Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 33

Nwang’ ponji kud i lapor pa Daniel

Nwang’ ponji kud i lapor pa Daniel

“In i ng’atu ma jumaru dit.”​—DAN. 9:23.

WER 73 Mii iwa tegocwiny

I ADUNDO a

1. Pirang’o jabila Daniel ugam utelo nen mi dhanu mi Babeli?

 JABILA Daniel ubino aradu kinde ma dhanu mi Babeli gitwiye i saa pa lwiny man gitere bor ku ng’om thugi. Re ubenen kamaleng’ nia Daniel utelo nen migi. Gineno ‘wang’ Daniel’ nia etie ‘jalawobi ma poyo mbe i kume’ man ‘ma cuu,’ man nia eai kud i kind juruot ma pigi yik. (1 Sam. 16:7) Pi thelembe maeno, dhanu mi Babeli giponje edoko ni ng’atu ma pire tek lee i kal p’ubimo.​—Dan. 1:3, 4, 6.

2. Yehova ubed uneno Daniel nenedi? (Ezekiel 14:14)

2 Yehova ugam umaru Daniel lee; ubino ngo nikum leng’o mi wang’e kunoke nikum dito ma segi m’ebino ko i kal, ento pilembe eng’iyo nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova. I andha, copere nia Daniel ubino ku oro 20 kinde ma Yehova uyero nia etie won bedopwe man ekwane i kind Noa giku Yob, ma gibino jumaco ma gitimo ni Yehova ku bedopwe pi oro m’ulwar. (Tha. 5:32; 6:9, 10; Yob 42:16, 17; som Ezekiel 14:14.) Yehova umedere bende nimaru Daniel i nindo ceke mi kwo pare, m’ugam upong’ ku lembe ma beco i iye.​—Dan. 10:11, 19.

3. Wabineno ang’o i thiwiwec maeni?

3 I thiwiwec maeni, wabing’iyo i kite m’uketho Daniel udoko ni ng’atu ma Yehova umaru. Ku kwong’a wabiweco iwi kiteneman, man wabineno saa m’ebed enyuthe i iye. I ng’eye, wabineno gin m’ukonyo Daniel nicego kite maenogi. Tokcenne, wabineno ayi ma wacopo lubo ko lapor pare. Kadok nwang’u juwodho thiwiwec maeni pir aradu de, re wan ceke waromo nwang’u ponji niai kud lapor pa Daniel.

LUB LAPOR MI TEGOCWINY PA DANIEL

4. Daniel unyutho tegocwiny nenedi? Kemii lapor moko.

4 Dhanu ma weg tegocwiny de giromo nwang’iri ku lworo, re giweko ngo lworone ucergi ku timo gin ma ber. Ku lapor, Daniel ubino jalawobi ma won tegocwiny ma lee. Wakenen lembe moko ario m’ugam uwok, m’ukwayu enyuth tegocwiny i igi. Copere nia lembene mi kwong’o utimere kago oro ario i ng’ey ma dhanu mi Babeli ginyotho adhura mi Yeruzalem. Ubimo Nebukadnezar mi Babeli uneno ayi gin m’acwiya ma dit i lek pare man lembene unyayu ndiri i iye. Eng’olo nia juneg jururieko pare ceke, uketho i iye Daniel, ka gikoro ngo lekne ku thelembene. (Dan. 2:3-5) Ugam ukwayu Daniel utim lembe moko pio pio; kan ungo, kwo mi dhanu dupa birwinyo. Pieno “Daniel umondo, man epenjo ubimo ya eng’ol ire nindo, man ebiewo the [lekne] ni ubimo.” (Dan. 2:16) Lembuno ukwayu tegocwiny man yiyoyic ma lee. Biblia unyutho ngo ka nyo i wang’e de Daniel ular ukoro the lek moko. Re ekwayu jurimbe ma nying’ ma jumiyo igi i Babeli ubino Cadrak, Mecak man Abed-nego, nia “giyeny kisa ba Mungu m’i polo kum lembamung’a maeni.” (Dan. 2:18) Yehova udwoko wang’ rwo migine. Ku kony pa Mungu, Daniel ukoro the lek pa Nebukadnezar. Eno uketho kwo pa Daniel ku mi juwodhe ubedo agwoka.

