Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 36

Armagedon utie lembe mi mutoro!

Armagedon utie lembe mi mutoro!

“Man gicokogi karacelo i . . . Armagedon.”​—NYU. 16:16.

WER 150 Yeny Mungu kara ibin ibothi

I ADUNDO *

1-2. (a) Pirang’o Armagedon utie lembe mi mutoro? (b) Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

DHANU moko gibed giparu nia nindo moko, lwiny ma lee mandha bituk ma jubibolo i ie bomb ma dongo ma binego dhanu pet; kunoke nia lembe moko bitimere ma binego piny ceke ma kwo ni ie. Ento Biblia ubeponjo lembe m’ukoc ku maeno. Eponjo nia ceng’ini eni, lwiny moko bibedo nuti ma bikelo adwogi ma ber mandha. Nying’ lwinyne tie Armagedon. Lembe ma Biblia uponjo iwi lwiny maeno ucikere ninyayu mutoro lee i iwa. (Nyu. 1:3) Lwiny mir Armagedon bibodho dhanu abodha kakare ninegogi anega! Pirang’o wayero kumeno?

2 Biblia unyutho nia lwiny mir Armagedon bibodho dhanu. Nenedi? Ebijigo bimobim mi ng’om maeni cen. Ebikabu jutimrac ceke ento ebiweko weg bedopwe kendgi, man ebinyotho ju m’ubenyotho ng’om. (Nyu. 11:18) Kara wanyang’ terere i lembe maeno, wakedwok wang’ penji ang’wen ma e: Armagedon utie ang’o? Lembang’o ma bitimere i wang’ Armagedon? Ukwayu watim ang’o kara wabin wabothi kud i Armagedon? Man wacopo timo ang’o kara wamedara nigwoko bedoleng’ mwa i dong’ nindo maeni?

ARMAGEDON UTIE ANG’O?

3. (a) Wec ma nia “Armagedon” nyutho ang’o? (b) Nimakere ku Lembanyutha 16:14, 16, ang’o m’ubenyutho nia Armagedon tie wec mi lapor?

3 Som Lembanyutha 16:14, 16. Wec ma nia “Armagedon” nwang’ere wang’ acel kende i Biblia. Eai kud i wec moko mi dhu Juebrania ma thelembene tie “got mi Megido.” (Nyu. 16:16) Megido ubino adhura moko mir Israel ma con. (Yoc. 17:11) Ento Armagedon utie ngo nying’ kabedo moko ma nwang’ere kaka moko. I adundo, Armagedon nyutho cokiri ma jubim “mi ng’om ngung’ ” bicokiri ko pi nikiedo i dhu Yehova. (Nyu. 16:14) Ento i thiwiwec maeni, wabitio bende ku wec ma nia “Armagedon” pi ninyutho lwiny ma bituk ndhundhu i ng’ei ma jubim mi ng’om maeni bicoko dhoggi. Ang’o m’ubenyutho nia Armagedon tie wec mi lapor? Mi kwong’o, got ma nyinge Megido umbe. Mir ario, kabedo m’utwodo adhura ma con mi Megido utie nyanok dit, m’ecopo romo ngo jubim “mi ng’om ngung’ ” kud udul askari migi man jamlwiny migi ceke. Mir adek, calu ma wabineno i thiwiwec maeni, lwiny mir Armagedon bicaku kinde ma jubim mi ng’om bimulo kum dhanu pa Mungu, ma dhanune ke ginwang’iri i wang’ ng’om zoo.

