Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 37

“Abiyengo thek ceke”

“Abiyengo thek ceke”

“Abiyengo thek ceke; man gin ma juketho cwiny i kume mi thek ceke bibino.”​—HAG. 2:7.

WER 24 Wubin iwi got pa Yehova

I ADUNDO *

1-2. Jabila Hagai ular uewo nia ng’om biyengere i rundi mwa i ayi ma nenedi?

 I ORO 2015, digidi ma dit mandha uyengo adhura mi Nepal. Ng’atu moko m’uboth kud i iye ukoro kumae: “Pi minit de ngo ci, duka ku udi ma jugiero con ucaku rwombere man uyec ve karatasi.” Ng’atu mange ke uyero kumae: “Nduru woy kakare ceke . . . Dhanu ma dupa gigam giwacu nia digidine uyengo piny pi minit ario kumeni. An ke aneno nia ve egalu pi saa ma lee.” Ka lembe ma ng’oyo ndiri kumeno utimere i vuti, wii romo wil ungo i kum lembene nyaswaswa.

2 Tin lundo ng’om ubeyengere i ayi m’ukoc; adhura acel kadi ng’om acel kende ngo m’ubeyengere, ento Yehova ubeyengo thek ceke, man oro udaru kadhu lee niai m’ecaku timo kumeno. Jabila Hagai ular uewo nia ng’om biyengere. Ekiewo kumae: “Yehova mir udul uwacu kumae: wang’ acel kendo, en e fodi nyanok, e abiyengo polo, ku ng’om, man nam, ku ng’om m’uthwo.”​—Hag. 2:6.

3. Ng’om m’ubeyengere i rundi mwa eni ukoc nenedi ku digidi?

3 Ng’om m’ubeyengere i rundi mwa eni ma Hagai ular uewo pire ubekelo adwogi ma ber; ekoc bor ku digidi ma kelo kwa nyoth. Yehova ular uyero en gire kumae: “Abiyengo thek ceke; man gin ma juketho cwiny i kume mi thek ceke bibino; e abipong’o maeni ku dwong’.” (Hag. 2:7) Lembila maeno ubino ku thelembe ma kani ni ju m’ukwo i rundi pa Hagai? Man etie ku thelembe ma kani iwa tin ke? Wabinwang’u dwokowang’ penji maeno, man wabineno kite ma wan de waromo dikara ko i tic m’ubeyengo thek tin eni.

RWONGLEMBE M’UTIELO CWINY DHANU I RUNDI PA HAGAI

4. Pirang’o Yehova uoro jabila Hagai i bang’ dhanu pare?

4 Yehova ugam umiyo tic moko ma pire tek mandha ni Hagai. Kenen lembe m’ular ukadhu i wang’e. I oro 537 i wang’ nyoliri pa Yesu (W.N.Y.), ungu mi Juyahudi moko giai kud i ng’eca i Babeli, gidok i Yeruzalem; copere nia Hagai de ubino acel m’i kindgi. Kinde ma jutic pa Yehova maeno gitundo i Yeruzalem, ndhundhu gicaku giero hekalu pa Yehova. (Ezr. 3:8, 10) Ento saa ma gicaku tije acaka ci, lembe moko mi can uwok. Jucaku jai i kum tije, uketho cwinygi ugam utur man gijige. (Ezr. 4:4; Hag. 1:1, 2) Pieno i oro 520 W.N.Y., Yehova uoro Hagai nia ecidh ekony Juyahudi ginwang’ amora kendo kara gidok gidar tic mi giero hekalu. *​—Ezr. 6:14, 15.

5. Pirang’o rwonglembe pa Hagai utielo cwiny dhanu pa Mungu?

5 Lembakeca mi rwonglembe pa jabila Hagai ubino nidwoko yiyoyic mi Juyahudi udok tek i Yehova. Ku tegocwinye, etielo cwiny Juyahudi ma nwang’u cwinygi tur ku wec ma e: “Wubed tek, wu dhanu ceke mi ng’om, Yehova wacu, man wutim tic: kum wanuti wakudu, Yehova mir udul uwacu.” (Hag. 2:4) M’umbe jiji, wec ma nia “Yehova mir udul” utielo cwinygi lee. Yehova tie kud udul mony ma lee dit mi jumalaika m’ebetelo wigi, pieno Juyahudi gibino andha ku yeny mi jengiri i wiye kara lembe migi urombi.

