Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Mediri ninyutho mer ma teng’ojo

Mediri ninyutho mer ma teng’ojo

“Mer ketho juteng’ni ateng’a.”​1 KOR. 8:1.

WER: 109, 121

1. Yesu uweco iwi lembang’o ma pire tek akeca i diewor ma tokcen ku julubne?

YESU uweco iwi mer kago wang’ 30, kinde m’ebino karacelo ku julubne i diewor ma tokcen i wang’ tho pare. Eng’olo igi kumae: “Wumeru.” (Yoh. 15:12, 17) Mer ma lee ma gibinyutho i kindgi biketho dhanu mange bineno kamaleng’ nia gitie julub mandha pa Kristu. (Yoh. 13:34, 35) Mer ma Yesu uweco i wie utie ngo kende kende niwinjiri nia imaru ng’atini, ento etie kite ma cwaluwa niketho yeny mi jumange i wang’ mwa. Yesu uyero kumae: “Ng’atu moko mbe m’ubedo ku mer ma sagu maeni, nia ng’atu moko mi kwo pare pi jurimbe. Wun wu jurimba, tek wutimo gin m’ang’olo iwu.”​—Yoh. 15:13, 14.

2. (a) Tin eni jurutic pa Yehova ging’eiri nikum ang’o? (b) I thiwiwec maeni wabidwoko wang’ penji ma kani?

2 Tin eni, jurutic pa Yehova ging’eiri nikum mer ma thuc ma cwalugi nimiiri pi jumange, man nikum bedo i acel migi. (1 Yoh. 3:10, 11) I ng’om zoo, gimariri lee mandha i kindgi, kadok nwang’u ng’om migi, suru migi, dhok ma giweco, kabedo ma giai i ie, kunoke ayi ma juponjo kogi ukoc de. Dong’ pirang’o mer utie gin ma pire tek akeca tin eni? Yehova giku Yesu ginyutho mer ma teng’ojo nenedi? Man merne cwaluwa nenedi nitielo cwiny jumange man niteng’ogi?​—1 Kor. 8:1.

PIRANG’O MER PIRE TEK AKECA TIN?

3. “Nindo mi can” ma wabekwo i ie ubecwalu dhanu nitimo ang’o?

3 Wabekwo i “nindo mi can,” pieno kwo tie tek akeca. (2 Tim. 3:1-5; Zab. 90:10) Dhanu ma pol gibesendiri lee, eno uketho ava kwo uai i kumgi. Kubang’ oro, dhanu ma kadhu 800 000 gibenegiri gigi, niwacu kubang’ segond 40 m’ubekadhu, ng’atu acel ubenegere. Lembe mi can utie nia, kadok umego mwa moko de gipodho i paru maeno, man gikabu kwo migi.

4. Kekwan jurutic pa Mungu moko m’ava kwo ukeuai i kumgi man gimito nia githo.

4 I rundi ma con, jurutic pa Mungu moko ma gigwoko bedoleng’ migi, gigam giwinjiri rac mandha pi masendi ma ginwang’iri ko, uketho gimito githo cen. Ku lapor, kinde ma Yob unwang’ere ku peko, eyero kumae: “Adagu kwo para; ayenyo ngo abed kwo awe.” (Yob 7:16; 14:13) Yona de cwinye ugam utur lee dit, uketho ewacu kumae: “E Yehova, akwei, kab kwo para kud i bang’a; kum e ber ira nitho sagu ma tek abedo kwo.” (Yon. 4:3) Saa moko, cwiny jabila Elia bende ugam utur magwei, uketho eyero kumae: “Eromo; kawono, E Yehova, kab kwo para woko.” (1 Ub. 19:4) Ento Yehova umedere nimaru jurutic maeno ma gigwoko bedoleng’ migi, man emito nia gimediri asu nikwo. Edhau ungo i wigi pi paru ma rac ma gibino ko. Re ekonyogi nipidho kendo ava mi kwo, kara gimediri nitimo ire ku bedopwe.