4. Pirang’o Yehova ulwong’o nying’ lwiny ma tokcen nia Armagedon?

4 Pirang’o Yehova ulwong’o nying’ lwiny ma tokcen nia Armagedon? I rundi ma con, jubed jukiedo lwiny ma tung’ tung’ i Megido man i poga mi Yezrel ma tie ceng’ini kude. Saa moko, Yehova ubed ukonyo dhanu pare niloyo lwinyne. Ku lapor, ceng’ini ku ‘pii mi Megido,’ Mungu ugam ukonyo Barak ma Japoklembe mir Israel nivoyo udul askari mi Kanan ma Sisera re m’ubino telo wie. I ng’eye, Barak giku Debora ma jabila ma dhaku gidwoko foyofoc ni Yehova pir aloci m’emio igi i ayi mir udu. Giwer kumae: “Kud i polo cero kiedo . . . kum Sisera. Kulo mi Kicon ukabugi cen.”​—Pok. 5:19-21.

5. Tung’ tung’ ma kani m’utie i kind lwiny ma Barak ukiedo, ku lwiny mir Armagedon?

5 Barak giku Debora gidaru wer migi ku wec ma e: ‘Dong’ judegi peri ceke ginyothri kumeca, E Yehova: ento dong’ ju m’umeri gibed calu ceng’ kan ewok i tego pare.’ (Pok. 5:31) I lwiny mir Armagedon, judegi pa Mungu gibinyothiri pet, ento ju m’umaru Mungu gibiboth. Re tung’ tung’ ma lee utie i kind lwiny ma Barak ukiedo, ku lwiny mir Armagedon. I Armagedon, dhanu pa Mungu gibikiedo ngo. Kadok jamlwiny de gibibedo ko ngo! Ento tego migi binen i lembe ma e: ‘gibibedo yo man gibigeno’ Yehova kud udul mony pare mi polo.​—Isa. 30:15; Nyu. 19:11-15.

6. Yehova copo tio kud ang’o pi ninyotho judegi pare i lwiny mir Armagedon?

6 Yehova copo tio kud ang’o pi ninyotho judegi pare i lwiny mir Armagedon? Ecopo tio ku gin moko ci m’emaru. Ku lapor, ecopo tio ku digidi, pei, kunoke lukoth. (Yob 38:22, 23; Eze. 38:19-22) Kunoke ecopo ketho judegi pare ginegiri i kindgi. (2 Kei. 20:17, 22, 23) Eromo tio bende ku jumalaika pare pi ninyotho jutimrac. (Isa. 37:36) Kadok Yehova bitio ku girang’o de, wang’ei nia en re m’ebiloyo. Ebinyotho judegi pare tup, ento ju m’atira re ma gibiboth.​—Rie. 3:25, 26.

LEMBE MA BITIMERE I WANG’ ARMAGEDON

7-8. (a) Nimakere ku 1 Jutesaloniki 5:1-6, judong ng’om gibiyero wec ma kani ma segi? (b) Pirang’o wecne bibedo vupo ma rac magwei?

7 Wec ma nia “kwiocwiny ku bedomoth” bilar wok i wang’ ‘ceng’ pa Yehova.’ (Som 1 Jutesaloniki 5:1-6.) ‘Ceng’ pa Yehova’ ma 1 Jutesaloniki 5:2 uweco i wie nyutho “masendi ma dit.” (Nyu. 7:14) Wabing’eyo nenedi nia masendi ma dit udhingo caku? Biblia uyero nia jubim mi ng’om biyero wec moko ma segi, eno binyutho kamaleng’ nia masendi ma dit udhingo caku.

8 Wec ma gibiyerone utie “kwiocwiny ku bedomoth” ma Biblia ular uewo pire. Pirang’o judong ng’om gibiyero wec maeno? Wang’eyo ngo thelembene ma tap. Nyo judong dini de gibidikiri niyero wecne? Saa moko. Re ebibedo wec mi vupo ma biai i dhu pajogi. Vupo maeno bibedo rac magwei kum ebiketho dhanu biparu nia gitie i bedomoth, ma ke masendi ma dit ma fodi kite k’uwok ungo ni dhu kutheru. Eyo, ‘nyoth bilund bino i wigi ndhu ndhu nica, calu moc ma goyo dhaku ma ie nuti.’ Ka dong’ dhanu pa Yehova ma gigwoko bedoleng’ migi ke? Kadok nindo pa Yehova bicaku rek de, re i saa maeno binwang’u gitie ayika.