6. Hagai uewo nia thek ma Yehova biyengo bimiyo adwogi ma kani?

6 Yehova uoro Hagai ucidh unyuth ni Juyahudi nia ebiyengo thek ceke i ayi mi lapor. Rwonglembe maeno m’uai i bang’ Yehova utielo cwiny Juyahudi ma nwang’u cwinygi tur man giweko nigiero hekalu pa Mungu. Enyutho nia Yehova biyengo Perse m’ubino bimobim ma dit mi rundi maeca man m’ubed utelo wi thek ma dupa. Yengo thek maeno bimiyo adwogi ma kani? Mi kwong’o, dhanu pa Mungu gibidaru giedo mir hekalu. I ng’eye, kadok dhanu ma gi Juyahudi ngo de gibidikiri ku Juyahudi niworo Yehova i hekalu maeno ma jugiero kendo. Eno ubino rwonglembe mi tielocwiny ma lee ni dhanu pa Mungu!​—Zek. 8:9.

TIC MOKO M’UBEYENGO NG’OM TIN ENI

Nyo ibedikiri lee i tic m’ubeyengo ng’om tin eni? (Nen udukuwec mir 7-8) *

7. Tin wabediko cingwa i kum tic ma kani m’ubeyengo ng’omi? Kekor.

7 Lembila pa Hagai utie ku thelembe ma kani iwa tin eni? Kendo, Yehova ubeyengo thek ceke, re mi rundi mwa eni, wan de wabedikara i iye. Kenen lembe ma e: I oro 1914, Yehova uketho Yesu Kristu ni Ubimo mi Ker pare i polo. (Zab. 2:6) Saa ma jubim mi ng’om giwinjo nia Ker maeno ucaku bebimo, lembene uwok rac dit i igi. Kum eno ugam unyutho nia “nindo ma juketho mi thek” udaru thum, niwacu nindo ma jabim moko m’ucungo kaka Yehova ubino mbe acel de. (Luka 21:24) Pi thelembe maeno re ma asagane niai i oro 1919, dhanu pa Yehova gikwong’o rweyo ni dhanu ceke nia Ker pa Mungu kende re ma dhanu ucikiri nigeno. Tic mi rweyo “lembanyong’a maeni mi Ker” udaru yengo ng’om yuu.​—Mat. 24:14.

8. Nimakere ku Zaburi 2:1-3, thek ma pol gijolo rwonglembe maeno nenedi?

8 Dhanu gijolo rwonglembe maeno nenedi? Ju ma pol gigam gikwero. (Som Zaburi 2:1-3.) Thek unyayu yakini. Gikwero Jabim ma Yehova ung’iyo. Gibeneno ngo rwonglembe mi Ker ma warweyo ni “lembanyong’a.” Gavmenti moko gikwero bir tic mwa mi rweyo lembanyong’a de! Kadok nwang’u jubim ma pol mi thek giyero nia gibetimo ni Mungu de, re gimoko kikiki i kum dito migi. Tap calu ma jubim mi rundi pa Yesu gitimo, tin de jubim gibejai ni Ng’atu ma Yehova uwiro, ma gibesendo ko jutic pa Yehova ma gigwoko bedoleng’ migi ire.​—Tic. 4:25-28.

9. Yehova ubetimo ang’o ni thek ma gibejolo ngo rwonglembe pare?

9 Yehova ubetimo ang’o ni thek ma gibejolo ngo rwonglembe pare? Zaburi 2:10-12 udwoko kumae: “Ka kumeno wubed riek e wu ju m’ubimo: Wuponjru, wu jupoklembe mi ng’om. Wutim ni Yehova ku lworo, man anyong’a negwu ku mielkum. Wucwi limb wod, ng’ecwiny umaru nego [Mungu] man wunyothru i yo, kum kwinyo pare dhingo opo. Mugisa ni dhanu ceke m’upondo i bang’e.” Yehova utie won mer, man eweko saa ni thek, ma gitim ko ng’iyong’ic ma cuu. Fodi saa tie ma gicopo loko ko pidoic migi man niyiyo Ker pa Yehova. Re ging’ey nia saane ucungo dii ngo. Wabekwo i nindo mi “kajik ceng’” mi ng’om maeni. (2 Tim. 3:1; Isa. 61:2) Ubekwayu dhanu gitim pio pio ging’ey lemandha man gitim ng’iyong’ic mi timo ni Yehova.

