Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Yehova en e Jategokpo, re edieng’ pi pidoic mi jumange

Yehova en e Jategokpo, re edieng’ pi pidoic mi jumange

“[Yehova] ng’eyo kumwa, epoi ya wan utur.”​ZAB. 103:14.

WER: 3010

1, 2. (a) Kite ma Yehova betio ko ku dhanu pare ukoc nenedi ku kite ma weg tego mi ng’om maeni gitimo ko? (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

WANG’ ma pol, dhanu ma giweg tego i ng’om maeni girwodho arwodha iwi juwagi, kunoke gitimogi rac. (Mat. 20:25; Ekl. 8:9) Re Yehova timo ngo kumeno nyanok de! Kadok nwang’u en re m’etie Jategokpo man etie ku copo m’usagu zoo de, re edieng’ i kum pidoic mwa wa dhanu maeni ma waleng’ ungo. Ekethere kakawa man ebed edieng’ i kum kite ma wawinjara ko, man pi yeny mwa. Epoi nia wa judubo, man eng’eyo mupaka mwa; pieno ekwayu ngo nyanok de nia watim lembe ma wacopo ngo.​—Zab. 103:13, 14.

2 Biblia unyutho kite ma Yehova dieng’ ko i kum pidoic mi dhanu pare. Wakewec iwi lapor adek: Mi kwong’o, wakenen kite ma Yehova ugam udieng’ ko i kum pidoic pa Samuel, man kite m’ekonye ko kinde m’ukwayu eter rwonglembe mi pokolembe ni Eli ma Jalam ma dit. Mir ario, kite ma Yehova uciro ko Musa kinde ma Musa ubino paru nia en eromo ngo niwodho thek mir Israel kud i Misiri. Mir adek, kite m’egam edieng’ ko i kum pidoic mi Juisrael kinde ma giwok kud i Misiri. Lapor maeno ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova, man ke wacopo kwanyu kothe nenedi?

MUNGU UGAM UDIENG’ I KUM PIDOIC PA NYATHI JALAWOBI MOKO

3. I diewor moko, lembang’o m’utimere kinde ma Samuel unindo, man lembene copo kelo penji ma kani? (Nen cal mir acaki.)

3 Samuel ucaku timo i hekalu kinde ma fodi e nyanok. (1 Sam. 3:1) I diewor moko kinde m’enindo, kit lembe ma naka fod’utimere ngo zoo de ugam utimere. * (Som 1 Samwil 3:2-10.) Ewinjo dwal moko ubelwong’e, e eparu nia nyo tie jadwong’ Eli ma Jalam ma dit. Pieno eai, ecidho i bang’ Eli ku woro man eyero ire kumae: “Anuti; kum ilwong’a.” Ento Eli dwoko ire kumae: ‘Alwong’i ngo.’ I ng’eye, dwal ma rom ulwong’e kendo wang’ ario, e Eli nyang’ nia Mungu re m’ubelwong’o Samuel. Pieno enyutho lembe ma Samuel uyer ka dwalne ulwong’e kendo, e Samuel utimo kumeca. Pirang’o Yehova uyero ngo wang’ acel ni Samuel nia en re m’ebelwong’e? Biblia unyutho ngo thelembene. Re ecicopere nia Yehova utimo kumeno pilembe ebino dieng’ i kum pidoic pa Samuel.

4, 5. (a) Samuel uwinjere nenedi saa ma Yehova uore eter rwonglembe moko ni Eli? (b) Lembakora maeni ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova?

4 Som 1 Samwil 3:11-18. Cik pa Yehova ugam ung’olo nia awiya giwor judongo, asagane ke ju ma gitie ku dito. (Ai 22:28; Law. 19:32) Pieno, calu ma Samuel ubino nyathin ma nyanok, ebino lembe ma yot ungo nia eai kugweno man ecidh eyer rwonglembe mi pokolembe ku tegocwinye ni Eli. Biblia uyero nia, “lworo nego Samuel ninyutho ginmawokiwang’ ni Eli.” Ento Yehova uketho Eli unyang’ nia en re m’ebelwong’o Samuel. Pieno, Eli ukwayu nia Samuel kud umwony iwi lembe moko ci ma Mungu uyero. E Samuel utito ire lembe “ceke kot.”