9. Nyo Mungu binyotho ng’om pa Sitani zoo wang’ acel? Kekor.

9 Yehova binyotho ngo ng’om pa Sitani zoo wang’ acel calu m’etimo i rundi pa Noa. Ento ebilar nyotho thenge ma kwong’a, kan i ng’eye ebinyotho donge. Mi kwong’o, ebinyotho Babeli ma dit, ma tie dini ceke mi ndra. I ng’eye, i Armagedon, ebinyotho dong ng’om pa Sitani, m’uketho i ie lembgamba, lembe mi kuloka, man udul mony mi ng’om maeni. Kawoni wakeng’ii kilili i lembe ario ma dongo maeno.

10. Nimakere ku Lembanyutha 17:1, 6 man 18:24, pirang’o Yehova binyotho Babeli ma dit?

10 “Pokolembe pa dhaku ma won asara ma dit.” (Som Lembanyutha 17:1, 6; 18:24.) Babeli ma dit ucido nying’ Mungu i kadhiri ma lee dit. Eponjo dhanu ku ndra dupa iwi Mungu. Etimo asara i thenge mi tipo, niwacu etwio winjiri ku judong ng’om maeni. Babeli ma dit usendo dhanu m’i ie, eyaku mali migi, man enego dhanu dupa, uketho i ie jurutic pa Mungu. (Nyu. 19:2) Dong’ Yehova binyotho Babeli ma dit nenedi?

11. “Yedi ma kwar ngbo” nyutho ang’o, man Mungu bitio kude nenedi pi ninyotho Babeli ma dit?

11 Yehova bitio ku “yedi ma kwar ngbo” man “tung apar” pi ninyotho “dhaku ma won asara ma dit.” Yedi maeno ma kwar ngbo nyutho dikiri mi thek niwacu ONU. Tung apar ke nyutho bimobim ceke ma tin eni ubetielo ONU. Kinde ma saa pa Mungu biromo, bimobim mi ng’om man ONU gibilokiri i kum Babeli ma dit. Gibinyothe man ‘gibiweke muneru,’ niwacu gibiyaku lonyo pare man gibinyutho racu pare kamaleng’. (Nyu. 17:3, 16) Nyoth parene bitimere pio pio mandha, man binen ve junyothe pi nindo acel kende. Pieno, dhanu m’ubed udiko cing’gi kude igi biwang’ lii, pilembe Babeli ma dit ubed uyungere kumae: “Abedo ubimo ma dhaku, man an a dhaku ma cwara tho ngo, man abineno can ki ngo.”​—Nyu. 18:7, 8.

12. Yehova biweko ngo thek utim ang’o, man ke pirang’o?

12 Yehova biweko ngo thek unyoth jurutic pare, pilembe gitie kud anyong’a nilwong’iri ku nyinge, man gigam giwok kud i Babeli ma dit calu m’eng’olo igi. (Tic. 15:16, 17; Nyu. 18:4) Bende, gimiiri lee nikonyo dhanu mange uwok kud i Babeli. Pieno, jurutic pa Yehova gibinwang’u ngo “kum masendi” ma bibino iwi Babeli ma dit. Re kadok dhanu pa Yehova bibedo agwoka i saa mi nyoth mi Babeli ma dit de, asu bikwayu gibed ku yioyic ma tek pi niciro peko ma gibinwang’iri ko i ng’eye.

Kaka moko ci ma jurutic pa Mungu gibinwang’iri i ie i ng’om, gibimediri nigene saa ma jubikelo masendi i kumgi (Nen udukuwec mir 13) *

13. (a) Gog utie ang’o? (b) Nimakere kud Ezekiel 38:2, 8, 9, lembang’o ma bicwalu Gog nikelo masendi i kum dhanu pa Mungu?

