Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 38

“Wubin i bang’a . . . man abimio iwu yom”

“Wubin i bang’a . . . man abimio iwu yom”

“Wubin i bang’a, kewu ceke ma wumulu ku tic ma ter ma pek unurowu, man abimio iwu yom.”​—MAT. 11:28.

WER 17 “Ayenyo”

I ADUNDO *

1. Nimakere ku Matayo 11:28-30, Yesu ung’olo lembang’o?

YESU ung’olo lembe moko ma ber mandha ni udul dhanu m’ubino winje, ewacu igi kumae: “Wubin i bang’a, . . . man abimio iwu yom.” (Som Matayo 11:28-30.) Eno ubino ngo lembang’ola ma nyakumeno kumeno. Ku lapor, kepar pi lembe m’egam etimo ni dhaku moko m’ubino ku kit twoyo moko ma rac mandha.

2. Yesu utimo ang’o ni dhaku moko m’ubetwoyo?

2 Dhaku maeno ubino ku yeny mi kony lee dit. Ewotho i bang’ bamunganga ma tung’ tung’ kara githiedhe. Esendere kumeno pi oro 12, re kume ukei ungo. Nimakere ku Cik pa Musa, dhaku nino ubino ng’atu m’ucido. (Law. 15:25) Nindo moko, egam ewinjo nia Yesu ubewotho keyo kum dhanu, e ecidho i bang’e. Saa m’etundo, ewok emulo dhu kendi pa Yesu amula kende ci, e wang’ acel kume kei! Yesu ukeyo kum dhaku maeno akeya kende ngo. Lembe m’etimo ire unyayu ngo lewic i wie, ento uketho enwang’u nia jumare man etie ng’atu ma pire tek. Ku lapor, saa ma Yesu ubeweco i bang’e, elwong’e nia “nyara.” M’umbe jiji, wec maeno udwoko tego lee mandha i kum dhakune.​—Lk. 8:43-48.

3. Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

3 Poi nia dhaku maeno re m’ucidho i bang’ Yesu. Etimo kero nicinwang’e. Tin de wacikara nitimo kero ‘nibino’ i bang’ Yesu. I andha, tin ebed ekeyo ngo i ayi mir udu kum ju m’ubebino i bang’e. Re asu ebelwong’owa kumae: “Wubin i bang’a, . . . man abimio iwu yom.” I thiwiwec maeni, wabidwoko wang’ penji abic ma e: wacopo ‘bino’ i bang’ Yesu nenedi? Yesu umito yero ang’o kinde m’ewacu nia, “wuting’ mberembere para i wiwu”? Wacopo nwang’u ponji ma kani i bang’ Yesu? Pirang’o tic m’eketho i korwa copo mio iwa yom? Man waromo timo ang’o kara wamedara ninwang’u yom i the mberembere pa Yesu?

“WUBIN I BANG’A”

4-5. Waromo ‘bino’ i bang’ Yesu i ayi moko ma kani?

4 Ayi acel ma ‘wabino’ ko i bang’ Yesu utie nitimo kero ning’eyo lembe ma tung’ tung’ m’ebed eponjo man m’ebed etimo. (Lk. 1:1-4) Ng’atu mange mbe ma copo ponjo lembe ma Biblia ukoro iwi Yesu kakawa, ukwayu waponje wan giwa. Bende, ng’atini copo ‘bino’ i bang’ Yesu nwang’u eng’io nilimo batizo man nidoko jalub pa Kristu.

