Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 29

‘Wucidhi, wuketh dhanu dok julub’

‘Wucidhi, wuketh dhanu dok julub’

“Ka kumeno wucidhi, wuketh [dhanu m’i kind] thek ceke dok julub.”​—MAT. 28:19.

WER 60 Gibibodho kwo migi

I ADUNDO *

1-2. (a) Nimakere ku wec pa Yesu ma nwang’ere i Matayo 28:18-20, cokiri mi Jukristu utie ku tic ma kani ma pire tek? (b) Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

I NG’EI ma Yesu ucer, eng’olo ni julubne nia giromb kugi iwi got moko mi Galilaya. Kinde ma gicokiri kuca, ma jiji mbe jukwenda gibino ku mutoro ma lee dit. (Mat. 28:16) Copere i saa maeno re ma Yesu “nyuthre ni umego ma sagu dak abic wang’ acel.” (1 Kor. 15:6) Pirang’o eng’olo ni julubne nia gicidh giromb kude kuca? Elwong’ogi pi nimio igi tic ma pire tek mandha, ewacu igi kumae: “Ka kumeno wucidhi, wuketh [dhanu m’i kind] thek ceke dok julub.”​—Som Matayo 28:18-20.

2 Julub ma giwinjo wec maeno ma Yesu uyero gibino dhanu ma kwong’a m’ubedo i cokiri mi Jukristu mi rundi ma kwong’a. Cokiri maeno ubino ku tic ma pire tek mi konyo dhanu ma dupa kara gidok julub pa Kristu. * Tin, cokiri mi Jukristu mandha utie lee i wang’ ng’om, man tic ma pire tek ma cokirine ubetimo utie de niketho dhanu udok julub pa Kristu. I thiwiwec maeni, wabidwoko wang’ penji ang’wen ma e: Pirang’o pire tie tek niketho dhanu udok julub? Wacikara nitimo lembe ma kani pi niketho dhanu udok julub? Nyo Jukristu ceke gibedikiri i tic mi ketho dhanu udok julub? Man pirang’o ubekwayu wabed ku cirocir i tic maeno?

PIRANG’O PIRE TIE TEK NIKETHO DHANU UDOK JULUB?

3. Nimakere ku Yohana 14:6 man 17:3, pirang’o pire tie tek lee niketho dhanu udok julub?

3 Pirang’o pire tie tek lee niketho dhanu udok julub? Pilembe julub pa Kristu kendgi re ma gicopo bedo jurimb Mungu. M’umedo maeno, tin eni ju ma gibelubo Kristu gibekwo ma ber, man gitie ku genogen mi nwang’u kwo ma rondo ku rondo i nindo m’ubino. (Som Yohana 14:6; 17:3.) Andhandha, Yesu umio iwa tic ma pire tek lee, ento wabetimo ngo tije kendwa. Jakwenda Paulo ukiewo pire man pi Jukristu wagi ma gibino timo kugi kumae: “Wan wa jutic ma watimo karacelo waku Mungu.” (1 Kor. 3:9) Eno tie rwom ma lee dit ma Yehova giku Kristu gimio iwa wa dhanu ma waleng’ ungo!

4. Lapor pa Ivan giku Matilde ubeponjowa ku lembang’o?

4 Tic mi ketho dhanu udok julub copo mio iwa mutoro lee. Wakenen lapor p’umego Ivan giku dhaku pare Matilde ma gikwo i ng’om mi Colombie. Gigam girweyo lembanyong’a ni jalawobi moko ma nyinge Davier, m’uwacu igi kumae: “Abemito atim alokaloka i kwo para, re ebecopere ngo.” Davier ubino jagoi boksi, ebed etio ku yath ma merojo, ebed emadhu kong’o lee, man ebino nikwo ku nyaku moko ma nyinge Erika. Ivan ukoro kumae: “Wacaku ponjo kude Biblia. Calu m’ebino kwo i kiaru ma bor, pi nicidho kuca wabed wanyono gari pi saa ma lee ke i gengi m’ucodho nyamere i ie. Kinde m’Erika uneno nia kura pa Davier ubelokere, en de ecaku ponjo Biblia.” Nok nok, Davier uweko nitio ku yath ma merojo, eweko mer ku kong’o, man eweko goyo boksi. Bende, ekiewo gamiri migi kud Erika. Matilde ukoro kumae: “I oro 2016 kinde ma Davier gikud Erika gilimo batizo, wapoi i kum wec ma Davier ubed uyero nia, ‘abemito atim alokaloka i kwo para, re ebecopere ngo.’ Mutoro ma lee ma wabino ko uketho wawak awaka buu.” Eyo, ka wakonyo ng’atini nitundo m’edoko jalub pa Kristu, eno mio iwa mutoro ma yawe mbe.

