Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 18 (MIR ARIO)

Yehova benyutho mer man bedopwe nenedi i cokiri mi Jukristu?

Yehova benyutho mer man bedopwe nenedi i cokiri mi Jukristu?

“Wuyei ter mi juwedwu man pa wadi man pa wadi, e wuketh cik pa Kristu timbre kakare kumeno.”​—GAL. 6:2.

WER 12 Yehova, Mungu ma dwong’

I ADUNDO *

1. Wacikara ning’eyo lembe ario ma kani?

YEHOVA MUNGU umaru jurutic pare. Emarugi niai con man ebimedere nimarugi, emaru bende bedopwe. (Zab. 33:5) Pieno wacikara ning’eyo lembe ario ma e: (1) Yehova nwang’ere ku can i adundene kinde ma jubesendo jurutic pare. (2) Eng’olo nia jubisendo ngo jurutic pare nja ku nja, man nia ebimio matira ni ju m’usendogi. I thiwiwec ma kwong’a m’i kind thiwiwec ang’wen maeni, * waponjo nia Cik ma Mungu ugam umio ni nyithindho mir Israel nikadhu kud i bang’ Musa ucungo iwi mer. Bende waneno nia Cikne ubed ucwalujo nitimo lembe m’atira ni dhanu mange, akecane ni dhanu ma jacer bang’gi mbe. (Poi. 10:18) Cik maeno unyutho nia andhandha Yehova dieng’ pi jurutic pare.

2. Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

2 Cik pa Musa ujik i oro 33 R.M., kinde ma the cokiri mi Jukristu ucaku. Nyo dong’ Jukristu gibibedo m’umbe cik m’ucungo iwi mer man bedopwe? Kumeno ngo! Jukristu ginwang’u cik ma nyen. I thiwiwec maeni wabineno nia cik ma nyen maeno utie ang’o. I ng’eye, wabidwoko wang’ penji ma e: Pirang’o wacopo yero nia cik maeno ucungo iwi mer? Pirang’o wacopo yero bende nia cikne cwalujo nitimo bedopwe? Man cikne ubekwayu nia ju ma gitie ku dito gitim lembe ni jumange i ayi ma nenedi?

“CIK PA KRISTU” TIE ANG’O?

3. Nimakere ku Jugalatia 6:2, “cik pa Kristu” uketho i ie lembang’o?

3 Som Jugalatia 6:2. Jukristu gitie i the “cik pa Kristu.” Yesu ukiewo ngo cik ni julub pare, ento emio igi telowic, lembang’ola man bende cik mir ukungu pi nitelo wi kwo migi. “Cik pa Kristu” uketho i ie lembe ceke m’eponjo. I udukuwec m’ulubo, wabinyang’ cuu i cik maeno.

4-5. Yesu ubed uponjo dhanu i yo ma tung’ tung’ ma kani, man eponjo dhanu awene?

4 Yesu ubed uponjo dhanu i yo ma tung’ tung’ ma kani? Mi kwong’o, ebed eponjo dhanu nikadhu kud i lembe m’eyero. Wec pa Yesu ubino ku tego lee i ie, pilembe ebed eponjo dhanu ku lemandha iwi Mungu, ebed ekonyogi ning’eyo thelembe mi kwo man ebed enyutho igi nia Ker pa Mungu re ma bidaru peko ma ginwang’iri ko. (Lk. 24:19) Yesu ubed uponjo bende dhanu nikadhu kud i timo pare, man kit kwo pare ukonyo julubne ning’eyo nia kwayu gikwo nenedi.​—Yoh. 13:15.

5 Yesu uponjo dhanu awene? Eponjo dhanu kinde m’ebino timo tic pare iwi ng’om. (Mat. 4:23) Eponjo bende julub pare nindo ma nok i ng’ei cer pare, calu ve kinde m’enyuthere ni julub ma romo 500, man eng’olo igi nia ‘giketh [dhanu m’i kind] thek ceke dok julub.’ (Mat. 28:19, 20; 1 Kor. 15:6) Calu ma Yesu tie wic mi cokiri, ebemedere asu nimio telowic ni julub pare niai m’edok i polo. Ku lapor, i kum oro 96 R.M., Kristu utelo wi jakwenda Yohana nimio juk ni Jukristu ma juwiro ku tipo.​—Kol. 1:18; Nyu. 1:1.