5 Ayi mange ma ‘wabino’ ko i bang’ Yesu utie nicisayu kony i bang’ judong cokiri saa ma watie ku yenyne. Yesu ubetio kud umego maeno ma gitie “giramia [ma] dhanu” pi nigwoko rombe pare. (Ef. 4:7, 8, 11; Yoh. 21:16; 1 Pet. 5:1-3) Wacikara nicidho i bang’gi pi nisayu kony. Kud wabed ku paru ma nia judong cokiri gibisomo paru mi wiwa pi ning’eyo yeny mwa. Umego moko ma nyinge Julian uyero kumae: “Saa m’ugam ukwayu nia awek tic mi Bethel pi twoyo para, jarimba moko uyero nia alwong’ judong cokiri gibin giliewa pi nitielo cwinya. I acaki, anwang’u nia ambe ku yeny mi liew maeno. Ento i ng’eye, acidh akwayu gibin giliewa; liew migi ubino ira giramia moko ma ber ma yawe mbe.” Calu judong cokiri ario maeno m’ucidh ukonyo Julian, judong cokiri gicopo konyowa ning’eyo “pidoic pa Kristu,” niwacu gicopo konyowa kara wanyang’ i paru pa Kristu man walub lapor pare. (1 Kor. 2:16; 1 Pet. 2:21) Eno tie giramia ma yawe mbe ma gicopo mio iwa.

“WUTING’ MBEREMBERE PARA I WIWU”

6. Wec ma Yesu uyero nia “wuting’ mberembere para i wiwu” copo bedo ku thelembe ma kani?

6 Wec ma Yesu uyero nia “wuting’ mberembere para i wiwu,” copo bedo ku thelembe ma nia “wuyii telowic para,” kunoke “wubin wayeyu mberembere kara watimu ni Yehova karacelo.” Wec ario maeno zoo unyutho nia nijolo mberembere pa Yesu tie nijolo tic m’eketho i korwa.

7. Nimakere ku Matayo 28:18-20, Yesu umio iwa tic ma kani, man ukwayu cwinywa bed tek nia ebitimo ang’o?

7 Wajolo lwong’o pa Yesu nwang’u wathiero kwo mwa ni Yehova man walimo batizo. Yesu ubelwong’o dhanu ceke gibin i bang’e, man ebiriemo ngo ng’atu moko ci m’ubino timo yeny pa Mungu. (Yoh. 6:37, 38) Julub pa Kristu ceke gitie ku rwom mi timo tic ma Yehova uketho Yesu utel wie. Wabed ma cwinywa tek nia Yesu bimedere nikonyowa saa ceke i tic maeno.​—Som Matayo 28:18-20.

‘WUMAK PONJI I BANG’A’

Yom cwiny jumange calu ma Yesu utimo (Nen udukuwec mir ) *

8-9. Pirang’o dhanu ma gibino ku jwigiri gibed gimaru nibino i bang’ Yesu, man ukwayu penjara ku penji ma kani?

8 Dhanu ma gibino ku jwigiri gibed gimaru nibino i bang’ Yesu. (Mat. 19:13, 14; Lk. 7:37, 38) Pirang’o? Wakenen tung’ tung’ moko m’ubino i kind Yesu ku Jufarisayo. Judong dini maeno gibed gimaru ngo dhanu, man gibino jukuhaya. (Mat. 12:9-14) Yesu ke ugam umaru dhanu man ebed ejwigere. Jufarisayo gibed gimito nia pigi ung’eire man gibed giting’iri iwi dhanu. Ento Yesu uwacu nia kwayu ngo julub pare gibed kumeno; eponjogi nia gibed gijwigiri man gibed jutim mi jumange. (Mat. 23:2, 6-11) Jufarisayo gibed gidiyo dhanu, man gibed ginyayu lworo i igi. (Yoh. 9:13, 22) Ento Yesu ubed uyomo cwiny dhanu nikadhu kud i wec man timo pare.

9 Wec pa Yesu man lembe m’etimo ubemio iri ponji ma kani? Kepenjiri kumae: ‘Nyo jumange ung’eya nia atie dhanu ma mol man abed ajwigara? Pi nikonyo jumange, nyo atie ayika nitimo kit tic ma dhanu becayu? Nyo abed akwo ma ber ku dhanu mange?’