5 Lembuno ubino nyen ungo ni Eli, pilembe i wang’e de, “dhanu pa Mungu” moko ular uyero ire kit rwonglembe ma kumeno. (1 Sam. 2:27-36) Lembakora maeni ubeponjowa nia Yehova dieng’ lee dit pi jumange, man eriek hai.

6. Ayi ma Mungu ukonyo ko Samuel ubemio iwa ponji ma kani?

6 Kan itie aradu, ng’ei nia lembe ma jukoro iwi Samuel ubenyutho nia Yehova benyang’ i kum peko peri man i kum pidoic peri de. Saa moko nyo lworo benegi nirweyo ni judongo kunoke nitimo lembe ma tung’ ku mi juwedu. Ng’ei m’umbe jiji nia Yehova ubemito ekonyi. Pieno, rwo i bang’e, man iyer ire tap tap kite m’ibewinjiri ko. (Zab. 62:8) Nyam i lapor mir aradu ma jukoro pigi i Biblia, calu ve Samuel. Bende, kor lembene ni umego man nyimego mi oro peri kunoke ma wang’gi teng’ini, ma saa moko nyo gidaru nwang’iri ku kit lembe peri eno. Gicopo koro iri kite ma Yehova ukonyo kogi, saa moko i ayi ma nwang’u giparu ngo.

YEHOVA UGAM UDIENG’ I KUM PIDOIC PA MUSA

7, 8. Yehova unyutho nenedi nia ebedieng’ i kum pidoic pa Musa?

7 Kinde ma Musa udoko ku oro 80, Yehova umio ire tic ma tek mandha: eore nia ecidh ewodh nyithindho mir Israel kud i ng’eca i Misiri. (Ai 3:10) Ecicopere nia or maeno unyotho wi Musa, pilembe pi oro 40, ebino jakwac mi rombe i Midian. Pieno eyero kumae: “An a ng’a, ma nia acidh ba Farao, man nia awodh nyithindho mir Israel kud i Misiri?” E Yehova utielo cwinye kumae: “Wabibedo wakudi andha.” (Ai 3:11, 12) Yehova ung’olo bende nia judongo mir Israel “gibiwinjo” dwande. Re asu Musa uwacu ni Mungu kumae: “Gibiyia ngo, kadok dwanda de gibiwinjo ngo.” (Ai 3:18; 4:1) Nimakere ku wec maeno, Musa umito yero nia Yehova ubewondere. Re Yehova uciro Musa. Emio ire kadok copo mi timo udu. Ng’atu ma kwong’a ma Biblia uweco i kume m’unwang’u copo mi timo udu ubino Musa.​—Ai 4:2-9, 21.

8 Kadok i ng’ei lembe maeno ceke de, asu Musa unwang’u thelembe mange m’ekwer ko or pa Mungu. Eyero nia etie ku peko mi weco. E Mungu uwacu ire kumae: “Abibedo ku dhogi, e abiponji ku gin m’ibiyero.” Nyo maeno re Musa uyio? Ungo, ento ekwayu nia Mungu uor ng’atu mange. E ng’ecwiny pa Yehova uopo i kume. Re asu ekethere kaka Musa, pieno eoro Harun ucidh ukonye ku wec.​—Ai 4:10-16.

9. Cirocir man bero pa Yehova ukonyo Musa nenedi nibedo jatelwic ma ber?

9 Lembakora maeni ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova? Calu m’etie Jategokpo, nwang’u ecopo tio ku tego pare pi ninyayu lworo i Musa man nidiye kara ewore. Re Yehova unyutho cirocir man bero, man etielo cwiny jatic pare maeno ma mol nia ebibedo karacelo kude. Nyo bodho maeno ma Yehova utio ko umio adwogi? Eyo. Musa udong’ udoko jatelwic ma dit mi dhanu pa Mungu. Eponjo nibedo mol, man ebed edieng’ ku jumange, rom rom ve ma Yehova ugam udieng’ ko kude.​—Wel 12:3.