WACIKARA NITIMO LEMBANG’O PI NIKETHO DHANU UDOK JULUB?

5. Pi niketho dhanu udok julub, mi kwong’o wacikara nitimo ang’o?

5 Pi niketho dhanu udok julub, lembe mi kwong’o ma wacikara nitimo utie ‘niyenyo’ ju ma gitie ayika niponjo lembe iwi Yehova. (Mat. 10:11). Ka wabenyutho pi Yehova ni dhanu ceke ma warombo kugi, eca nyutho nia andha watie Jumulembe pa Yehova. Tek waberweyo lembanyong’a calu ma Kristu ung’olo iwa, eca nyutho nia watie Jukristu mandha.

6. Wacikara nitimo ang’o kara dhanu giwinj lembe ma wabeyero igi?

6 Dhanu moko gitie kud ava ma lee mi ponjo lemandha mi Biblia, ento ju ma pol ma warombo kugi i lembanyong’a ginen ve nia gimbe kud ava mi ponjo Biblia. Pieno, kara tic mi lembanyong’a ma wabetimo uceg nyinge ma ber, wacikara niyikara cuu. Ng’ii thiwiwec ma bitelo nen mi dhanu m’ibirombo kugi. I ng’eye, pang kite m’ibicaku ko the wecman.

7. Icopo caku wec ku ng’atini nenedi, man pirang’o pire tie tek nia iwinje cuu man kud icai paru pare?

7 Ku lapor, icopo penjo ng’atu m’ibeweco kude kumae: “Nyo aromo kepenji ku penji moko? Tin, dhanu gibenwang’iri ku peko ma tung’ tung’ i ng’om. Nyo Ker moko nuti ma copo daru peko ceke ma dhanu ginwang’iri ko?” I ng’eye, icopo weco kude iwi buku pa Daniel 2:44. Kunoke iromo penjo ng’atini kumae: “Ang’o ma copo konyo junyodo pi niponjo awiya migi kara gibed ku kura ma ber? Iparu nenedi?” I ng’ei penji maeno, icopo weco kude iwi giragora mi Poi mi Cik 6:6, 7. Kadok nwang’u ing’io nia iwec ku ng’atini iwi thiwiwec ma nenedi de, re mi kwong’o lar ipar pi ng’atune. Par pi bero ma lemandha bimio ire kan eyio niponjo Biblia. Kinde m’ibeweco kude, pire tie tek nia iwinje cuu man kud icai paru pare. Eno bikonyi kara inyang’ ma ber i paru pare, man eno copo ketho ewinji cuu mandha.

8. Pirang’o ukwayu wamedara asu niliewo ng’atini?

8 Kara ituc nikonyo ng’atini uyii ponji mi Biblia, ukwayu itim kero lee nidoliewe wang’ ma pol. Pirang’o? Pilembe saa moko wabed wanwang’u ngo ng’atini i pacu kinde ma wadok niliewe. Bende, saa moko ketho ng’atini utuc ning’iyo kudi man eyii ponji mi Biblia, copo kwayu nia ibed idok i bang’e wang’ dupa dupa. Poi nia yen copo dongo ndhu ka jubecuku kwoyo pii i wie wang’ ma pol. Rom rom kumeno, mer ma ng’atini umaru ko Yehova man Kristu romo medere tekene wabeweco kude wang’ ma pol iwi Lembe pa Mungu.

NYO JUKRISTU CEKE GIBEDIKIRI I TIC MI KETHO DHANU UDOK JULUB?

Jumulembe pa Yehova i ng’om ngung’ gibedikiri i tic mi sayu dhanu ma giromo (Nen udukuwec mir 9-10) *

9-10. Pirang’o waromo yero nia Jukristu ceke gibedikiri i tic mi sayu julub pa Kristu?

9 Jakristuman ubetimo tic ma tek pi ninwang’u dhanu ma gicopo doko julub pa Kristu. Wacopo poro Jukristu ma gibetimo tic maeno ku dhanu m’ubesayu nyathin m’urwinyo. Pirang’o? Kenen lembe m’utimere kinde ma nyathin moko mi oro adek urwinyo. Dhanu ma romo 500 gigam gicaku keyo wang’ lum pi nisayu nyathin maeno. I ng’ei saa ma romo 20 niai ma nyathin ne rwinyo, ng’atu acel ugam unwang’e i podho moko. Kinde ma dhanu mito yungo jalwo maeno pilembe nia en re m’enwang’u nyathin ne, ekwero. Ewacu kumae: “Nyathin maeni unwang’ere pilembe wan ceke watuc nimiyara pi nisaye.”

