Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Dieng’ i kum pidoic mi jumange calu Yehova

Dieng’ i kum pidoic mi jumange calu Yehova

“Mugisa ni ng’atu m’upido pi jacan.”​ZAB. 41:1.

WER: 130, 107

1. Jurutic pa Yehova ginyutho nenedi nia gimariri i kindgi?

JURUTIC pa Yehova i wang’ ng’om zoo gitie wat acel i thenge mi tipo, man gimariri andhandha i kindgi. (1 Yoh. 4:16, 21) Saa moko, gimiiri lee akeca pir umego ku nyimego, re wang’ ma pol ginyutho merne i lembe ma thindho thindho. Ku lapor, giyero wec ma kwio cwiny umego kunoke ginyutho igi bero. Ka wabedieng’ i kum pidoic mi jumange, nwang’u wabelubo lapor pa Wegwa mi polo.​—Ef. 5:1.

2. Yesu unyutho kit mer pa Won nenedi?

2 Yesu utuc nilubo lapor pa Won tap tap. Saa ceke, ebed etimo ku bero ni jumange, uketho eyero kumae: “Wubin i bang’a, kewu ceke ma wumulu ku tic ma ter ma pek unurowu, man abimio iwu yom.” (Mat. 11:28, 29) Ka wabelubo lapor pa Yesu, man iwa ‘bepido pi jacan,’ wabinyayu mutoro i Yehova, man wabibedo bende jumutoro. (Zab. 41:1) I thiwiwec maeni, wabineno kite ma wacopo dieng’ ko i kum pidoic mi juruot mwa, mir umego ku nyimego, man mi dhanu ma warombo kugi i lembanyong’a.

DIENG’ I KUM PIDOIC MI JUMANGE I OT PERI

3. Nico copo nyutho nenedi nia ebedieng’ i kum pidoic pa dhaku pare? (Nen cal mir acaki.)

3 Nico ucikere nibedo ma kwong’a nidieng’ pi juruot pare. (Ef. 5:25; 6:4) Biblia uyero nia ecikere nidieng’ i kum pidoic pa dhaku pare man ninyang’ ku dhakune. (1 Pet. 3:7) Nico ma nyang’ ku dhaku pare ung’eyo nia kadok gikoc kude i lembe ma tung’ tung’ de, re eloye ngo. (Tha. 2:18) Ekethere kaka dhaku pare, emio ire yung man ewore. Dhaku moko mi Canada uyero pi cware kumae: “Ebed ecayu ngo paru para, man eyero ngo ira nia, ‘eno tie paru ma swa.’ Ewinja bende cuu mandha. Kan ebekonya alok paru para iwi lembe moko, ekonya ku mer.”

4. Timo pa nico yor i bang’ mon mange copo nyutho nenedi nia ebedieng’ i kum pidoic pa dhaku pare?

4 Nico m’ubedieng’ i kum pidoic pa dhaku pare pidho ngo paru mi mer i kum dhaku kunoke nyaku mange, man enyekini ngo i ayi mi mer i kum ng’atu mange ma min ot pare ngo i ayi moko ci. (Yob 31:1) Wang’e lal ungo swa i kum mon kadi nyir mange i Internet, kadi emondo ngo i kusika ma reco mir Internet. Eyo, egwoko bedoleng’ ni dhaku pare, pilembe emare, emaru Yehova, man edagu gin ma rac.​—Som Zaburi 19:14; 97:10.

5. Dhaku copo nyutho nenedi nia ebedieng’ i kum kite ma nico pare ubewinjere ko?

5 Ka nico ubelubo lapor mi mer pa Yesu Kristu ma tie wic pare, ebibedo yot ni dhaku pare nimio ire “woro ma thuc.” (Ef. 5:22-25, 33, NWT) Bende, woro biketho dhaku binyang’ i kum kite ma cware ubewinjere ko, man ebinyang’ ku cware kinde m’etie ku lembe lee m’ukwayu etim i cokiri, kunoke saa m’ebenwang’ere ku peko moko. Nico moko mi Grande-Bretagne uyero kumae: “Ka dhaku para uneno nia timo para ulokere, enyang’ ndhu nia lemoko ubesendo wiya. Re saa moko ekeweko saa kadhu, kan ‘ewodho’ paru m’i ia calu ma Lembrieko 20:5 uyero, tekene etie lembe m’acopo weco kude i wie.”