10. Kite ma Yesu ukwo ko ku julubne ubino kud adwogi ma kani i wigi?

10 Kite ma Yesu ubedo ko ku kwiocwiny ku julub pare uketho ebino igi yot nitimo kude tic, man eponjogi bende ku tije. (Lk. 10:1, 19-21) Ayi m’ebed ekwo ko kugi uketho gibed gipenje ku penji yot yot, man en de ebed ewinjo paru migi. (Mat. 16:13-16) Wakemak lapor moko: ka jubecuku kwoyo pii iwi dek man jubegwoke ma ber, eno ketho dekne dongo lep lep. Kumeno bende, kite ma Yesu ukwo ko ku julub pare uketho gimediri ma ber i tic pa Mungu. Ginyang’ i ponji m’emio igi, man gicego nying’gi lee i ticne.

Bed dhanu ma ber man bed inamb ku jumange

Bed irwei lembanyong’a kud amora

Bed ijwigiri man tim tic ku tego *

11. Wacikara nipenjara ku penji ma kani?

11 Nyo itie ku dito moko iwi dhanu mange? Kan itie ko, kepenjiri kumae: ‘Abed akwo ku jumange nenedi i ot para man i tic? Nyo kite m’akwo ko ku jumange beketho giwinjiri ma ber i ng’eta? Nyo timo para beketho dhanu mange penja yot yot? Nyo atie ayika niwinjo paru mi dhanu mange?’ Wacikara ngo nibedo ve Jufarisayo. Gin gibed gimaku ng’ecwiny ka juyio ngo lembe ma giyero; man ka ng’atu moko umio paru m’ukoc ku migi, gitime rac dit.​—Mk. 3:1-6; Yoh. 9:29-34.

“ABIMIO IWU YOM”

12-14. Pirang’o wanwang’u yom ka wabetimo tic ma Yesu umio iwa?

12 Pirang’o wanwang’u yom ka wabetimo tic ma Yesu umio iwa? Thelembe utie dupa, re wakenen thelembene moko kende.

13 Watie ku jutelwic ma beco. Yehova, Wegwa ma malu Ngbir tie ngo jabim ma rac ma foyo ngo jurutic pare. Eneno tic ma wabetimo ire ni gin ma pire tek. (Ebr. 6:10) Bende, Yehova bemio iwa kero kara watim tic m’emio iwa. (2 Kor. 4:7; Gal. 6:5) M’umedo maeno, Yesu ma Rwoth mwa betio ku dito pare i ayi ma cuu mandha. (Yoh. 13:15) Judong cokiri ma gitie jukwac mwa de gilubo lapor pa Yesu ma tie “jakwac ma dit.” (Ebr. 13:20; 1 Pet. 5:2) Gi ii nikwo kudwa ma ber, gimio amora i kumwa, gitielowa nikadhu kud i ponji migi, man gigwokowa.

14 Wabetimo tic ku jurimo ma beco mandha. I ng’om maeni, ng’atu moko acel de mbe ma tie ku jurimo ma beco ve mwa, man m’ubetimo tic ma cuu ma ve wabetimo. Kepar nyanok: watimo tic karacelo kud umego ku nyimego ma kura migi ber mi tuko ngo, re giparu ngo nia giber nisagu jumange. Gitie ku bodho ma tung’ tung’, re giting’iri ngo, ento gineno nia jumange dit nisagugi. Ginenowa ngo kende kende ni jurutic wagi, ento watie igi jurimo. Bende, gimaruwa lee, uketho gitie ayika nitho athoa ngi piwa!

15. Pirang’o watie ku mutoro nitimo tic ma Yesu umio iwa?

15 Wabetimo tic ma ber m’usagu zoo. Wabeponjo dhanu ku lemandha iwi Yehova man wabetuco wi ndra pa Wonabali. (Yoh. 8:44) Sitani ubemio peko i kum dhanu, ebenyayu lworo i igi, pieno gimbe ku genogen. Ku lapor, ebemito wapar nia Yehova biweko ngo iwa dubo ma watimo man nia ng’atu moko mbe ma copo maruwa. Ento eno tie vupo ma rac m’ubeturo cwiny dhanu magwei! Kinde ma ‘wabino’ i bang’ Kristu, Mungu weko dubo mwa. Lembe mandha utie nia Yehova umaruwa lee dit. (Rum. 8:32, 38, 39) Watie ku mutoro lee nitimo tic maeno, kum ticne ubekonyo dhanu nijengiri iwi Yehova man ebeyiko kwo migi!