10 Tin dhanu ma dupa gitie calu nyathin maeno. Ginwang’iri nia girwinyo, man gimbe ku genogen; ento gibemito jukonygi. (Ef. 2:12) Jumulembe pa Yehova ma kadhu elfu abora gibetimo tic karacelo pi nisayu dhanu ma giromo. Saa moko nyo in, i kabedo ma wubed wurweyo ie lembanyong’a, ibenwang’u ngo ng’atu m’ubemaru iponj kude Biblia. Ento umego ku nyimego mange ma giberweyo i kabedo ma rom eno gicopo nwang’u ng’atu moko m’ubemito niponjo lemandha mi Biblia. Kinde m’umego kunoke nyamego moko unwang’u ng’atu m’ubeyenyo nidoko jalub pa Yesu, ng’atu moko ci m’udikere i tic mi rweyo lembanyong’a ucikere nibedo ku mutoro.

11. Kadok ibeponjo ngo Biblia ku ng’atini, icopo timo ang’o pi niketho dhanu udok julub?

11 Kadok kawoni fodi ibeponjo ngo Biblia ku ng’atu moko de, re icopo ketho dhanu doko julub i ayi mange. Ku lapor, kinde m’ineno ng’atu moko m’ubino wang’ ma kwong’a i Ot Ker, icopo jole man ikonye. Kan inyutho ire mer i ayi maeno, ibikonye enen nia watie Jukristu mandha. (Yoh. 13:34, 35) Dwokowang’ penji m’ibemio i coko i ayi ma ber, kadok en adundo, copo konyo ju ma nyen. Bende, icopo rweyo lembanyong’a ku jarwei ma nyen man nikonye etii ma ber ku Biblia saa m’ebeweco ku dhanu. Kan itimo kumeno, ibiponje elub lapor pa Kristu.​—Lk. 10:25-28.

12. Nyo wacikara nibedo ku bodho ma segi pi niketho dhanu udok julub? Kekor.

12 Kud wapar nia wacikara nibedo ku bodho ma segi pi niketho dhanu udok julub. Pirang’o? Kenen lapor pa nyamego Faustina m’ubekwo i ng’om mi Bolivie. Kinde m’ecaku dikere ku Jumulembe pa Yehova, nwang’u eng’eyo ngo nisomo piny. I ng’eye, eponjo nisomo piny i mukero ma nok mandha, man elimo batizo, re emaru lee dit niponjo lemandha ni jumange. Kubang’ yenga, eponjo Biblia ku dhanu abic. Kadok nwang’u nyamego Faustina ung’eyo ngo nisomo piny cuu calu dhanu m’eponjo kugi Biblia de, re etuc nikonyo dhanu abusiel nitundo gilimo batizo.​—Lk. 10:21.

13. Kadok lembe tie dupa i wang’wa, wacopo nwang’u mutoro ma kani ka wabeii niketho dhanu udok julub?

13 Jukristu ma pol gitie ku tic dupa ma pigi tek m’ukwayu gitim, pieno gimbe ku saa akeca. Ento kadok lembe usagu i wang’gi de, re asu ginwang’u saa mi ponjo Biblia ku dhanu, man eno mio igi mutoro lee mandha. Kenen lapor pa nyamego Melanie m’ubekwo i Alaska. Nyamego maeno ubino tungo nyathin pare ma nyaku mi oro abora enikende. Ebino timo bende tic moko m’umaku ire saa ma pol, man ebino gwoko bende won m’ubino twoyo kanser. I adhura maeno ma bor, Melanie ubino Jamulembe enikende. Ebed ekwayu Yehova umii ire kero m’ecir ko koyo man m’erwei ko lembanyong’a, pilembe ebino mito enwang’ ng’atu moko m’eromo ponjo kude Biblia. E nindo moko, egam erombo ku Sara, m’ubino kud anyong’a lee niwinjo nia kara Mungu utie ku nyinge ma segi. Nindo moko i ng’eye, Sara uyio niponjo Biblia. Melanie uyero kumae: “Kubang’ kas’abic reto, abed anwang’u nia aol lee mandha, ento waku nyara wabed wacidho asu nitelo wi ponji mi Biblia, eno ugam umio iwa bero ma lee dit. Wabino ku mutoro lee nisayu dwokowang’ penji pa Sara, man nineno nia andha edoko jarimb Yehova.” Sara ugam ucungo nging’ nging’ i wang’ amulaic m’enwang’ere ko, eweko dini m’ebino i ie man elimo batizo.

UBEKWAYU NIBEDO KU CIROCIR PI NIKETHO DHANU UDOK JULUB

14. (a) Tic mi ketho dhanu udok julub urombo nenedi ku tic mi dwaru nam? (b) Wec pa Paulo ma nwang’ere i 2 Timoteo 4:1, 2 copo konyi nenedi?

