Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Penji mi jusom

Penji mi jusom

Jakwenda Paulo umito yero ang’o kinde m’ewacu pire gire nia etie “nyathin ma jular junyolo i wang’ nindo pare”? (1 Jukorintho 15:8)

I 1 Jukorintho 15:8, Paulo uwacu kumae: “Tokcen ne enyuthere bende ira calu ni nyathin ma jular junyolo i wang’ nindo pare.” I wang’e, wabed wakoro nia copere Paulo ubino weco iwi lembe m’eneno i ginmawokiwang’ kinde ma Yesu unyuthere ire i dwong’ mi polo. Udok ubedo ve judaru miyo ire yung ma junyole ko, kunoke ma juketho ecer ko pi kwo mi tipo i wang’ rundi dupa ma fodi kit cer maeno ucaku ngo. Ento i ng’ey ponji ma thuth iwi giragora eno, unwang’ere nia mito jutim alokaloka i ayi mi koro iye.

Andha i giragora eni Paulo ubeweco pi lembe m’utimere saa m’edoko Jakristu. Dong’ emito yero ang’o kinde m’ewacu nia etie “nyathin ma jular junyolo i wang’ nindo pare”? Thelembe tie dupa m’uketho eyero kumeno.

Edoko Jakristu mbwang’ man i ayi ma nyang’ujo ngo. Wang’ ma pol jupoy apoya nia junyolo nyathin ma fodi nindo pare uromo ngo. Saul (m’udok ung’eyere ku nyinge ma Paulo) umaku woth pi nicidho i Dameski kara enyay ragedo i kum Jukristu ma kuca; elar eng’eyo ngo nia ebineno Yesu m’ucer i ginmawokiwang’. Ayi ma Paulo udoko ko Jakristu, ubedo ni gin ma rek ire kende ngo, ento ni Jukristu mange bende m’epangu ninyayu ragedo i kumgi i adhurane. M’umedo maeno, lembuno uwok ire ni lembe ma rac uketho wang’e utho pi kare moko.​—Tic. 9:1-9, 17-19.

Edoko Jakristu i “saa ma rac.” Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “nyathin ma jular junyolo i wang’ nindo pare,” jucopo loke bende nia “nyathin ma junyolo i saa ma rac.” I Biblia mange (The Jerusalem Bible) juloke nia: “Udok ubedo ve junyola i nindo ma jugeno ngo.” Saa ma Paulo udoko Jakristu, nwang’u dong’ Yesu udaru udok i polo. Tung’ ku dhanu ma Paulo uweco pigi i verse m’i wang’e, en eneno ngo Yesu kinde m’ecer i wang’ nidok i polo. (1 Kor. 15:4-8) Wok ma rek ma Yesu uwok ko ni Paulo, umiyo ire kaka mi neno Yesu i ng’ey cer pare, kadok ubino nen nia etie “saa ma rac” de.

Ebino weco pire gire, re i ayi mi jwigiri. Nimakere ku jururieko moko, wec ma Paulo utiyo ko keni copo winjere ve ni wec mi cac m’ebecayere ko. Tek andha Paulo ubino ku paru maeno, nwang’u eng’eyo nia eromo ngo ninwang’u rwom mi bedo jakwenda. Edok eyero kumae: “A nok ma sagu jukwenda ceke, man aromo ngo nia julwong’a jakwenda pilembe anyayu ragedo i kum cokiri pa Mungu. Ento ni kum bero ma yawe mbe pa Mungu, atie calu m’atie eni.”​—1 Kor. 15:9, 10.

Nimakere ku lembe maeno, ubenen nia Paulo ubino weco iwi ayi ma Yesu utundo ko ire mbwang’ ma nwang’u egeno ngo nia yiyoyic pare copo lokere, kunoke nyo pilembe nwang’u eromo ngo nineno ginmawokiwang’ maeno mi zungo. Kadok etie kumeno kunoke ngo de, re Paulo uneno lembe maeno m’enwang’ere ko ni gin ma pire tek lee. Lembene uketho eng’eyo andha nia Yesu ucer ku kind ju m’utho. M’umbe jiji, ebed eweco wang’ ma pol pi lembe maeno m’enwang’ere ko mbwang’ kinde m’eberweyo pi cer pa Yesu ni dhanu mange.​—Tic. 22:6-11; 26:13-18.