5. Daniel unyutho tegocwiny kendo i saa ma kani?

5 Nindo moko i ng’ey ma Daniel ukoro the lek mir ayi gin m’acwiya ma dit, enwang’ere kendo i lembe ma ninyutho tegocwiny ubino ire lembe ma tek. Nebukadnezar uleko lek mange ma ng’oyo ndiri. I lekne, eneno yen moko ma dit. Ku tegocwiny, Daniel ukoro thelembe mi lekne ni ubimo, eyero bende ni ubimo nia abelu bimake man nia ker biweke pi nindo moko. (Dan. 4:25) Nwang’u ubimo romo paru nia Daniel ujai i kume man nwang’u eromo ketho junege cen. Re Daniel unyutho tegocwiny man ekoro the lekne asu.

6. Copere nia ang’o m’ukonyo Daniel nibedo won tegocwinyi?

6 Copere nia ang’o m’ukonyo Daniel ninyutho tegocwiny i kwo pare zoo? Kinde ma Daniel ubino aradu, enwang’u ponji niai kud i lapor pa min giku won. Ma jiji mbe, giworo telowic ma Yehova ugam umiyo ni junyodo ma Juisrael man giponjo nyathin migi ku cik pa Mungu. (Poi. 6:6-9) Daniel ugam ujik ungo ning’eyo kende kende Cik ma dongo, calu ve Cik apar, ento bende cik ma thindho thindho m’uweco iwi gin m’ukwayu Jaisrael ucam ku m’ukwayu ngo ecam. b (Law. 11:4-8; Dan. 1:8, 11-13) Daniel uponjo bende kpawa mi dhanu pa Mungu man eng’eyo lembe m’ubed unwang’ugi ka giworo ngo cik mir ukungu pa Yehova. (Dan. 9:10, 11) Lembe ma Daniel ukadhu kud i iye i kwo pare uketho cwinye doko tek nia Yehova karacelo ku jumalaika pare ma weg tego, gibino konye.​—Dan. 2:19-24; 10:12, 18, 19.

Daniel uponjo nibedo ku tegocwiny nikadhu kud i ponjo lembe, rwo, man eketho genogen pare iwi Yehova (Nen udukuwec mir 7)

7. Ang’o mange m’ukonyo Daniel nibedo ku tegocwiny? (Nen bende cal.)

7 Daniel ubed uponjo giragora mi jubila pa Mungu, m’uketho i iye lembila pa Yeremia. Niai kud i ponji maeno, i ng’eye Daniel unyang’ nia nindo mi ng’eca mi Juyahudi i Babeli udhingo thum. (Dan. 9:2) M’umbe jiji, nineno kite ma lembila mi Biblia ubepong’o ko udwoko genogen pa Daniel tek iwi Yehova. I andha, dhanu ma gitie ku genogen ma tek i Mungu gicopo bedo weg tegocwiny ma lee. (Nen lembe m’uyenyo rombo kude i Jurumi 8:31, 32, 37-39.) M’usagu zoo, saa ceke Daniel ubed urwo i bang’ Won m’i polo. (Dan. 6:10) Etuco dubo pare ni Yehova, ekoro ire kite m’ebewinjere ko man ekwayu kony i bang’e. (Dan. 9:4, 5, 19) Daniel ubino dhanu ma ve wan eni. Eno ubenyutho nia enyolere ngo anyola ku tegocwiny. Ento ecego kite maeno nikadhu kud i ponji, rwo man eketho genogen pare iwi Yehova.

8. Wacopo timo ang’o kara wabed weg tegocwinyi?

8 Ukwayu watim ang’o kara wabed weg tegocwinyi? Junyodo mwa giromo kwayuwa nia wabed weg tegocwiny. Re wacopo lagu ngo kite maeno alaga. Nidoko won tegocwiny ubedo ve niponjo bodho moko ma nyen. Yo acel ma wacopo doko ko jubodho utie nineno kilili mandha gin ma japonjo ubetimo, man i ng’eye nitimo tap calu en. Rom rom kumeno, waponjo nibedo weg tegocwiny nwang’u wabeneno kilili mandha ayi ma jumange gibenyutho ko kite maeno man nwang’u i ng’eye wabelubo lapor migi. Dong’ wanwang’u ponji ma kani niai kud i bang’ Daniel? Calu en, ukwayu wang’ey Lembe pa Mungu cuu mandha. Wacikara niketho kindwa ubed ceng’ini ku Yehova nwang’u wabekoro ire wang’ ma pol kite ma wabewinjara ko. Bende, ukwayu wabed ku genogen iwi Yehova man cwinywa ubed tek nia ebikonyowa saa ceke. E kinde ma yiyoyic mwa binwang’ere i amulaic, wabinyutho tegocwiny.