MEDIRI NINWANG’U YOMCWINY I THE MBEREMBERE PA YESU

16. Ter ma Yesu ukwayu nia wayei ukoc nenedi ku ter mange ma wacikara niyeyo?

16 Ter ma Yesu ukwayu nia wayei ukoc bor ku ter mange ma wabed wayeyo. Ku lapor, i ng’ei tic mi kum, dhanu ma pol ginwang’u nia giol man gimbe kud anyong’a. Ento wan, wanwang’u anyong’a lee ka waai watimo ni Yehova giku Yesu. Wang’ ma pol, tic mi kum ma wabetimo royo olo lee i iwa, uketho saa moko wacwalara acwala nicidho i coko. Re ka wacidho i coko, i thum mi cokone wanwang’u nia kero udwogo i kumwa. Bende, kinde ma wabemiara i tic mi lembanyong’a man wabetimo ponji mwa ma segi, kero dwogo i kumwa man yamu kadhu i korwa.

17. Wacikara ning’eyo lembang’o iwi tego mwa, man ubekwayu watim ang’o?

17 Wacikara ning’eyo nia tego pa ng’atuman utie ku mupaka. Pieno ukwayu wabed ku wang’wa i kum gin ma wabeng’io nitimo. Ku lapor, wacopo nyotho tego mwa i kum sayu gigi mi kum. Wakenen lembe ma Yesu udwoko ni jalawobi moko ma jalonyo m’upenje kumae: “Japonji, atim ang’o kara acam pacu mi kwo ma rondo ku rondo?” Jalawobi maeno ubed uworo Cik pa Mungu. Bende, ebino dhanu ma ber pilembe injili pa Marko unyutho kamaleng’ nia Yesu “mare.” Yesu ugam ulwong’o jalawobine nia elub ng’eye, ewacu ire kumae: ‘Cidh ilwok piny ceke m’ibedo ko, imi ni jucan, . . . man ibin, ilub ng’eya.’ Jalawobi maeno ubino maru elub tok Yesu, ento emito ngo nia ewek ‘piny pare ma dit.’ (Mk. 10:17-22) Eno uketho ekwero mberembere ma Yesu umio eyei, man emedere nitimo ni “lonyo.” (Mat. 6:24) Ka nwang’u eno ubino in, nwang’u icopo timo ng’iong’ic ma kani?

18. Lembang’o m’ukwayu wabed watim, man pirang’o?

18 Ubekwayu wabed wang’ii i lembe ma wabeketho i kabedo ma kwong’a i kwo mwa. Pirang’o? Pilembe eno copo konyowa ning’eyo ka nyo wabetio cuu ku tego mwa. Jalawobi moko ma nyinge Mark ukoro kumae: “Pi oro ma dupa, abed ageno nia abesayu ngo gigi mi kum akeca i kwo para. Abino timo tic pa jayab yo de, re abed anyotho saa man tego para ma lee pi nisayu sente kara kwo para uyikere. Ento abino mbe ku mutoro. Kinde m’asayu ning’eyo nia pirang’o ambe ku mutoro, anwang’u nia karaman abetio ku tego para ma pol pi nisayu yeny para gira, ento donge re m’abemio ni Yehova.” Mark uloko paru pare man kit kwo pare kara etim lee ni Yehova. Ekoro kumae: “Saa moko apidacwiny pa sente umondo i ia, ento ku kony pa Yehova man pa Yesu, agam avoyo apidacwiny maeno.”