6-7. (a) Jukiewo ponji pa Yesu kani? (b) Wacopo nyutho nenedi nia wabeworo cik pa Kristu?

6 Jukiewo ponji pa Yesu kani? Buku ang’wen mir Injili ukoro lembe ma tung’ tung’ ma Yesu utimo man m’eyero kinde m’ebino iwi ng’om. Buku mange mi Lembagora mi Jugiriki mi Jukristu, ubekonyowa bende ning’eyo paru pa Kristu, pilembe tipo maleng’ pa Mungu re m’utelo wi ju m’ukiewo buku maeno, man gibino bende ku “pidoic pa Kristu.”​—1 Kor. 2:16.

7 Ponji ma kani ma wanwang’u? Ponji pa Yesu utie iwa ku kony i lembe moko ci i kwo mwa. Pieno, ukwayu wawek cik pa Kristu utel wiwa i lembe ceke ma watimo: i udi mwa, i tic, i somo man bende i cokiri. Wang’eyo cikne kinde ma wabesomo Lembagora mi Jugiriki mi Jukristu man nwang’u wabenyamu ie. Waworo cik maeno ka wabekwo nimakere ku telowic, cik man cik mir ukungu ma nwang’ere i buku maeno mi Biblia. Ka wabeworo cik pa Kristu, nyutho nia wabeworo Yehova Mungu ma jamer, kum lembe ceke ma Yesu ubed uponjo uai i bang’e.​—Yoh. 8:28.

CIK M’UCUNGO IWI MER

8. Cik pa Kristu ucungo iwi kathere ma kani?

8 Ka ng’atu moko ubekwo i ot ma jugiero ma ber man ma kathere cungo nging’ nging’, ebedo museme. Rom rom kumeno, cik ma cuu ma tie ku kathere ma nging’ nging’, ketho ju ma gibewore gibedo museme. Cik pa Kristu utie ku kathere ma ber m’usagu zoo, niwacu ecungo iwi mer. Pirang’o wayero kumeno?

Ka wabetimo lembe ku mer ni jumange, wabinyutho nia wabeworo “cik pa Kristu” (Nen udukuwec mir 9-14) *

9-10. Yesu timo lembang’o m’unyutho nia mer re m’ubed ucwale nikonyo dhanu, man wacopo lubo lapor pare nenedi?

9 Mi kwong’o, mer ubed ucwalu Yesu i lembe ceke m’etimo. Kisa kunoke ngisi cwaluwa ninyutho mer ni jumange. Kit ngisi maeno re m’ubed ucwalu Yesu niponjo dhanu, nikeyo remo, ninyayu cam, man nicero ju m’utho. (Mat. 14:14; 15:32-38; Mk. 6:34; Lk. 7:11-15) Kadok nwang’u nitimo lembe maeno ubed ukwayu saa man kero lee ni Yesu de, re ebino ayika niketho yeny mi jumange i kabedo ma kwong’a. M’usagu zoo, Yesu utuc ninyutho mer ma lee dit kinde m’ewodhere nitho pi dhanu.​—Yoh. 15:13.

10 Ponji ma kani ma wanwang’u? Wanyutho nia wabelubo lapor pa Yesu nwang’u wabeketho yeny mi jumange i kabedo ma kwong’a. Walubo bende lapor pare nwang’u wabenyutho kisa ni dhanu mi kabedo ma warweyo ie lembanyong’a. Ka kisa re m’ubecwaluwa nirweyo igi, eno nyutho nia wabeworo cik pa Kristu.

11-12. (a) Ang’o m’unyutho nia Yehova ubedieng’ piwa lee mandha? (b) Wacopo lubo lapor mi mer pa Yehova nenedi?

11 Mir ario, Yesu unyutho mer pa Won. Pi nindo ceke ma Yesu timo tic iwi ng’om, enyutho nia Yehova ubedieng’ lee dit pi jurutic pare. Eponjo bende nia ng’atuman m’i kindwa pire tie tek dit i wang’ Wegwa mi polo. (Mat. 10:31) Yehova tie ayika nijolo rombe m’urwinyo m’uyewo dubo pare man m’udwogo i cokiri. (Lk. 15:7, 10) Yehova unyutho iwa mer nikadhu kud i bang’ Wode m’emio ni jamgony pi nilaruwa.​—Yoh. 3:16.