9. Wanwang’u bero ma kani ka watie weg tegocwiny?

9 Wanwang’u bero dupa ka watie weg tegocwiny. Wakewec iwi lapor pa Ben. Kinde m’edok i somo i Allemagne, ewok enwang’u kuca dhanu ceke uyiyo nia piny ulokere aloka man giparu nia kpawa mi Biblia m’uweco iwi cwic utie vupo. Nindo acel, Ben unwang’u kaka mi cungo i wang’ awiya kalasi wagi pi nikoro thelembe m’uketho eyiyo nia jucwiyo kwo acwiya. Ekoro pi yiyoyic pare ku tegocwinye. Adwogine ubino ang’o? Ben uyero kumae: “Japonjo para uwinja kilili mandha man ekiewo wec m’atiyo ko pi nicwaku paru para. I ng’eye epoko karatasi m’ekiewo piny i wiyene ni nyathinman acel acel mi kalasi.” Awiya kalasine ke gilund gitimo ang’o? Ben umedo kumae: “Giyabu adundegi zoo pi niwinja man giyero ira nia giwora lee.” Calu ma lapor pa Ben unyutho, wang’ ma pol dhanu benyutho woro ni ju ma nyutho tegocwiny. Giromo telo bende dhanu m’adundegi tie ayika i bang’ Yehova. M’umbe jiji, watie ku thelembe dupa ma beco m’ucwaluwa ninyutho tegowiny.

LUB LAPOR MI GWOKO BEDOLENG’ PA DANIEL

10. Gwoko bedoleng’ utie ang’o?

10 I Biblia, wec mi dhu Juebrania ma juloko nia “gwoko bedoleng’,” kunoke “mer ma lokere ngo,” wang’ ma pol jubed jutiyo kude pi ninyutho mer ma thuth ma Yehova benyutho ni jutic pare. Jutiyo bende ku wec maeno pi nikoro pi mer ma jutic pa Mungu ginyutho i kindgi. (2 Sam. 9:6, 7) Yehova ubekwayu nia wan de wagwok bedoleng’ mwa ire. Gwoko bedoleng’ mwane copo medere kubang’ saa m’ubekadhu. Dong’ wakenen kite ma lapor pa Daniel ubecwaku ko lembe maeno.

Pi nimiyo sukulia ni Daniel pi gwokobedoleng’ pare, Yehova uoro malaika pare ubin uumo dhu umvor (Nen udukuwec mir 11)

11. Ang’o m’uketho gwoko bedoleng’ pa Daniel i amulaic kinde m’etii? (Nen cal m’i ng’eye.)

11 Daniel unwang’ere ku lembe dupa i kwo pare, m’uketho gwoko bedoleng’ pare ni Yehova i amulaic. Acel m’i kind amulaicne ma dongo utie m’enwang’ere ko kinde m’ebino ku oro 90 ku wiye. I saa maeca, nwang’u Jumedi ku Juperse gimaku adhura mi Babeli man nwang’u Dario re m’utie ubimo. Jutic mi kal gigam gidagu Daniel man gibed ginyutho ngo woro ni Mungu pare. Pieno, giporo lembe kara junege. Gicwalu ubimo uketho cinge i the cik moko ma biketho Daniel i amulaic, pi nineno ka nyo ebigwoko bedoleng’ ni Mungu pare kunoke ni ubimo. Kara Daniel ugwok bedoleng’ pare ni ubimo man edok calu dhanu mange, ugam ukwayu ejig nirwo i bang’ Yehova ndhu pi nindo 30 kende. Ento Daniel ung’iyo nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova; eno uketho jubole i odumvor. Ento Yehova umiyo sukulia ni Daniel pi gwoko bedoleng’ pare, niwacu ebodhe kud i dhu umvor. (Dan. 6:12-15, 20-22) Dong’ wacopo medara nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova calu Daniel nenedi?

12. Ang’o m’ukonyo Daniel nimedere nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova?

12 Calu ma waneno i wang’e, mer ma thuth re ma cwalu ng’atini nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova. Daniel umedere nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova pilembe emaru Won m’i polo kud adundene ceke. M’umbe jiji, Daniel unyutho kit mer maeno pilembe ebed eparu pi kite ma tung’ tung’ pa Yehova man ayi m’ebed enyutho ko kite maenogi. (Dan. 9:4) Daniel ubed unyamu bende i lembe ma beco ma Yehova utimo ire man ni dhanu mange man ebino ku foyofoc pi lembene.​—Dan. 2:20-23; 9:15, 16.

Calu Daniel, in de icopo ponjo ninyutho gwoko bedoleng’ peri ni Yehova nwang’u imare ku mer ma thuth (Nen udukuwec mir 13)

13. (a) Ang’o ma beketho gwoko bedoleng’ mir aradu mwa i amulaici? Kemii lapor moko. (Nen bende cal.) (b) Calu ma junyutho i video, iromo dwoko ang’o kinde ma jumange upenji ka nyo Jumulembe pa Yehova gidiko cing’gi ku ju ma cwaku gamiri mi co ku co kunoke mon ku mon?