13 Masendi ma Gog bikelo. (Som Ezekiel 38:2, 8, 9.) I ng’ei ma Yehova binyotho dini mi ndra ceke, dini acel kende re ma bidong’ iwi ng’om. Jurutic pa Yehova kendgi re ma gibidong’. Lembuno biopo kwinyo ma lee dit i Sitani. Pi nithwogo kwinyo parene, ebitio ku lembang’eya mi ndra m’uai i bang’ pajogi pi nicwalu thek kara gicokiri nikiedo i dhu jurutic pa Yehova. (Nyu. 16:13, 14) Thek maeno gibidikiri karacelo; dikiri eno re ma nyinge tie ‘Gog mi ng’om mi Magog.’ Saa ma dikirine bipimo nikelo masendi i kum jurutic pa Mungu tap ci, e lwiny mir Armagedon bicaku.​—Nyu. 16:16.

14. Gog binyang’ i kum lembang’o?

14 Gog bijengere iwi “bot mi ring’kum,” niwacu udul askari pare. (2 Kei. 32:8) Wan lundo wabibedo ku genogen iwi Yehova Mungu mwa; e Gog binwang’u nia ming’o re m’usendowa. Pirang’o? Pilembe dini mi ndra m’ubino ku tego lee de mungu migi ubodhogi ngo kud i cing’ “yedi ma kwar ngbo” man ‘tunge apar’! (Nyu. 17:16) Pieno, Gog binwang’u nia nidaru dhanu pa Mungu utie ire lembe ma yot. E ebibino “calu afuru m’uumo ng’om” pi nikelo masendi i kum dhanu pa Mungu. (Eze. 38:16) Saa maeno, Gog binyang’ wang’ acel nia dong’ ebiboth ungo. Calu Farao i Nam ma Kwar, Gog binyang’ nia kara ebekiedo i dhu Yehova.​—Ai. 14:1-4; Eze. 38:3, 4, 18, 21-23.

15. Yesu bitimo ang’o i lwiny mir Armagedon?

15 Kristu karacelo ku jurumony pare mi polo gibibodho dhanu pa Mungu, man gibinyotho thek ku juaskari migi kot. (Nyu. 19:11, 14, 15) Ka dong’ Sitani ma tie jadegi mi kwong’o pa Mungu, m’ucwayu wang’ thek ku ndra pare nikiedo i lwiny mir Armagedon ke? Yesu bibole ku pajogi pare zoo i longro ma there mbe, man ebitwiyo dhu longrone pi oro elfu acel.​—Nyu. 20:1-3.

UKWAYU WATIM ANG’O KARA WABIN WABOTHI KUD I ARMAGEDON?

16. (a) Wanyutho nenedi nia ‘wang’eyo Mungu’? (b) I lwiny mir Armagedon Mungu bitimo ang’o ni dhanu m’ung’eye?

16 Kadok fodi wagalu ngo i lemandha kunoke wadaru timo nindo dupa i lemandha de, re pi niboth i lwiny mir Armagedon, ukwayu wanyuth nia ‘wang’eyo Mungu’ man ‘wawor lembanyong’a pa Rwoth mwa Yesu.’ (2 Tes. 1:7-9) Wanyutho nia wang’eyo Mungu nwang’u waponjo ning’eyo cik pare, man ning’eyo lembe m’emaru ku m’edagu. Bende, wanyutho nia wang’eye nwang’u wamare, wabewore man nwang’u wabetimo thier ire kende. (1 Yoh. 2:3-5; 5:3) Ka wabetimo lembe maeno, Mungu ‘bing’eyowa,’ niwacu ebiyio wabed jurutic pare.(1 Kor. 8:3) Pieno, ebibodhowa i lwiny mir Armagedon.

17. ‘Niworo lembanyong’a pa Rwoth mwa Yesu’ thelembene tie ang’o?