12 Ponji ma kani ma wanwang’u? Wacopo lubo lapor mi mer pa Yehova nenedi? (Ef. 5:1, 2) Nwang’u pir umego ku nyimego mwa tie tek i iwa, man wajolo ku mutoro ‘rombe m’urwinyo’ man m’udwogo i bang’ Yehova. (Zab. 119:176) Wanyutho bende nia wamaru umego ku nyimego mwa ka wabetio ku saa man kero mwa pi nikonyogi, asagene kinde ma gitie ku yeny moko. (1 Yoh. 3:17) Ka mer ubecwaluwa nikonyogi, eno nyutho nia wabeworo cik pa Kristu.

13-14. (a) I buku pa Yohana 13:34, 35, Yesu umio cik ma kani ni julubne, man pirang’o etie cik ma nyen? (b) Wacopo woro cik ma nyen maeno nenedi?

13 Mir adek, Yesu ung’olo ni julub pare nia ginyuth mer ma cwalujo nimiiri pi jumange. (Som Yohana 13:34, 35.) Cik pa Kristu utie nyen, pilembe ekwayuwa nia wanyuth mer i kite ma jugam jukwayu ngo i the Cik ma Mungu umio ni nyithindho mir Israel; cik pa Kristu ukwayu wamar umego ku nyimego mwa calu ma Yesu umaru kowa. Mito wanyuth mer ma cwalujo nimiiri pi jumange. * Wacikara nimaru umego ku nyimego mwa nisagu ma wamarara ko wan giwa. Mer ma wamaru kogi ucikire nicwaluwa nithiero kadok kwo mwa pigi, calu ma Yesu de ugam utimo piwa.

14 Ponji ma kani ma wanwang’u? Wacopo woro cik ma nyen maeno nenedi? I adundo, nwang’u wabemiara zoo pir umego ku nyimego mwa. Ka wabemiara nikonyogi i lembe ma dongo ma gibekadhu kud i ie, wanyutho nia wamarugi lee, ento wacikara bende nikonyogi i lembe ma thindho thindho ma gibekadhu kud i ie. Ku lapor, ka wang’ ma pol wabed watimo kero pi nikonyo umego kunoke nyamego moko m’utii kara ebin i coko, kunoke wabetwonara i kum piny moko pi ninyayu anyong’a i ng’atu moko ma wamaru, man wabetio ku saa mi yom mwa pi nikonyo umego man nyimego ma peko moko uwok i wigi rek, eno nyutho nia wabeworo cik pa Kristu. Tekene watimo kumeno, ng’atuman mi cokiri binwang’ere nia etie museme man agwoka.

CIK MA CWALUJO NITIMO BEDOPWE

15-17. (a) Timo pa Yesu unyutho nenedi nia emaru bedopwe? (b) Wacopo lubo lapor pa Yesu nenedi?

15 Wec ma nia “bedopwe” ma jutio ko i Biblia thelembene ma kwong’a utie nitimo lembe m’atira i wang’ Mungu, man nitime m’umbe akoyakoya. Pirang’o wayero nia cik pa Kristu ubecwalu dhanu nitimo bedopwe?

Yesu ubed utimo lembe ku mer ni jumamon, kadok mon ma dhanu mange ubed ucayu de (Nen udukuwec mir 16) *

16 Mi kwong’o, kepar kite ma timo pa Yesu unyutho ko nia emaru bedopwe. I rundi m’ekwo i ie, judong dini mi Juyahudi gibed gidagu dhanu ma gitie ngo Juyahudi, man gibed giparu nia pigi tie tek nisagu pi Juyahudi mange ma ginwang’u ngo ponji mi dini migi, bende gibed giworo ngo jumamon. Ento Yesu ubed utimo lembe m’atira ni dhanu ceke m’umbe akoyakoya. Eriemo ngo dhanu mi thek mange ma giyie. (Mat. 8:5-10, 13) Erweyo lembanyong’a ni julonyo man ni jucan ceke m’umbe akoyakoya. (Mat. 11:5; Lk. 19:2, 9) Ebino ngo kwiny ku jumamon man ebed ecayugi ngo. Tung’ ku judong dini maeno, Yesu ubed uworo jumamon man ebed etimo igi lembe ku mer, kadok mon ma dhanu mange ubed ucayu de.​—Lk. 7:37-39, 44-50.