13 Tap calu Daniel, aradu mwa de gibenwang’iri i kind dhanu ma woro ngo Yehova man cik pare mir ukungu. Dhanu ma kumeno romo dagu ng’atu moko ci ma yiyoyic pare ukoc ku migi. Jumoko ginyayu kadok ret i kum aradu mwa kara giwek ninyutho gwoko bedoleng’ ni Yehova. Ku lapor, kenen lembe m’unwang’u aradu moko ma nyinge Graeme ma kwo i ng’om mir Australie. Kinde m’edok i somo mi sekonder, ewok enwang’ere i wang’ peko moko. Japonjo upenjo awiya kalasi nia giromo timo ang’o ka jarimgi moko uyero nia etimo ribiri co ku co kunoke mon ku mon. Japonjone uyero nia awiya ma copo cwaku nia jarimgi utim lembe ma kumeno gikadh gicung i thenge acel, ju ma copo cwaku ngo ke gicung i thenge ma kucelo. Graeme uyero kumae: “Tung’ kuda man Jamulembe moko mange acel, awiya mange ceke gicungo i thenge m’ucwaku kit kwo maeno.” Lembe m’udog ulubo uketho gwoko bedoleng’ pa Graeme i amulaic ma lee. Emedo kumae: “Pi dong’ saa m’udong’ zoo, awiya kalasi mange man kadok japonjo de ginywaruwa mi tuko ngo. Aii nicero bang’ yiyoyic para ku yoo man i ayi ma ber, re giwinja ngo nyanok de.” Lembe maeno m’uketho gwoko bedoleng’ pa Graeme i amulaic ubedo kud adwogi ma kani? Eyero kumae: “Amito ngo junywara i dhoga kumeca, ento anyong’a unega lee pilembe acero bang’ yiyoyic para.” c

14. Yo acel ma kani ma romo konyowa kara wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova?

14 Calu Daniel, wan de waromo medara nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova tek wamare ku mer ma thuth. Wacego mer maeno nwang’u wabeponjo lembe iwi kite pa Yehova ma tung’ tung’. Ku lapor, wacopo ponjo lembe iwi piny m’ecwiyo. (Rum. 1:20) Tek imito mer man woro peri yor i bang’ Yehova udok thuth, icopo somo thiwiwec ma bewok i thenge m’uyero “Nyo ewok gire?” kunoke icopo neno videonegi. Iromo somo bende nyithibuku La vie a-​t-​elle été créée ? man Cinq questions à se poser sur l’origine de la vie. Kenen lembe ma nyamego moko m’aradu ma nyinge Esther mi ng’om mi Danemark uyero pi girasoma maenogi, eyero kumae: “Jung’iyo i lembe i ayi ma ber mandha i igi. Nyithibukune unyutho ngo gin m’icikiri niyiyo; gikoro kende kende kite ma lembe tie ko i andha, man in re ma kwayu imak yub.” Ben ma walar waweco pire i wang’e, uyero kumae: “Girasoma maeno giteng’o yiyoyic para lee dit. Ginyutho ira kamaleng’ nia Mungu re m’ucwiyo kwo.” I ng’ey ponjo nyithibuku maeno, m’umbe jiji in de ibicwaku lembe ma e ma Biblia uyero nia, “eromo kudi, Yehova Mungu mwa, ya jumii iri dwong’, ku yung man tego; pilembe icwiyo piny ceke.”​—Nyu. 4:11. d

15. Yo mange ma kani ma wacopo ketho ko winjiri mwa udok ceng’ini ku Yehova?

15 Yo mange ma waketho ko mer ma wamaru ko Yehova umedere utie niponjo lembe iwi Wode ma Yesu. Nyamego moko m’aradu ma nyinge Samira ma kwo i ng’om mir Allemagne, utimo tap kumeno. Eyero kumae: “Atuc ning’eyo Yehova cuu nikadhu kud i bang’ Yesu.” Kinde ma Samira ubino nyathin, ebino ire lembe ma tek ninyang’ ka nyo andha Yehova copo bedo jarimbe man ka nyo andha emare. Ento, enyang’ i kite ma Yesu winjere ko. Emedo kumae: “Amaru Yesu lee mandha pilembe jubed jucoro i bang’e yot yot man egam emaru awiya.” Calu m’ebino ponjo lembe iwi Yesu, emedere bende ning’eyo Yehova man nimare. Pirang’o? Eyero kumae: “Nok nok, anyang’ nia karaman Yesu ulubo kite pa Won tap tap; girombo lee mandha. Anyang’ bende nia eno utie thelembe acel m’uketho Yehova uoro Yesu iwi ng’om, niwacu kara dhanu gituc ning’eyo Yehova ma ber mandha.” (Yoh. 14:9) Kan imito kindwu udok ceng’ini magwei ku Yehova, bed inwang’ saa mi ponjo lembe lee iwi Yesu. Tek itimo kumeno, mer m’imaru ko Yehova bimedere man ibimediri nigwoko bedoleng’ peri ire.