Nyo ibed idieng’ i kum pidoic mi jumange calu Yehova? (Nen udukuwec mir 10)

10. Ka wabedieng’ i kum pidoic mi jumange calu Yehova, adwogine copo bedo ang’o?

10 Lembuno ubemio iwa ponji ma kani tin eni? Tek itie won ot, janyodo kunoke jadit cokiri, ma jiji mbe itie ku rwom moko kokoro iwi jumange. Pieno calu Yehova, pire tie tek lee dit nia idieng’ i kum pidoic mi jumange, man inyuth bero ku cirocir yo ba min ot peri, awiya peri, man umego ku nyimego i cokiri. (Kol. 3:19-21; 1 Pet. 5:1-3) Kan ibetimo kero nilubo lapor pa Yehova Mungu man pa Yesu ma en e Musa ma dit, eno biketho jumange bibino yot yot ku lembe migi i beng’i, man ibitielo cwinygi lee akeca. (Mat. 11:28, 29) Ibibedo bende lapor ma cuu igi.​—Ebr. 13:7.

MUNGU MA JATEGOKPO UGAM UDIENG’ I KUM PIDOIC MI DHANU PARE KINDE M’EBODHOGI

11, 12. Yehova utimang’o kara Juisrael gibed agwoka man ginwang’iri museme kinde ma giwok kud i Misiri?

11 Wel mi nyithindho mir Israel m’ugam uweko Misiri i oro 1513 i wang’ Kristu, copo bedo milioni ma kadhu adek. I kindgi ubino awiya, ju m’utii, jururemo man ve weg goro de bino nuti. Pi nitelo wi piro mi dhanu ma rukeno, ugam ukwayu Jatelwic ma dieng’ ku dhanu man ma copo nyang’ kugi. Yehova ubino tap kit jatelwic ma kumeno nikadhu ku ba Musa. Eno uketho nyithindho mir Israel ginwang’iri museme kinde ma gibewok kud i Misiri m’ubino kabedo ma ging’io i ie.​—Zab. 78:52, 53.

12 Yehova utimang’o kara dhanu pare gibed agwoka man ginwang’iri museme? Saa ma gibewok kud i Misiri, epangugi “calu pi lwiny.” (Ai 13:18, NWT) Ayi ma Mungu pangu kogi uketho gineno kamaleng’ nia en re m’ebetelo wi lembe ceke. Bende, Yehova ubed utelo wigi kud “afuru” ku dieceng’, man ku “der mi mac” kud uthieno kara gipoi nia etie karacelo kugi, ebetelo wigi man ebegwokogi. (Zab. 78:14) Tielocwiny maeno ukonyo Juisrael lee dit kinde ma lembe moko udok uwok i ng’eye.

Yehova ugam udieng’ nenedi pi nyithindho mir Israel i Nam ma Kwar? (Nen udukuwec mir 13)

13, 14. (a) Yehova udieng’ pi nyithindho mir Israel nenedi i Nam ma Kwar? (b) Yehova utimang’o pi ninyutho nia etek nisagu Jumisiri?

13 Som Ai 14:19-22. Kepar nia ibenweng’iri i kind nyithindho mir Israel: juaskari mi Misiri giberiemo tokwu, i weng’wu ke Nam ma Kwar umoyere, man wuni diere. E i saa maeno Mungu ugam utimo udu moko. Mbegi mir afuru ma nwang’u bebedo i weng’wu ukadhu udok i ng’eiwu, man ukoyo kindwu ku Jumisiri. Kawoni gini mudho ma bii, i kagonjo mwu ke der ucaruwu i ayi mir udu! E igam ineno Musa urieyo cinge iwi nam, man yamu ma tek uai yo nyangu, ukaku pii dra ni ario, man uweko gengi ma lac. E in ku jupewu, ku leya mwu, karacelo ku dhanu mange de, wucaku wotho iwi ng’om m’uthwo. Ucodho de mbe, man piny de foth ungo; lembene ubezungo ii lee dit. Ng’om utal kaw, man wubewotho ma ber i wie. Eno uketho kadok dhanu ma gi nglee magwei de gikadhu yo loka m’umbe peko.