JUMOKO GIBEJOLO RWONGLEMBE M’UBEYENGO NG’OM

10. Buku pa Hagai 2:7-9 unyutho nenedi nia dhanu moko ubejolo rwonglembe m’ubeyengo ng’omi?

10 Dhanu moko gibejolo rwonglembe m’ubeyengo ng’om ma Hagai uewo pire. Hagai ular uyero nia kinde ma Mungu biyengo thek, “gin ma juketho cwiny i kume [dhanu m’adundegi leng’] mi thek ceke bibino” niworo Yehova. * (Som Hagai 2:7-9.) Isaya giku Mika ceke de giewo nia lembe maeno bitimere “i nindo ma cen (niwacu nindo mi kajik ceng’).”​—Isa. 2:2-4; Mik. 4:1, 2.

11. Umego moko utimo ang’o kinde m’ewinjo rwonglembe mi Ker wang’ ma kwong’a?

11 Kenen matoke ma rwonglembe m’ubeyengo ng’om ubino ko iwi umego moko ma nyinge Ken, ma timo i kabedo mwa ma dit. Fodi ebepoy asu i kum lembe m’etimo saa m’ewinjo rwonglembe mi Ker, oro kadhu doko 40 kawoni. Ken ukoro kumae: “Kinde m’awinjo lemandha mi Biblia wang’ ma kwong’a, mutoro nega ning’eyo nia wabekwo i nindo ma tokcen mi ng’om maeni. Anyang’ nia kara anyay anyong’a i Mungu man anwang’ kwo ma rondo ku rondo, ukwayu awek nibedo i thenge mi ng’om maeni ma jugeno ngo, man acung ma tek i thenge pa Yehova. E wang’ acel agam arwo i bang’ Yehova man atimo de kumeno. Aweko ng’om cen i ng’eya man aringo acidh anwang’u kapondo i the Ker pa Mungu ma yengere ngo.”

12. Dwong’ upong’o hekalu mi tipo pa Yehova nenedi i nindo maeni mi kajik ceng’i?

12 Ubenen kamaleng’ nia Yehova ubemiyo mugisa iwi dhanu pare. I kind nindo maeni mi kajik ceng’, wend dhanu m’ubetimo ire umedere lee mandha. I oro 1914 wendwa ubino elufu ma nok. Ento kawoni wendwa kadhu milioni abora man wabetimo ni Mungu kud amora; bende, kubang’ oro, dhanu milioni swa gidikiri kudwa i Poi pi tho pa Yesu. I ayi maeno re ma lelagang’ mi ng’om mir hekalu mi tipo pa Yehova, niwacu yub m’emaku pi thier ma leng’, upong’ lee ku “gin ma juketho cwiny i kume mi thek ceke.” Nying’ Yehova de unwang’u dwong’ kinde ma dhanu maeno gitimo alokaloka man gironyo ng’atu ma nyen.​—Efe. 4:22-24.

I wang’ ng’om zoo, dhanu pa Mungu gibetuco pi Ker pare Mungu ni jumange (Nen udukuwec mir 13)

13. Mediri m’utimere upong’o lembila mange ma kani? (Nen cal m’i ng’eye.)

13 Mediri m’utimere eno upong’o lembila mange bende, calu ve ma nwang’ere i Isaya thek 60. Versene mi 22 uyero kumae: “Ng’atu ma nok bidoko rubanga, man ng’atu ma nyathigi bidoko ni thek ma tek: an, an a Yehova, abidhulo maeni i nindone.” Calu ma dhanu dupa gicaku timo ni Yehova, lembe mange ma wang’u ijo utimere. Dhanu maeno ma gitie “gin ma juketho cwiny i kume” gimondo i dilo pa Yehova ku kit bodho ma tung’ tung’, man bende kud ava mi dikiri i tic mi rweyo ‘lembanyong’a mi Ker.’ Eno uketho dhanu pa Yehova gicopo tiyo ku bodho maeno ma Isaya ulwong’o nia “cak mi thek.” (Isa. 60:5, 16) Ku kony mi jumaco ku jumamon maeno ma pigi tek lee, tin waberweyo lembanyong’a i ng’om 240, man wabewodho girasoma i dhok ma kadhu 1 000.