5. Pirang’o umego ku nyimego gitie ku yeny mi mer mwa?

5 Tin, umego ku nyimego ma dupa gibekadhu i lembe m’ubedieng’o cwinygi lee, pieno gitie ku yeny mi mer mwa. Jumoko jubenywarugi man jubenyayu ragedo i kumgi. Jumange jubenyayu lworo i igi, man jubeweco pigi rac kaka ma gitimo ie tic. Jumoko lundo givoc pilembe gibetimo tic pi saa ma lee, kunoke gibetimo kit tic ma tek. Jumange ke gitie ku peko ma lee i gamiri migi. Saa moko nyo jadhoggi mi gamiri utie ngo Jamulembe pa Yehova, man ebenyware saa ceke. Peko maeno ku mange de dupa uketho ju ma pol ginwang’u nia tego migi thum, man nia tijgi mbe. Dong’ ng’a ma romo konyogi?

MER PA YEHOVA UBETENG’OWA

6. Mer pa Yehova teng’o jurutic pare nenedi?

6 Yehova ubeketho cwiny jurutic pare nia emarugi, man ebimarugi nja ku nja. Kepar kite ma nyithindho mir Israel giwinjiri ko kinde ma Yehova uwacu igi kumae: “Kum in i gin ma pire tek i wang’a, man mi yung, man ameri.” Emedo kumae: “Lworo kud unegi; kum wanuti wakudi.” (Isa. 43:4, 5) Wang’eyo nia ng’atuman m’i kindwa pire tek lee i wang’ Yehova. * Biblia ung’olo iwa nia Yehova tie ‘ng’atu ma tek ma bibodho; anyong’a binege i kumwa ku mutoro.’​—Zef. 3:16, 17.

7. Mer pa Yehova urombo nenedi ku pa min nyathin? (Nen cal mir acaki.)

7 Yehova ung’olo nia ebiteng’o dhanu pare man ebitielo cwinygi, kadok ginwang’iri ku kit peko ma nenedi de. Eyero kumae: “Jubiting’owu wi dir, man jubithorowu wi cong. Calu ng’atu ma min juko, e abijukowu kumeca.” (Isa. 66:12, 13) Nyathin nwang’ere ma ber ka min uting’e, man ubetuko kude! Yehova bende umeri lee dit, man ebemito inweng’iri ma ber. Ng’ei nia piri tie tek lee mandha i ie.​—Yer. 31:3.

8, 9. Mer pa Yesu mio iwa tego nenedi?

8 Thelembe mange m’uketho wang’eyo nia andha Yehova umaruwa utie wec ma e ma Biblia uyero: “Kum Mungu maru ng’om mumbe, ketho emio Wode kulong’, kara ng’atu ma tek uyie kud erwiny ki, endre ebed ku kwo ma rondo ku rondo.” (Yoh. 3:16) Lam ma Yesu uthiero unyutho nia en de emaruwa, man mer maeno tielo cwinywa. Biblia wacu nia kadok “masendi, kadi ndiba” de ‘bikoyowa ngo ku mer pa Kristu.’​—Rum. 8:35, 38, 39.

9 Saa moko wacopo nwang’ara ku lembe ma daru tego mwa, ma ketho wiwa lal kunoke ma daru mutoro ma watimo ko ni Yehova. Re ka waparu iwi mer ma lee ma Kristu umaru kowa, wanwang’u tego mi ciro. (Som 2 Jukorinto 5:14, 15.) Merne mio iwa ava mi medara asu nikwo man mi timo ni Yehova. Mer pa Yesu copo konyowa kara kud wavoci, kadok i saa mi peko ma rek, saa mi ragedo, kinde ma cwinywa tur man i saa mir adieng’acwiny.

UMEGO GITIE KU YENY MI MER MWA

Kan ibeponjo lapor pa Yesu, eno bicweli nikonyo jumange (Nen udukuwec mir 10, 11)

10, 11. Ng’a ma copo teng’o umego ku nyimego? Kekor.