19. Pirang’o pire tie tek nibedo ku nen ma ber?

19 Wabimedara ninwang’u yom i the mberembere pa Yesu ka watimo lembe adek. Mi kwong’o, bed ku nen ma ber. Calu wabetimo tic pa Yehova, ukwayu watime i ayi m’emito. Wan watie jurutic, ento Yehova re ma tie Won tic. (Lk. 17:10) Ka wabetimo tic pare i ayi ma wamaru wan giwa, wabidwoko tije tek mananu. Ku lapor, kadok thwon dhiang’ ma rukani de copo nwang’u ret kunoke copo ol tek ebemito ecidh kaka m’efoyo en, kunoke tek ebegwecere cen kud i the mberembere ma won ubetelo ko wie. Enre ka walubo telowic pa Yehova, wabitimo ire tic lee man wabivoyo kadok peko ma rukani de. Wang’ei nia ng’atu moko mbe ma copo cero yeny pa Yehova nitimere!​—Rum. 8:31; 1 Yoh. 4:4.

20. Thelembe ma kani m’ucikere nicwaluwa niyeyo mberembere pa Yesu?

20 Mir ario, wek thelembe ma cuu re m’ucweli nitimo tic pa Mungu. Watie ayika niyeyo mberembere pa Yesu pilembe wabemito wamii yung ni Yehova, Wegwa ma jamer. I rundi pa Yesu, dhanu ma gibino lubo toke pi nisayu yeny migi gigi gikoso mutoro man giweko niyeyo mberembere pare. (Yoh. 6:25-27, 51, 60, 66; Flp. 3:18, 19) Ento ju ma gigam gilubo tok Yesu pilembe gimaru Mungu, man gimaru dhanu mange gibino ku mutoro niyeyo mberembere pa Yesu saa ceke ma gikwo i ie iwi ng’om, man gibino ku genogen mi citimo karacelo ku Kristu i polo. Ka wan de thelembe ma cuu re m’ubecwaluwa niyeyo mberembere pa Yesu, wabibedo ku mutoro.

21. Nimakere ku Matayo 6:31-33, watie ku genogen nia Yehova bitimo ang’o?

21 Mir adek, bed ku genogen nia Yehova biweki ngo. Wadaru timo ng’iong’ic nia wabikwo kit kwo ma kwayu miyiri, man ma kwayu nitimo tic ma tek. Yesu ular upoyowa nia jubinyayu ragedo i kumwa. Re watie ku genogen nia Yehova bimio iwa tego pi niciro peko moko ci. Ka wabemedara niciro, eno bimio tego i kumwa. (Yak. 1:2-4) Watie ku genogen nia Yehova bimio iwa tap gin ma watie ku yenyne, nia Yesu bimedere nitelo wiwa, man nia umego ku nyimego bende gibitielo cwinywa. (Som Matayo 6:31-33; Yoh. 10:14; 1 Tes. 5:11) Andha watie ku piny ceke ma copo konyowa niciro peko moko ci!

22. Wacopo bedo ku mutoro pi lembang’o?

22 Dhaku ma Yesu ugam ukeyo kume unwang’u yom de cing’ m’ekei nica. Re kara enwang’ yom ma rondo ku rondo, ugam ukwayu nia edok jalub pa Kristu. Iparu nia dhaku eno udog utimo ang’o? Ka nwang’u eng’io nibino i the mberembere pa Yesu, nwang’u ecidho nitimo karacelo ku Yesu i polo. Eno tie sukulia ma yawe mbe! Jucopo poro ngo mugisa maeno ku gin moko ci ma nwang’u eromo weko pi nilubo tok Yesu. Kadok watie ku genogen mi cidho i polo kunoke mi kwo iwi ng’om de, re watie ku mutoro ma lee pilembe wagam waworo dwand Yesu kinde m’elwong’owa nia, “Wubin i bang’a!”

WER 13 Kristu en e lapor mwa

^ par. 5 Yesu ubelwong’owa nia wabin i bang’e. Wacikara nitimo ang’o pi nijolo lwong’o maeno? I thiwiwec maeni, wabidwoko wang’ penji maeno, man wabineno nia waromo nwang’u yom nenedi ka wabetimo tic karacelo ku Kristu.

^ par. 60 KORO I CAL: Yesu ubed uyomo cwiny dhanu i ayi dupa.

^ par. 66 KORO I CAL: Calu Yesu, umego moko ubeyomo cwiny jumange i ayi ma tung’ tung’.