ENI TIE SAA MI MAKU YUB

14. Yub ma kani ma dhanu ucikiri nimaku kawoni?

14 I nindo maeni mir ajiki, tic mi rweyo lembanyong’a m’ubeyengo thek ubeketho dhanu i wang’ yub ma gicikiri nimaku. Nyo gibidiko cing’gi ku Ker pa Mungu, kunoke nyo gibigeno gavmenti mi ng’om maeni? Eno tie yub ma ng’atuman bimaku kokoro. Kadok dhanu pa Yehova gibeworo cik pa gavmenti mi ng’om ma gibekwo i iye de, re gikwero magwei nimondo i lembgamba mi ng’om maeni. (Rum. 13:1-7) Ging’eyo migi nia Ker pa Mungu re ma bidaru andha peko ma dhanu ubenwang’iri ko. Ker maeno utie mi ng’om maeni ngo.​—Yoh. 18:36, 37.

15. Buku mi Lembanyutha ukoro nenedi nia bedoleng’ mi dhanu pa Mungu binwang’ere i amulaic ma lee?

15 Buku mi Lembanyutha ukoro nia bedoleng’ mi dhanu pa Mungu binwang’ere i amulaic i nindo mi kajik ceng’. Amulaic maeno bimedere nikelo jai ma lee man ragedo ma lake tek i kumwa. Gavmenti mi ng’om maeni bikwayu nia wawor gin, man gibinyayu ragedo i kum ju m’ukwero nidiko cing’gi kugi. (Nyu. 13:12, 15) “[Gibidiyo] dhanu ceke, ju ma thindho ku ju ma dongo, julonyo ku jucan, ju ma tie agonya ku ng’eca nia juketh kiedo i kum cing’gi mir acwic kunoke i terwang’gi.” (Nyu. 13:16) I rundi ma con, jubed juketho kiedo i kum ju ma gi ng’eca pi ning’eyo nia gitie ng’eca pa ng’a. I ayi ma rom eno, tin de gavmenti man bende dhanu mange gibimito nia ng’atuman uketh kiedo i cinge kunoke i terwang’e i ayi mi lapor, niwacu enyuth nia en’i thenge ma kani. Gibimito nia ng’atuman unyuth nikadhu kud i paru man timo pare nia en’i thenge mi lembgamba man ebediko cinge i kume.

16. Pirang’o ubekwayu wagwok bedoleng’ mwa cuu mandha ni Yehova tin eni?

16 Nyo wabiyiyo kiedo maeno mi lapor man wabimondo i lembgamba pa gavmenti? Ju ma gibikwero kiedone gibinwang’iri ku lembe ma tek man gibibedo i ariti. Buku mi Lembanyutha umedo kumae: “Ng’atu moko kud ung’iew kunoke ulwor piny, kende kende ng’atu m’utie ku kiedo.” (Nyu. 13:17) Ento dhanu pa Mungu ging’eyo gin ma Mungu bitimo i kum ju ma gitie ku kiedo maeno. (Nyu. 14:9, 10) Kakare niyiyo nia juketh kiedo i kumgi, gibikiewo i cing’gi nia “ni Yehova.” (Isa. 44:5) Kawoni re m’utie saa m’ukwayu wanen nia wagwoko bedoleng’ mwa cuu mandha ni Yehova. Tek watimo kumeno, Yehova biyero kud anyong’a nia wan wa dhanu pare!

JUBIYENGO THEK WANG’ MA TOKCEN

17. Ubekwayu wang’ey lembang’o i kum cirocir pa Yehova?

17 Yehova udaru nyutho cirocir lee mandha i nindo mi kajik ceng’ eni. Ebemito ngo ng’atu moko unyothere. (2 Pet. 3:9) Emiyo kaka ma ng’atuman ulok ko cwinye man eng’ii nitimo ire. Ento cirocir pare utie ku mupaka. Ju m’ukwero nidiko cing’gi ku Ker pa Mungu gibinwang’u matoke ma rom ku ma Farao unwang’ere ko i rundi pa Musa. Yehova uyero ni Farao kumae: “Kuno di i nindo maeni arieyo cinga, man agoyi ku dhanu peri ku thong’om, man kuno di jukebi woko kud i ng’om: ento andha pi lembe maeni aketho icungo, kara anyuth iri tego para, man kara juyer pi nyinga i ng’om ngung’.” (Ai 9:15, 16) Ceng’ moko thek ceke bitundo ning’eyo nia Yehova kende re m’utie Mungu mandha. (Eze. 38:23) Lembene bikadhu nenedi?