17 Ponji ma kani ma wanwang’u? Walubo lapor pa Yesu nwang’u wabetimo lembe ni jumange m’umbe akoyakoya. Bende nwang’u waberweyo ni dhanu ceke ma gitie ayika niwinjowa kadok gitie julonyo kunoke jucan, kadi gitie i dini ma kani de. Umego ma Jukristu ginyutho nia gibelubo lapor pa Yesu ka gibetimo lembe ni jumamon i ayi mi woro. Ka wabetimo kumeno, nyutho nia wabeworo cik pa Kristu.

18-19. Yesu uponjo lembang’o iwi bedopwe, man eno ubemio iwa ponji ma kani?

18 Mir ario, kenen lembe ma Yesu uponjo iwi bedopwe. Eponjo julub pare ku cik mir ukungu ma copo konyogi nitimo lembe m’atira ni jumange. Ku lapor, eyero kumae: “Gin ceke ma tek wuyenyo ya dhanu gitim iwu, e wun wutim igi kumeca.” (Mat. 7:12) Wan ceke wabed wamito nia jutim iwa lembe m’atira. Pieno, wan de wacikara nitimo lembe m’atira ni jumange. Ka watimo kumeno, gibibedo ayika nitimo iwa bende lembe m’atira. Dong’ wacopo timang’o ka ng’atu moko ugam utimo iwa lembe ma rac? Yesu uponjo bende julub pare nia gibed ku genogen nia Yehova “biculo wang’ lembe mi ju . . . m’uywak i bang’e dieceng’ ku diewor.” (Lk. 18:6, 7) Wec maeno utie lembang’ola: Mungu mwa ma tie won bedopwe ung’eyo cuu amulaic ma wabenwang’ara ko i nindo maeni mi kajik ceng’, man ebiculo kwor i kum ju m’ubenyayu ragedo i kumwa.​—2 Tes. 1:6.

19 Ponji ma kani ma wanwang’u? Ka wabelubo cik mir ukungu ma Yesu uponjo kowa, wabitimo lembe m’atira ni jumange. Kadok nwang’u jutimo iwa lembe moko ma rac i ng’om maeni pa Sitani, wacopo nwang’u tielocwiny ning’eyo nia Yehova biculo kwor piwa.

JU MA GITIE KU DITO GICIKIRI NITIMO LEMBE NI JUMANGE NENEDI?

20-21. (a) Ju ma gitie ku dito gicikiri nitimo lembe ni jumange i ayi ma nenedi? (b) Nico copo nyutho kit mer pa Yesu nenedi, man wego ucikere nikwo kud awiya pare nenedi?

20 I the cik pa Kristu, dhanu ma gitie ku dito gicikiri nitimo lembe ni jumange i ayi ma nenedi? Calu cik maeno ucungo iwi mer, dhanu ma gitie ku dito gicikiri nitimo lembe ni ju ma gibetelo wigi i ayi ma ber man ku mer. Gicikiri nipoi nia Kristu ubemito wanyuth mer i lembe ceke ma wabetimo.

21 I ot. Nico ucikere nimaru dhaku pare “calu Kristu bende maru [cokiri].” (Ef. 5:25, 28, 29) Nico m’umaru dhaku pare i ayi maeno, ucikere niketho yeny pa dhakune i kabedo ma kwong’a. Re, jumaco moko gicopo nwang’u nia etie yot ungo ninyutho mer ma kumeno, saa moko nyo pilembe gidongo i ot ma jubed jusendo i ie dhanu. Ecopo bedo yot ungo igi niwodho timo ma rac maeno, ento gicikiri nitimo alokaloka pi ninyutho nia gibeworo cik pa Kristu. Nico m’unyutho mer ve ma Kristu unyutho ni cokiri, dhaku pare wore. Wego m’umaru awiya pare andhandha timogi ngo rac nyanok de, dok ebed i wec kadi i timo. (Ef. 4:31) Ento, enyutho nia emaru awiya pare man anyong’a nege i kumgi, eno ketho ginwang’iri nia gitie museme. M’umbe jiji, wego m’utimo lembe maeno, awiya pare mare man gigene.

22. Giragora pa 1 Petro 5:1-3, unyutho nia “rombe” tie pa ng’a, man ubekwayu jutim igi lembe nenedi?

22 I cokiri. Ukwayu judong cokiri ging’ei nia “rombe” utie migi ngo. (Yoh. 10:16; som 1 Petro 5:1-3.) Wec ma nia “udul pa Mungu,” “calku yeny ma Mungu yenyo”, man “ju ma jukethowu i wigi,” ubepoyo wi judong cokiri nia rombe tie pa Yehova. Ebemito nia jutim lembe ni rombe pare ku mer man i ayi ma ber. (1 Tes. 2:7, 8) Judong cokiri ma gibenyutho mer kinde ma gibekwayu rombe pa Mungu, ginyayu anyong’a i Yehova. Umego ku nyimego bende gimaru man giworo judong cokiri ma kumeno.