14 Som Ai 14:23, 26-30. Saa ma lembuno ubetimere, Farao ma jakuhaya man ma rieko pare nok ucaku ring’ini i tokwu. E Musa urieyo cinge kendo iwi nam man ngongo pii m’ukeucungo ca, ugam utuk man ucorere iwi Farao ku juaskari pare, e githo kpo, ng’atu acel de mbe m’uboth.​—Ai 15:8-10.

15. Lembakora maeni ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova?

15 Lembakora maeni ubeponjowa ku lembe mange iwi Yehova. Etie Mungu ma pangu lembe ceke kakare kakare, eno ketho wanwang’ara nia watie agwoka man museme. (1 Kor. 14:33) Calu jakwac m’umaru rombe pare man m’udieng’ pigi, Yehova bedieng’ pi dhanu pare man ekonyogi. Ebed eketho ginwang’iri museme man ebodhogi kud i cing judegi migi. Calu ma wadhingo ajiki mi ng’om maeni, lembuno tielo cwinywa lee mandha.​—Rie. 1:33.

16. Ka wabeparu iwi kite ma Yehova ubodho ko Juisrael, wanwang’u bero ma kani?

16 Tin de Yehova ubedieng’ pi dhanu pare i udul. Ebekonyogi kara gibed ku winjiri ma ceng’ini karacelo kude, man ebegwokogi kud i cing judegi migi. Ebimedere nitimo kumeno kadok i saa mi masendi ma dit m’udhingo ceng’ini eni. (Nyu. 7:9, 10) Pieno, i saa mi masendi ma dit, cwinygi bing’abere ngo, kadok gibed aradu kadi ju m’utii, dok kumgi tie ma leng’ kunoke gitie weg goro. * Ento dhanu pa Mungu gibitimo lembe moko m’ukoc bor. Gibilubo wec ma e ma Yesu uyero: “Wung’ai weng’wu malu, wuting’ wiwu malu de; kum war mu dhingo ceng’ni.” (Lk. 21:28) Kadok kinde ma Gog, niwacu dikiri mi thek, ma tie ku tego nisagu Farao bikelo masendi i wigi de, gibibedo migi ku genogen ma tek i Yehova. (Eze. 38:2, 14-16) Pirang’o? Pilembe ging’eyo nia Yehova lokere ngo. Ebinyutho mer pare kamaleng’ man ebidieng’ i kum pidoic mi dhanu pare kinde m’ebibodhogi.​—Isa. 26:3, 20.

17. (a) Wacopo nwang’u bero ma kani ka wabeng’io i lembakora iwi kite ma Yehova dieng’ ko pi dhanu pare? (b) I thiwiwec m’ulubo, wabiweco iwi lembang’o?

17 I thiwiwec maeni, waai nineno lapor moko m’unyutho kite ma Yehova kethere ko kaka dhanu pare, kite m’edieng’ ko i kum pidoic migi saa m’ebemio igi telowic, man kinde m’ebebodhogi. Kan ibenyamu i lembakora ma kumeno, kepim niponjo lembe ma nyen iwi Yehova: yeny lembe moko ma nwang’u ibed iketho wii ngo akeca i kumgi. Saa m’ibeponjo lembe dupa iwi kite ma beco ma Yehova tie ko, yioyic man mer m’imare ko bidoko tek nisagu m’i wang’e. I thiwiwec m’ulubo, wabiponjo ayi ma tung’ tung’ ma wacopo lubo ko lapor pa Yehova, nwang’u wabedieng’ i kum pidoic mi jumange i ot, i cokiri, man i tic mi rweyo lembanyong’a.

^ par. 3 Jakorkpawa moko ma Jayahudi ma nyinge Josèphe uwacu nia saa maeca Samuel ubino ku oro 12.

^ par. 16 Ecicopere nia i kind ju ma biboth kud i Armagedon, weg goro de bibedo nuti. Kinde ma Yesu bino iwi ng’om, ebed ekeyo “tho ceke ma kwonde tung’ tung’,” niwacu kwond abala ceke. Eno ubenyutho kamaleng’ lembe m’ebitimo ni ju ma gibiboth kud i Armagedon. (Mat. 9:35) Ju ma gibicer re, gibicer ma dong’ kumgi utie ma leng’.