18. (a) Kit yengo thek mange ma kani ma nwang’ere i Hagai 2:6, 20-22? (b) Wang’eyo nenedi nia wec pa Hagai bipong’o i nindo m’ubino?

18 Oro ma dupa i ng’ei tho pa Hagai, jakwenda Paulo ukiewo ni Jukristu ma Juebrania, ya wec ma nwang’ere i Hagai 2:6, 20-22 bipong’o i nindo m’ubino. (Som.) Ekiewo kumae: “Kawoni eng’olo kumae: ‘Wang’ acel kendo abiyengo ng’om kende ngo, ento polo bende.’ Wec ma nia, ‘wang’ acel kendo’ ubenyutho nia jubikabu cen piny ma juyengo ma tie piny ma juyiko, kara piny m’uyengere ngo ubed asu.” (Ebr. 12:26, 27) Yengo thek maeni ukoc ku ma nwang’ere i Hagai 2:7. Enyutho nyoth mi magwei ma jubikelo iwi ju ma gikwero niyiyo nia Yehova re m’utie ku twero mi bimo calu ma Farao de ukwero.

19. Girang’o ma biyengere ngo, man wang’eyo lembuno nenedi?

19 Girang’o ma biyengere ngo? Paulo umedo kumae: “Calu ma wabinwang’u Ker ma copo yengere ngo, dong’ wamedara ninwang’u bero ma yawe mbe, ma ni kume waromo timo tic ma leng’ ma Mungu jolo, ma wabelwore man wabewore.” (Ebr. 12:28) Eyo, i ng’ei ma jubiyengo thek wang’ ma tokcen, Ker pa Mungu kende re ma biyengere ngo. Ebicungo nging’ nging’ kakare!​—Zab. 110:5, 6; Dan. 2:44.

20. Ng’iyong’ic ma kani ma dhanu gicikiri nitimo?

20 Saa m’anyotha mbe! Dhanu gicikiri nitimo ng’iyong’ic: Nyo gibing’iyo nibedo i thenge mi ng’om maeni kara ginyothiri, kunoke gibing’iyo nitimo yeny pa Yehova kara ginwang’ kwo ma rondo ku rondo? (Ebr. 12:25) Nikadhu kud i lembanyong’a ma waberweyo, waromo konyo dhanu nimaku yub maeno ma pire tek. Dong’ wakonyu dhanu dupa m’adundegi leng’ kara ging’ii nidiko cing’gi ku Ker pa Mungu. Man wiwa kud uwil ku wec m’ulubo e ma Rwoth Yesu wacu: “Lembanyong’a maeni mi Ker jubirweyo i ng’om zoo ni lembatuca ni thek ceke, e ajiki bilund wok.”​—Mat. 24:14.

WER 40 Mungu peri tie ng’a?

^ par. 5 Thiwiwec maeni ukelo alokaloka i ayi ma wabed wanyang’ ko i buku pa Hagai 2:7. Wabineno kite ma waromo dikara ko i tic ma pire tek lee mandha m’ubeyengo thek ceke. Bende, wabineno nia jumoko gibejolo rwonglembe mi ticne, jukurucel ke gibekwere akwera.

^ par. 4 Wang’eyo nia or pa Hagai ubedo kud adwogi ma ber, pilembe i oro 515 W.N.Y., giedo mir hekalu uthum.

^ par. 10 Eni tie alokaloka m’utimere i kite ma wabed wanyang’ ko con. I wang’e wabed wayero nia utie ngo yeng ma Yehova ubeyengo ko thek ceke re m’ubetelo dhanu m’adundegi leng’ nicaku timo ire. Nen “Penji mi jusom” i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 5, oro 2006.

^ par. 63 KORO I CAL: Hagai ukwayu dhanu pa Mungu nia gibed kud amora man gidar giedo mir hekalu; dhanu pa Mungu mi rundi mwa eni de gigam girweyo rwonglembe pa Mungu kud amora. Umego moko giku min ot pare gibedikiri i tic m’ubeyengo ng’om tin eni, man giberweyo pi yengo thek ma bitimere i nindo m’ubino.