6. Wan ceke wacopo timo ang’o pi nikonyo awiya gidieng’ pi jumange, man eno bikonyogi nenedi?

6 Junyodo gimio lapor ma ber ni awiya migi ka gibedieng’ i kum pidoic pa ng’atuman. Gicikiri bende niponjo awiya migi nia gibed gidieng’ pi jumange, man gibed ku kura ma ber. Ku lapor, gicopo ponjogi nia kud gibed giring i Ot Ker. Kunoke saa ma gini nambu moko m’ucoko dhanu dupa, gicopo nyutho igi nia giwek judongo re m’ular ugam cam. Re, ng’atu moko ci i cokiri copo konyo kor junyodo. Ka nyathin utimo iwa lembe moko ma ber, copo bedo eyabu iwa dhugola, ukwayu wafoye. Eno biketho nyathin biwinjere ma ber, man ebing’eyo nia “mio en mugisa ma sagu gamu.”​—Tic. 20:35.

DIENG’ I KUM PIDOIC MI JUMANGE I COKIRI

7. Yesu udieng’ nenedi i kum pidoic pa ng’atu moko ma ithe dhing’, man eno copo mio iwa ponji ma kani?

7 Nindo moko, kinde ma Yesu ubino i Dekapoli, dhanu “gikelo ng’atu ma ithe dhing’ i bang’e, ma jaragwong’o de.” (Mk. 7:31-35) Yesu ugam ukeye, re i wang’ dhanu ngo. Pirang’o? Calu m’ebino udhing’, ecicopere nia ebino nwang’ere cuu ngo i kind udul dhanu. Yesu unyang’ i kum pidoic pare, pieno eting’e “ecoro kude cen” kaka ma dhanu mbe i ie, e ekeyo kume kuca. Tin eni, wambe ku copo mi timo udu, ento wacikara nidieng’ pi yeny mir umego mwa, i kum kite ma giwinjiri ko man nibedo ma ber kugi. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Man dong’ iwa pidu piwa ku jukojuk ma ku mer ku tic ma dre de.” (Ebr. 10:24) Yesu ugam unyang’ i kite m’udhing’ m’ekeyo ubino winjere ko, man edieng’ kude. Eno tie lapor ma ber mandha.

8, 9. Wacopo timang’o pi nidieng’ pi ju m’utii man pi weg goro? (Kemii lapor.)

8 Dieng’ i kum pidoic mi ju m’utii, man weg goro. Gin ma ketho jung’io Jukristu mandha utie mer, kadok saa moko gicopo timo lee ngo de. (Yoh. 13:34, 35) Mer ketho waii nikonyo umego ku nyimego mwa ma gitii man ma gitie ku goro moko, kara gicidh i coko man girwei lembanyong’a. Wakonyogi kadok ubekwayu waii aia de, man kadok wang’eyo nia giromo timo hai ungo. (Mat. 13:23) Umego Mikael ma tie abala ma wotho ngo, bedwoko foyofoc lee ni juruot pare man ni umego mi cokiri m’eni ie. Eyero kumae: “Ni kum kony migi, atie ku copo mi cidho i lembanyong’a man i coko. Amaru lee nirweyo kaka ma dhanu bepong’ i ie.”

9 I Bethel ma dupa, juketho udi moko pir umego ku nyimego ma gigwoko bedoleng’ migi pi oro dupa, ma kawoni gitii kunoke ma gitie ku goro. Umego ma juketho pi nineno wigi, gimaku yub kara ju maeno ma gitii man ma giweg goro, girwei lembanyong’a ku barua man ku telefon. Umego Bill ma tie ku oro 86 man ma beoro barua ni dhanu mi kabedo ma bor, ukiewo kumae: “Watie ku mutoro lee dit pi rwom ma wanwang’u mi kiewo barua.” Nyamego Nancy ma tie ku oro ma kadhu 90, uyero kumae: “Ira, nikiewo barua tie ngo kende kende nipangu karatasi i avelop. Ento etie tic mi rweyo lembanyang’a. Ubekwayu dhanu giwinj lemandha.” Nyamego Ethel m’unyolere i oro 1921, uyero kumae: “Remokum utie jakuma. Kadok kendo bongu de voya saa moko.” Nyamego maeno tio ku telefon pi nirweyo lembanyong’a, man etie bende ku dhanu m’ebed eliewo. Nyamego Barbara ma tie ku oro 85, ukoro kumae: “Anwang’u nicirweyo lembanyong’a tie ira lembe ma tek pilembe aremo saa ceke. Ento tio ku telefon ubekonya nirweyo ni dhanu mange. Adwoko foyofoc lee ni Yehova!” Pi oro acel de ngo, umego ku nyimego maeno gitimo saa 1 228 i lembanyong’a, gikiewo barua 6 265, gilwong’o dhanu ku telefon ma kadhu wang’ 2 000, man gimio girasoma 6 315. Wang’eyo nia kero ma gitimo umio mutoro lee dit i Yehova!​—Rie. 27:11.