23-24. (a) Judong cokiri gitie ku tic ma kani ka ng’atu moko utimo dubo ma pek? (b) Kinde ma judong cokiri gibeyiko lembe ma kumeno, gicikiri niparu cuu pi lembang’o?

23 Judong cokiri gitie ku tic ma kani kinde ma dubo moko ma pek utimere? Tic migi ukoc ku ma jupoklembe man judongo gibed gitimo i the Cik pa Musa. I the Cik maeno, dhanu ma gibino ku dito gibed giyiko ngo kende kende lembe m’uneno thier ma jubetimo ni Yehova, ento gibed giyiko bende lembe m’unyothere i kind lwak. Re i the cik pa Kristu, judong cokiri gitie ku tic mi yiko lembe mi tipo kende. Judong cokiri ging’eyo nia Mungu umio ni gavmenti twero mi yiko lembe m’unyothere i kind lwak, kunoke lembe m’uturo cik migi. Bende gavmenti re ma tie ku twero mi mio kit twiny moko, calu ve ng’olo amandi kunoke kol iwi ng’atini.​—Rum. 13:1-4.

24 Judong cokiri gitie ku tic ma kani ka ng’atu moko utimo dubo ma pek? Gitio ku Biblia pi ning’io i lembene cuu man pi nimaku yub. Kwayu ngo wigi uwil nia cik pa Kristu ucungo iwi mer. Mer cwalu judong cokiri niparu cuu pi lembe ma gicikiri nitimo pi nikonyo ng’atu moko mi cokir ma jutimo lembe ma rac i kume. Bende pi ng’atu m’utimo lembe ma rac, mer cwalu judong cokiri nineno cuu ka nyo eloko cwinye, man niparu cuu pi gin ma gicopo timo kara gikonye eyik winjiri pare ku Yehova.

25. Wabineno lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

25 Watie kud anyong’a lee dit pilembe wan’i the cik pa Kristu! Ka wan ceke wabetimo kero nilubo cik pa Kristu i cokiri mwa, ng’atuman binwang’u nia jumare, pire tie tek man etie museme. Re asu tin eni wabekwo i ng’om ma “dhanu ma rac” gibesagiri asaga ku timo lembe ma reco. (2 Tim. 3:13) Pieno, kwayu wabed ku wang’wa. I cokiri mi Jukristu, wacopo timang’o pi ninyutho nia wabelubo bedopwe pa Mungu kinde ma jumaku nyathin pi nitimo kugi tarwang’? Thiwiwec m’ulubo bidwoko wang’ penji maeno.

WER 15 Wapak Wod Yehova ma kayu!

^ par. 5 Thiwiwec maeni ku mange ario m’ulubo, gitie i kind thiwiwec ang’wen m’unyutho nia andha Yehova Mungu umaruwa man emaru bedopwe. Ebemito jutim iwa lembe ku bedopwe, man ebejuko cwiny ju ma jugam jutimogi rac i ng’om maeni.

^ par. 1 Nen thiwiwec “Cik pa Musa ugam unyutho mer man bedopwe pa Yehova nenedi?” i Otkur ma Wiw mi dwi mir 2, 2019.

^ par. 13 KORO I WEC: Mer ma cwalujo nimiiri pi jumange cwaluwa niketho yeny mi jumange i kabedo ma kwong’a. Watie bende ayika nitwonara i kum bero kunoke piny moko pi nikonyo jumange.

^ par. 61 KORO I CAL: Yesu ubeneno dhatho moko ma wode ma kulong’ utho. Ngisi ucwalu Yesu nicero jalowobi maeno.

^ par. 63 KORO I CAL: Yesu ubecamu i ot pa Jafarisayo moko ma nyinge Simon. Dhaku moko copere nia etie won asara, uai ulwoko tiend Yesu ku piwang’e, eweye ku yukwie, man ekonjo moo iwi tiend Yesu. Simon ufoyo ngo gin ma dhakune timo, ento Yesu ucero bang’e.