. Lapor ma kani mi Biblia ma copo juko cwinyi ka Jakristu wedu utimo iri lembe moko m’uton lee i ii?

14 Nyo umego kunoke nyamego kadi ng’atu moko mange udaru timo lembe moko m’uton lee i ii? Icopo nwang’u lapor ma beco i Biblia, man laporne romo konyi niweko lembene i cing’ Yehova man nikuro nindo m’ebiyike i iye. Wakenen lapor pa Yosefu. Umego pare ma buu gitime rac mananu, re kadok kumeno de, eweko ngo dubo migi uketh edok jang’eicwiny. Ento emedere niketho wiye i kum timo ni Yehova, e Yehova umiyo ire mugisa pi cirocir pare. (Tha. 39:21) Nok nok, Yosefu utimo kisa ni ju m’utime rac man eneno kite ma Yehova umiyo ko ire mugisa. (Tha. 45:5) Calu Yosefu, wan de wanwang’u jukocwiny kinde ma wacoro ceng’ini i vut Yehova man waweko en re m’eyik lembe i saa m’ukwayere.​—Zab. 7:17; 73:28.

15. Lembang’o m’ukonyo nyamego moko niciro kinde ma jubetime raci?

15 I andha, lembe moko ma reco ma jutimo iwa copo bedo ngo rac i kadhiri mi lembe ma jutimo i kum Yosefu, ento wawinjara cuu ngo ka jutimowa rac i ayi moko ci. Ka watie ku lembe ku ng’atu moko, nik’ebed ng’atu ma timo ngo ni Yehova, wabinwang’u bero tek wabetiyo ku cik mir ukungu mi Biblia. (Filip. 2:3, 4) Wakenen lapor moko. Nyamego moko uwinjo nia jaratic wadi moko ubeyero nyinge ma rac ni jumange. Kakare nimaku lembene malu, eting’o saa eparu cuu i lapor pa Yesu. Kinde ma dhanu ubino nywaru Yesu, edwoko ngo kawang’e. (1 Pet. 2:21, 23) Saa m’enyamu i lapor maeno, enwang’u nia kud ekwan ku lembe ma jutimo i kume. I ng’eye, edok ewinjo nia karaman jaratic wadi m’uyero nyinge ca ubino ku twoyo moko ma pek m’ubedo sende man ebino kud ang’abacwiny lee i kind nindo maeca. E nyamego maeno unyang’ nia kara jaratic wadine ucoro wec swa ku dhu twoyo. Pieno, anyong’a nege pi cirocir m’enyutho saa ma jubetime rac, e cwinye ukwiyo.

16. Lembang’o ma copo juko cwinyi kinde m’ibeciro lembe ma rac ma jubetimo i kumi? (1 Pethro 3:12)

16 Tekene jubetimi rac kunoke ng’atu moko utimo lembe m’uton i ii, poy nia Yehova ni ceng’ini ku “ju ma adundegi tur.” (Zab. 34:18) Emeri pilembe ibenyutho cirocir man ibebolo ter peri i wiye. (Zab. 55:22) Etie Japoklembe mi ng’om zoo. Ebeneno lembe ceke m’ubetimere. (Som 1 Pethro 3:12.) Dong’ tek ibekadhu kud i lembe moko ma pek m’icopo daru ngo, nyo itie ayika nikuro Yehova?

JU M’UBEKURO YEHOVA GIBINWANG’U MUGISA MA THUM UNGO

17. Calu ma Isaya 30:18 uwacu, Yehova ubetego cwinywa nenedi?

17 Ceng’ini eni, Wegwa mi polo bimiyo iwa mugisa ma lee mandha nikadhu kud i Ker pare. Isaya 30:18 uwacu kumae: “Yehova bikuro, kara ebed ku bero i kumi; e ka kumeno ebidodre, kara kisa nege i kumi: kum Yehova en e Mungu mi pokolembe; mugisa kwany dhanu ceke m’ukure.” Ju ma gibemediri nikuro Yehova gibinwang’u mugisa dupa kadok kawoni man i ng’om ma nyen ma bibino.

18. Mugisa ma kani m’ubekurowa?

18 Kinde ma dhanu pa Mungu gibimondo i ng’om ma nyen, dong’ bikwayu ngo nia gicir adieng’acwiny man peko ma gibenwang’iri ko tin eni. Ng’atu moko mbe ma bitimo wadi rac, kadok lembe ma nyayu can i ijo de bibedo mbe. (Nyu. 21:4) Cwinywa bipido ngo nia wacopo koso piny moko ma watie ku yenyne, pilembe piny bibedo dit ni dhanu zoo. (Zab. 72:16; Isa. 54:13) Eno bibedo mugisa ma rukani!

19. Tin eni Yehova ubeketho wabed ayika pi lembang’o?

19 Tin eni, Yehova ubekonyowa nivoyo timo ma cuu ngo man nicego kite ma beco ma foyo iye, kumeno re m’ebeketho wabed ayika nikwo i the bimobim pare. Pieno, cwinyi kud utur man kud iwek nitimo ni Yehova. Kwo ma ber mandha fodi ubebino abina. Kinde ma wabekuro nindo maeno ma ber m’usagu zoo, dong’ wamedara nibedo ku anyong’a man nikuro ku cirocir nindo ma Yehova bitimo i iye lembe m’eng’olo!

WER 118 “Med yiyoyic mwa”

^ par. 5 Nyo idaru winjo de ng’atu moko m’utimo ni Yehova pi oro ma dupa ubeyero nia, ‘nwang’u ageno ngo nia ng’om maeni ma rac copo galu lee rukeni!’ Wan ceke watie kud ava ma nia Yehova unyoth ko ng’om maeni ma rac, asagane i nindo ma wabekwo i iye eni ma lembe tie tek i iye. Re, wacikara niponjo cirocir. I thiwiwec maeni, wabineno cik moko mir ukungu mi Biblia ma copo konyowa kara wakur nindo ma Yehova biyiko lembe i iye. Wabiweco bende iwi lembe ario, ma saa ma wabenwang’ara ku lembene kwayu wakur Yehova ku cirocir. Tokcen ne, wabineno mugisa ma ju ma gitie ayika nikuro Yehova gibinwang’u.

^ par. 56 KORO I CAL: Nyamego moko ucaku rwo nja i bang’ Yehova niai ma fodi e nyathin. Kinde m’ebino nyanok, junyodo pare giponje ku kite ma jurwo ko. Saa m’edoko aradu, ecaku tic pa jayab yo, man ebed ekwayu Yehova umii mugisa iwi tic parene. Oro dupa i ng’eye, kinde ma won ot pare uberemo remo ma pek, ekwayu Yehova umii ire tego m’ecir ko peko maeno. Tin edong’ dhatho, re ebemedere asu nirwo, m’etie ku genogen nia Wegwa mi polo biwinjo rwo pare, tap calu m’ebed ewinje i kwo pare zoo.