10. Wacopo timang’o pi nikonyo umego kara gilub coko ma ber?

10 Dieng’ i kum pidoic mi jumange i coko. Ka wabedieng’ i kum pidoic mir umego ku nyimego, wabikonyogi kara gilub coko ma ber. Nenedi? Yore acel utie nitundo i wang’ saa kara kud wawing wigi. Saa moko, lembe copo wok rek, ma ketho watundo ma dong’ coko ucaku. Ento ka wang’ ma pol wabed watuc ma dong’ program ucaku, wacikara niparu iwi matoke ma lembe maeno tie ko iwi umego, man wanen alokaloka ma wacopo timo pi ninyutho nia wabedieng’ pigi. Poi bende nia Yehova giku Wode re ma gilwong’owa i coko. (Mat. 18:20) Pieno, wacikara niii nitundo i coko i wang’ saa, pi ninyutho nia wabeworogi.

11. Pirang’o umego ma gitie ku theng’ ponji i coko gicikiri nilubo telowic ma nwang’ere i 1 Jukorinto 14:40?

11 Ka wabedieng’ i kum pidoic mir umego, wabilubo telowic ma e mi Biblia: “Ento wek jutim gin ceke cu kakare bende.” (1 Kor. 14:40) Umego ma gitie ku theng ponji i coko, gilubo telowic maeni nwang’u gibedaru ponji migi i saane. Ka gibetimo kumeno, nwang’u gibedieng’ pi ng’atu ma biponjo i ng’eigi, man bende pi cokiri ceke. Kepar nia ka judaru coko kpe, eno copo bedo ku matoke makani iwi jumange. Umego moko gidok bor, m’ukwayu gimak moto kunoke ginyon gari. Jumange ke ubekwayu gidok ku tiendgi. Jumange lundo coggi kunoke mon migi gitie juyic ungo, man giketho saa ma ginwang’iri i ie i pacu.

12. Pirang’o ukwayu wawor judong cokiri man wamargi? (Som sanduku ma thiwie tie, “ Wacikara nidieng’ i kum pidoic mi ju m’ubetelo wiwa.”)

12 Judong cokiri gibetimo tic ma tek i cokiri man i lembanyong’a, pieno ukwayu waworgi man wamargi. (Som 1 Jutesaloniki 5:12, 13.) M’umbe piem, ibefoyo lee gin ceke ma gibetimo iri. Icopo nyutho foyofocne, nwang’u ibeworogi, man ibediko cingi kugi, ‘kum gikuro kum ng’eyong’ec peri calu ju ma biwodho wel; kara gitim maeni ku mutoro, ku can re ngo: kum maeni kuloka ngo iri.’​—Ebr. 13:7, 17.

DIENG’ I KUM PIDOIC MI JUMANGE I LEMBANYONG’A

13. Kite ma Yesu ubed utio ko ku dhanu copo ponjo iwa lembang’o?

13 I lembila moko ma jabila Isaya uewo iwi Yesu, eyero kumae: “Usi m’unyoc ebituro ngo, man bongu thala m’udunyo yiro ebinego ngo.” (Isa. 42:3) Yesu umaru dhanu lee uketho kisa ubed unege i kumgi. Ebed enyang’ i kum paru mi dhanu ma cwinygi tur man ma ging’ic calu “usi m’unyoc” kunoke “bongu thala m’udunyo yiro,” pieno ebed enyutho igi mer man mwonyolembe. Kadok awiya ma thindho bende gibed gimaru nibedo kude. (Mk. 10:14) I andha, wacopo ngo niponjo dhanu man ninyang’ kugi calu ma Yesu ubed utimo. En re ayi ma wabeweco ko ku dhanu i lembanyong’a, saa ma wang’io pi nirweyo i ie, man kadiri mi saa ma wecne ubecamu nyutho ka nyo wabedieng’ i kum pidoic migi kunoke ngo.