10 Yehova teng’owa bende ku mer nikadhu kud i cokiri pare. Ka wamaru umego ku nyimego, eno nyutho kamaleng’ nia wamaru Yehova. Watimo tego nikonyo umego mwa ging’ei nia pigi tek, man nia Yehova umarugi. (1 Yoh. 4:19-21) Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Kum kumeno dong’ wujukru, man wutengru, cil calu wubetimo bende.” (1 Tes. 5:11) Judong cokiri kendgi ngo re ma gicopo teng’ojo. Ng’atuman m’i kindwa copo lubo lapor pa Yehova man pa Yesu, nwang’u ebeteng’o umego ku nyimego.​—Som Jurumi 15:1, 2.

11 I andha, umego ku nyimego moko m’apidacwiny ku paru m’akeca ubenyayu twoyo i kumgi, giromo bedo ku yeny pa munganga man mi nwang’u thieth ma cuu. (Lk. 5:31) Judong cokiri kud umego ku nyimego ging’eyo nia kadok gitie ngo badokter de, re gicopo juko cwiny jumange cuu dit. Dhanu ceke mi cokiri giromo ‘nidwoko cwiny ju ma cwinygi tek ungo, nijengo ju m’ubedo ng’ic, nibedo ku mwonyolembe ma jumwonyo hai yo ba dhanu ceke.’ (1 Tes. 5:14) Watimo kero ning’eyo kite m’umego mwa gibewinjiri ko. Wacikara ninyutho igi cirocir man nitielo cwinygi saa ma cwinygi tur. Nyo ibed itielo cwiny jumange? Iromo timo ang’o kara ibed itiel cwiny jumange wang’ ma pol?

12. Kemii lapor pa ng’atu moko ma mer mir umego utielo cwinye.

12 Nyamego moko mir Europe uwacu kumae: “Saa moko, paru mi negara re ma bino i wia, ento gin m’ubegwoka unuti. Cokiri m’ani ie ubodho kwo para. Umego ku nyimego gitielo cwinya saa ceke, man gimara. Kadok dhanu ma nok kende re m’ung’eyo nia adieng’acwiny uroyo twoyo i kuma de, re cokiri ubeweka ngo. Umego moko giku min ot pare gitie ira ve junyodo. Gibegwoka, man saa moko ci gitie ayika nikonya.” I andha, dhanu zoo mio kony i ayi ma rom ungo. Ento wan ceke wacopo timo lembe lee pi nitielo cwiny umego ku nyimego. *

KITE MA WACOPO TENG’O KO JUMANGE

13. Kara watiel cwiny jumange, ukwayu watim ang’o?

13 Winj jumange cuu. (Yak. 1:19) Wanyutho mer ni jumange, nwang’u wabewinjogi ku kisa mandha. Penj kit penji ma copo konyi ninyang’ cuu i peko p’umeru. Eno biketho ebing’eyo nia ibedieng’ pire andha. Kan ebeweco, bed ku mwonyolembe man kud ikath i wec pare. Kan ibewinje cuu, ibing’eyo peko m’ebekadhu kud i ie, man eno biketho ebigeni. Pieno, ebiwinji yot yot kinde m’ibeii nikonye. Kan ibedieng’ andhandha pi jumange, lembuno bitielo cwinygi lee dit.

14. Pirang’o wacikara ngo nicayu jumange?

14 Kud ibed won acaye. Ng’atu ma cwinye tur winjere rac magwei kan enwang’u nia wabecaye. Cac biketho ebibedo iwa lembe ma tek nikonye. Biblia uyero nia, ‘wec ma vur vur e calu cob mi palamularu, ento leb ng’atu ma riek en e leng’kum.’ (Rie. 12:18) Kadok nwang’u wacopo maru ngo watur cwiny ng’atini akakaka ku wec mwa de, re asu wec ma vur vur copo time rac magwei. Pi nitielo cwiny umego, ukwayu wec mwa unyuth kamaleng’ nia wabeii ninyang’ i peko pare.​—Mat. 7:12.

15. Jamtic ma kani ma pire tek akeca ma wacopo tio ko pi nitielo cwiny umego ku nyimego?

15 Tii ku Lembe pa Mungu pi nitielo cwiny umego. (Som Jurumi 15:4, 5.) Biblia uai i bang’ “Mungu ma won twiocwiny ku jukojuk.” Pieno, etie ngo lembe mi zungo ka wabenwang’u tielocwiny i ie. Bende watie ku jamtic ma calu ve Index des publications des Témoins de Jéhovah man Guide de recherche pour les Témoins de Jéhovah. Ka wabetio ku jamtic maeno, wacopo nwang’u giragora man girasoma ma waromo tio ko pi nitielo man niketho cwiny umego ku nyimego wadwa.