17 ‘Lembanyong’a pa Rwoth mwa Yesu’ uketho i ie lemandha ceke ma Yesu uponjo ma nwang’ere i Biblia. Wanyutho nia wabeworo lembanyong’ane, nwang’u wabetio ku ponji pa Yesu i kwo mwa. Bende, nwang’u wabeketho Ker pa Mungu i kabedo ma kwong’a i kwo mwa, wabekwo nimakere ku cik pare, man nwang’u waberweyo lembanyong’a mi Ker. (Mat. 6:33; 24:14) M’umedo maeno, wanyutho worone nwang’u wabekonyo umego pa Kristu ma juwiro ku tipo i tic ma lee ma gibetimo.​—Mat. 25:31-40.

18. Jukristu ma juwiro ku tipo biculo kawang’ bero ma jutimo igi nenedi?

18 Ceng’ini eni, Jukristu ma juwiro ku tipo biculo kawang’ bero ma “rombe mange” utimo igi. (Yoh. 10:16) Nenedi? Lwiny mir Armagedon bicaku nwang’u dhanu 144 000 zoo gidaru cer pi kwo mi polo ku kum mi tipo ma tho ngo. Gibibedo i kind udul mony mi polo ma birungo i Gog nziki nziki, man gibigwoko dhanu pa Yehova. (Nyu. 2:26, 27; 7:9, 10) M’umbe jiji, udul ma dit gibinwang’u nia kara gitimo ber dit nikonyo Jukristu ma juwiro ku tipo kinde ma gibino iwi ng’om!

WACOPO GWOKO BEDOLENG’ MWA NENEDI I DONG’ NINDO MAENI?

19-20. Wacopo timo ang’o kara wagwok bedoleng’ mwa i dong nindo maeni?

19 I nindo ma rac mi kajikceng’ eni, jurutic pa Yehova ma pol gibekadhu kud i peko ma tung’ tung’. Ento asu wacopo ciro peko maeno ku mutoro. (Yak. 1:2-4) Gin acel ma bikonyowa niciro utie nirwo kud adundewa ceke. (Lk. 21:36) M’uweko rwo, wacikara niponjo Lembe pa Mungu kubang’ ceng’, man ninyamu ie; ukwayu bende waponj lembila ma tung’ tung’ ma bipong’o ceng’ini eni. (Zab. 77:12) Tek wabetimo lembe maeno man wabemiara lee i tic mi rweyo lembanyong’a, yioyic mwa man genogen mwa bibedo tek!

20 Kepar nyanok pir anyong’a m’ibibedo ko saa ma jubinyotho Babeli ma dit, man anyong’a m’ibibedo ko i ng’ei Armagedon! M’usagu zoo, kepar pir anyong’a m’ibibedo ko saa ma dong’ dhanu ceke biworo nying’ Mungu, man bimobim pare ma malu ngbir! (Eze. 38:23) Andhandha, Armagedon utie lembe mi mutoro ni ju m’ung’eyo Mungu, m’ubeworo Wode, man ma biciro nitundo i ajiki.​—Mat. 24:13.

WER 143 Wamedara nikio, nikuro, man nitimo

^ par. 5 Dhanu pa Yehova gicaku kuro Armagedon niai con. I thiwiwec maeni, wabineno nia Armagedon tie ang’o, wabiweco iwi lembe ma bitimere i wang’ Armagedon, man lembe ma wacopo timo kara wagwok bedoleng’ mwa i dong’ nindo maeni.

^ par. 71 KORO I CAL: Lembe ma wang’u ijo bitimere i ng’etwa. Saa maeno, (1) wabimedara nirweyo lembanyong’a i kadhiri m’ebicopere i ie, (2) wabimedara niponjo Biblia, man (3) wabimedara asu nibedo ku genogen nia Mungu bigwokowa.

^ par. 85 KORO I CAL: Bapolisi ubecimondo iwi umego moko ku juruot pare ma gini ot migi, re gin gitie ku genogen nia Yesu ku jumalaika pare ging’eyo lembe m’ubetimere.