14. Pirang’o wacikara nidieng’ i kum kite ma wabeweco ko ku dhanu?

14 Wacikara niweco ku dhanu nenedi? Tin eni, dhanu milioni dupa gidaru ‘voc man gilal’ pilembe jukuloka, judong gamba, man judong dini mi ng’om maeni gibevugogi man gibetio kugi m’umbe kisa. (Mat. 9:36) Eno uketho dhanu ma pol gigeno ngo ng’atu moko acel de, man gimbe ku genogen pi nindo m’ubino. Pieno, wec ma wabeyero, man kite ma wabeyere ko ucikere ninyutho nia wamarugi man wabedieng’ pigi. Dhanu ma dupa gimaru niwinjo ponji mwa pilembe watio ma ber ku Biblia. Ento asagane giwinjowa pilembe wadieng’ lee pigi man waworogi.

15. Wacopo dieng’ i kum pidoic mi dhanu mi kabedo ma waberweyo i ie i ayi moko ma kani?

15 Ayi tie dupa ma wacopo nyutho ko nia wabedieng’ i kum pidoic mi dhanu mi kabedo ma warweyo i ie. Ayine acel utie nipenjo penji ma ber man ku woro. Jayab yo moko m’ubed urweyo i kabedo ma dhanu ma pol m’i ie giweg lewic, uyero nia ebed epenjo ngo kit penji ma copo medo lewic migi ameda. Ku lapor, kakare nipenjo nia, “Ing’eyo nying’ Mungu de?” kunoke “Ing’eyo nia Ker pa Mungu tie ang’o?” eloko penjine i ayi mange, calu ve, “Asomo i Biblia nia Mungu tie ku nyinge ma segi. Nyo acopo nyutho nyingene iri?” Re jucopo tio ngo ku kit bodho maeno kakare ceke pilembe dhanu ubed ukoc, man suru de tie rom ungo. Ento saa ceke wacikara niweco ku woro man ku mer i bang’ dhanu mi kabedo ma waberweyo i ie. Pi nitimo kumeno, ubekwayu wang’eigi cuu mandha.

16, 17. Wacopo nyutho nenedi nia wabedieng’ pi ng’atini kinde ma wabeng’io nia (a) wacidh i bang’e saa ma kani? (b) wawec kude pi saa ma rukani?

16 Wacikara nicidho i bang’ ng’atini i saa ma kani? Ka wacidho i lembanyong’a ma ot kubang’ ot, watundo i bang’ dhanu ni welo ma rek. Pieno, pire tie tek lee mandha nicidho i bang’gi i saa ma gicopo bedo ayika i ie niwinjowa. (Mat. 7:12) Ku lapor, nyo i kabedo m’irweyo i ie dhanu beceu kpe ceng’ soko ku ceng’ yenga? Ka kumeno, saa moko nyo icopo caku ku rweyo ni ju m’ubekadhu i gengi, kunoke i kaka ma dhanu bepong’ i ie, kadi ke icopo dok liewo dhanu m’ing’eyo nia gitie ayika niwinji.

17 Ubekwayu iwec ku ng’atini pi saa ma rukani? Lembe upong’ lee dit i wang’ dhanu, pieno ka wacidho liewogi, ukwayu wawec kugi i adundo, akecane i acaki. Etie ber nia wadar wec mwa pio pio kakare nibedo pi saa ma lee yo pa ng’atini. (1 Kor. 9:20-23) Ka dhanu gineno nia wabenyang’ nia lembe tie dit ma gibetimo, eno copo ketho gibedo ayika niwinjowa ma cen. Tek wabecego kite ma tung’ tung’ mi nying’ tipo pa Mungu, wabitimo tic “karacelo ku Mungu.” Bende, Yehova copo tio kudwa kara wakony ng’atini ung’ei lemandha.​—1 Kor. 3:6, 7, 9.

18. Ka wabedieng’ pi jumange, wacopo nwang’u mugisa ma kani?

18 Dong’ watim kero mwa ceke pi nidieng’ i kum pidoic mi juruot mwa, mir umego ku nyimego, man mi dhanu ma warombo kugi i lembanyong’a. Kumeno re ma wabinwang’u mugisa lee, kawoni man i nindo m’ubino bende. Zaburi 41:1, 2 uwacu kumae: “Mugisa ni ng’atu m’upido pi jacan: Yehova bibodhe i ceng’ ma rac. Yehova bikure, man ebigwoke ma kwo, man mugisa bikwanye i ng’om.”