16. Wanwang’u bero ma kani ka wabenyutho gwoko bedoleng’i? (Zaburi 18:25; Mika 6:8)

16 Wang’ ma pol, dhanu ma nyutho mer mi gwoko bedoleng’ i kindgi gitudo mer ma ceng’ini man ma galu. (Rut. 1:14-17) M’umedo maeno, dhanu ma gibegwoko bedoleng’ migi ni Yehova gitie ku kwiyocwiny mir adunde. Pirang’o? Pilembe Yehova ung’olo nia ebinyutho bedoleng’ ni ju ma gibegwoko bedoleng’ migi ire. (Som Ai 34:6; Mika 7:20.) Kepar nyanok: Jacwic ma Jategokpo ubemito ebed ku winjiri ma ceng’ini kudwa! Kan etie jarimbwa ma ceng’ini ke, nik’ebed peko, kadok jai kadi tho de copo poko ngo kindwa kude. (Dan. 12:13; Luka 20:37, 38; Rum. 8:38, 39) Etie lembe ma pire tek lee dit nia walub lapor pa Daniel man wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova!

MEDIRI NINWANG’U PONJI NIAI KUD I LAPOR PA DANIEL

17-18. Ponji mange ma kani ma wacopo nwang’u niai kud i lapor pa Daniel?

17 I thiwiwec maeni, waweco iwi kite ario kende ma Daniel unyutho. Re ponji tie dupa dit ma waromo nwang’u niai kud i lapor pare. Ku lapor, Yehova uketho Daniel uneno ginmawokiwang’ man eleko lek dupa; emiyo ire bende copo mi koro the rwonglembe mi lembila. I kind lembila maeno, ma dupa udaru pong’o; mange ke ukoro pi lembe mi nindo m’ubino ma bimulo kum ng’atu moko ci m’iwi ng’om.

18 I thiwiwec m’ulubo, wabing’iyo i lembila ario ma Daniel ukiewo. Ninyang’ i igi copo konyo wan ceke nimaku yub mi rieko niai kawoni, nik’wabed aradu kunoke ju m’uteng’ini. Lembila maeno copo konyowa bende kara wamedara nibedo ayika pi ninyutho tegocwiny man gwoko bedoleng’ ni Yehova i saa mir amulaic m’ubebino i wang’wa.

WER 119 Wacikara nibedo ku yiyoyic

a Tin jutic pa Yehova m’aradu gibenwang’iri i wang’ peko m’ubeketho tegocwiny migi man gwoko bedoleng’ migi ni Yehova i amulaic. Awiya kalasi wagi copo cayugi pilembe giyiyo nia Mungu re m’ucwiyo piny ceke. Kunoke aradu wagi romo ketho gipar nia gi ming’ pilembe gibetimo ni Mungu man gibekwo nimakere ku cik pare mir ukungu. Ento calu ma thiwiwec maeni binyutho, ju ceke ma gibelubo lapor pa jabila Daniel man ma gibetimo ni Yehova ku tegocwiny man ku gwoko bedoleng’, gi riek lee.

b Daniel ubino ku thelembe moko adek m’uketho eneno cam mi Babeli ni gin m’ucido: (1) Copere nia gibed gicamu ring ley ma Cik ukwero. (Poi. 14:7, 8) (2) Copere nia jubed jucwiro ngo rimb leyne cuu. (Law. 17:10-12) (3) Copere bende nia nicamu camne ubino acel m’i kind thier ma jubed jutimo ni mungu m’araga.​—Nen lembe m’uyenyo rombo kude i Lembe mi Julawi 7:15 man i 1 Jukorintho 10:18, 21, 22.

c Nen video ma thiwiye uwacu: Adwogi mi bedopwe mandha bibedo kwiyocwiny.

d Kara mer m’imaru ko Yehova umedere, iromo ponjo bende buku Approchez-​vous de Jéhovah, ma i iye jukoro mii mandha kite pa Yehova ma tung’ tung’.