16. Kite ma kani ma tung’ tung’ ma bikonyowa nitielo cwiny ng’atu ma cwinye tur?

16 Bed dhanu ma ber man won kisa. Yehova tie “Wego mi kisa man Mungu mi jukojuk ceke,” man enyutho “kisa ma ng’ic” ni jurutic pare. (Som 2 Jukorinto 1:3-6; Lk. 1:78; Rum. 15:13) Paulo ulubo lapor pa Yehova i lembe maeno. Eyero kumae: “Ento wabedo yo i kindwu, calu ka japidi bepido nyithindho pare ma dhe: cil kumeno, wan ma waketho cwinywa i kumwu ku mer, ebedo ni mutoro ma dit iwa ya wami iwu, lembanyong’a ma juboth ko pa Mungu kende ngo, ento kwo mwa bende, kum wudoko ju ma kacwinywa.” (1 Tes. 2:7, 8) Ka wabenyutho ayi kisa pa Yehova ni umego, wabimio igi tielocwiny ma gibekwayu i rwo migi.

17. Nen ma kani ma bikonyowa nitielo cwiny umego?

17 Ng’ei nia umego gileng’ ungo. Kan ibemito nia umego gitim lembe ceke tap tap, cwinyi bitur. (Ekl. 7:21, 22) Poi nia Yehova kwayuwa watim ire kwa gin ma wacopo. Pieno, wacikara ninyutho mwonyolembe i kindwa. (Ef. 4:2, 32) Wamito ngo waketh umego mwa gipar nia gibemiiri ngo nitimo ni Mungu, man waporogi ngo ku jumange. Ento watielo cwinygi man watelo nen migi iwi lembe ma beco ma gibetimo. Eno copo ketho gibedo kud anyong’a i tic pa Yehova.​—Gal. 6:4.

18. Pirang’o wabemito wanyuth mer ma teng’ojo ni jumange?

18 Dhanu ceke ma gibetimo ni Yehova pigi tie tek i ie man pigi tek bende i Yesu. (Gal. 2:20) Wamaru umego ku nyimego mwa lee dit, pieno wacikara nikwo kugi ma ber. Biblia uyero nia “dong’ walubu tok gin ma ketho kwiocwiny, man gin ma watengra ko.” (Rum. 14:19) Wabekuro kud ava ma dit nikwo i Paradiso, pilembe saa maeca gin moko acel de mbe ma bituro cwiny ng’atini. Twoyo man lwiny bithum. Tho m’ubenegowa pi dubo alaga de bithum, ragedo bibedo mbe, peko mi gamiri bithum, man turcwiny de bibedo mbe. I ajiki mi oro elufu acel, dhanu zoo bidoko leng’, niwacu m’umbe dubo. Ju ma gibigwoko bedoleng’ migi i saa mir amulaic ma tokcen gibibedo wot Yehova ma bikwo iwi ng’om, man gibinwang’u “gony mi dwong’ mi nyithindho pa Mungu.” (Rum. 8:21) Pieno, dong’ wan ceke wanyuth mer ma teng’ojo, man wakonyara i kindwa kara wabin wamond i ng’om ma nyen pa Mungu.

^ par. 6 Nen wic mir 24 mi buku Approchez-vous de Jéhovah.

^ par. 12 Pi nikonyo ju ma gitie ku paru mi negiri gigi, nen Réveillez-vous ! ma e:“Trois bonnes raisons de s’accrocher à la vie” “Les choses changent”,“Vous pouvez recevoir de l’ aide”,“Il y a de l’ espoir” (Dwi mir 4, 2014); “Quand on veut en finir avec la vie” (Dwi mi 1, 2012); man “Il vaut la peine de vivre”“Un fléau mondial,“Pourquoi renonce-t-on à vivre?” ,“Vous pouvez trouver de l’ aide” (Nindo 22, dwi mir 10, 2001).