14 Kadok fodi inwang’u ngo ng’atu moko m’ubemito edok jalub de, mediri asu nisayu. Poi nia Yesu uporo tic mi ketho dhanu udok julub ku tic mi dwaru nam. Judwarnam giromo timo saa ma lee ma nwang’u fodi ginwang’u ngo rec. Wang’ ma pol gidwaru diewor traka, kunoke nitundo dhu mombwa, man saa moko kwayere nia gicidh gidwar bor i cwiny pii. (Lk. 5:5) Kumeno bende, jurwei moko gitimo saa ma lee ma nwang’u “gibedwaru” dhanu ku cirocir i saa man i kabedo ma tung’ tung’. Pirang’o gimiiri lee? Gitimo kumeno kara ginwang’ dhanu dupa. Wang’ ma pol miyiri migine kelo cegonying’ ma ber, pilembe ginwang’u dhanu m’umaru niwinjo rwonglembe ma giberweyo. Nyo icopo kepimo nirweyo i saa m’iromo nwang’u i ie dhanu ma pol, kunoke i kabedo ma dhanu benwang’iri i ie lee?​—Som 2 Timoteo 4:1, 2.

Bed ku cirocir kinde m’ibekonyo ng’atu m’iponjo kude Biblia kara etuc ning’eyo Yehova, emare man ewore (Nen udukuwec mir 15-16) *

15. Pirang’o ubekwayu wabed ku cirocir kinde ma wabeponjo Biblia ku ng’atini?

15 Pirang’o ubekwayu wabed ku cirocir kinde ma wabeponjo Biblia ku ng’atini? Thelembe acel utie nia, wacikara niponjo ng’atune ku lemandha mi Biblia man nikonye emar lembe m’ebeponjone. Bende, wacikara nikonye kara etund ning’eyo Yehova ma Won Bibliane, man emare. Ukwayu ngo wajik kende kende niponjo ng’atini ku lembe ma Yesu ubekwayu i bang’ julub pare, ento wacikara nikonye eng’ei kite m’ecopo tio ko ku ponjine i kwo pare. Saa m’ebetimo kero nitio ku cik mir ukungu mi Biblia i kwo pare, ubekwayu wawoth bekonye. Juponj Biblia moko giwilo paru migi man kura migi i kind dwi ma nok kende. Ento ni jumange eting’o nindo ma lee.

16. Inwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Raúl?

16 Umego moko ma tie misioner i Pérou unwang’u bero ma lee pilembe egam enyutho cirocir. Ekoro kumae: “Watuc niponjo buku ario ku jalwo moko ma nyinge Raúl. Re asu fodi ebino nyego ku peko ma tung’ tung’ i kwo pare. Saa ceke winjiri bino mbe i gamiri migi, ebino ng’atu ma dhoge rac man awiya pare ubed uwore ngo ni kum kura pare. Re calu m’ebed ebino nja i coko, amedara asu nibeliewe man nikonye ku juruot pare. I ng’ei oro ma kadhu adek, egam elimo batizo.”

17. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

17 Yesu uorowa nia ‘wacidhi, waketh [dhanu m’i kind] thek ceke dok julub.’ Pi niworo or maeno, wang’ ma pol bekwayu nia wawec ku dhanu ma yioyic migi ukoc bor ku yioyic mwa. Jumoko m’i kindgi gimbe i dini moko ci, jumange lundo giyio ngo nia Mungu nuti. Thiwiwec m’ulubo bikonyowa ning’eyo kite ma wacopo rweyo ko lembanyong’a ni dhanu ma kumeno.

WER 68 Coi kodhi mi Ker

^ par. 5 Lembakeca ma pire tek mandha mi cokiri mi Jukristu utie niketho dhanu gidok julub pa Kristu. I thiwiwec maeni, wabineno lembe moko ma romo konyowa nitimo tic maeno kakare kakare.

^ par. 2 KORO I WEC: Dhanu ceke ma gitie Julub pa Kristu gijik kende kende ngo niponjo lembe ma Yesu ung’olo, ento giworo lembene. Giii nilubo ba tiend Yesu ceng’ini ceng’ini mandha.​—1 Pet. 2:21.

^ par. 52 KORO I CAL: Jalwo moko m’ubecidho i yom ubegamu girasoma i bang’ Jumulembe pa Yehova i aéroport. Kinde m’etuc kaka m’ebeciyom i ie, eneno Jumulembe pa Yehova uberweyo kaka ma dhanu bepong’ i ie. I ng’eye kinde m’edok i pacu pare, jurwei lembanyong’a gibino i bang’e niliewe.

^ par. 54 KORO I CAL: Jalwo ma rom eno ucaku niponjo Biblia. Man i ng’eye egam elimo batizo.