Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Kit mer ma nenedi ma mio mutoro mandha?

Kit mer ma nenedi ma mio mutoro mandha?

“Dhanu ma Mungu migi en e Yehova gi jumutoro!”​—ZAB. 144:15.

WER: 111, 109

1. Pirang’o nindo ma wabekwo i ie tin eni ukoc ku mange ceke?

NINDO ma wabekwo i ie tin eni ukoc lee dit ku nindo mange ceke ma dhanu ukwo i ie iwi ng’om. Tap calu ma Biblia ular uyero, Yehova ubecoko udul ma dit “m’uai kud i thek ceke kubang’gi nzu man kud i suru ceke man kodhidhanu ku dhok.” Udul maeno gitie “thek ma tek” ma wel migi ukadhu milioni 8; gitie ku mutoro man “gibetimo [ni Mungu] dieceng’ ku diewor.” (Nyu. 7:9, 15; Isa. 60:22) Andhandha, tin eni wel dhanu m’umaru Mungu man m’umaru wedi migi utie lee akeca nisagu m’iwang’e zoo.

2. Dhanu ma gitie ngo jurimb Mungu ginyutho kit mer ma nenedi? (Nen cal mir acaki.)

2 Re Biblia ular uyero bende nia i nindo ma wabekwo i ie eni, dhanu ma gitie ngo jurimb Mungu, gibinyutho kit mer ma cuu ngo, ma jumariri ko gijo nikadhu mukero. Jakwenda Paulo ukiewo nia i nindo mi kajikceng’, dhanu bibedo “ma ng’atuman bimare gire en, man bimare gire en, gibibedo jumar sente,” man “ju ma gimaru migi anyong’a mananu ma sagu mer ma gimaru ko Mungu.” (2 Tim. 3:1-4) Kit mer maeno ukoc bor ku mer ma jumaru ko Mungu. Ka ng’atini ubesayu kwa nipong’o yeny pare gire, ebedo ngo kud anyong’a, kadok nwang’u ebeparu nia etie kud anyong’a de. Ento mer ma kumeno nyayu pidoic ma ng’atuman dieng’ ko pire gire; eno ketho kwo lund doko tek magwei ni dhanu ceke.

3. Wabiponjo lembang’o i thiwiwec maeni? Pirang’o?

3 Jakwenda Paulo ular ung’eyo nia dhanu ma pol gibimariri gigi nikadhu mukero, man eno bibedo ariti ni Jukristu. Pieno ecimo wang’gi nia “gikoc woko,” kunoke gikoiri cen ku kit dhanu maeno. (2 Tim. 3:5) Re wacopo ngo nikoyara magwei kugi. Dong’ waromo timo ang’o kara wagwokara giwa i kum dhanu ma wabekwo kugi, man kara wanyai anyong’a i Yehova, Mungu ma jamer? Wakenen tung’ tung’ i kind kit mer ma Yehova ubemito wabed ko, ku kit mer ma jukoro pire i 2 Timoteo 3:2-4. I ng’eye, wacopo ning’io i timo mwa giwa pi ning’eyo lembe ma waromo yiko, kara wanyuth kit mer ma biketho wabibedo kud anyong’a mandha.

NYO IMARU MUNGU KUNOKE IMERIRI GIRI?

4. Pirang’o etie rac ungo nimariri gijo i kadiri moko?

4 Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Dhanu bibedo ma ng’atuman bimare gire en, man bimare gire en.” Nyo eno ubenyutho nia mariri gijo utie rac? Kumeno ngo, mariri gijo utie rac ungo, man etie lembe ma pire tek. Yehova ucwiowa i kite maeno. Yesu bende uyero kumae: “Mar wedu calu in giri.” (Mk. 12:31) I andha, wacopo ngo nimaru dhanu mange ka wamarara ngo wan giwa. Biblia de uyero nia, “cogmon bende gimar mondgi ma dhe calu kumgi gigi. Ng’atu m’umaru cege ma dhe nwang’u emare gire kum ng’atu moko mbe m’udagu kume gire; ento etunge man egwoke.” (Ef. 5:28, 29) Eno ubenyutho nia etie rac ungo nimariri gijo i kadiri moko.

5. Dhanu m’umariri gigi nikadhu mukero gitie ku timo ma nenedi?

5 Mer ma jumariri ko gijo ma jukoro pire i 2 Timoteo 3:2, utie ngo kit mer ma cuu, ento etie mer ma ng’atini dieng’ ko kwa pire gire. Ng’atu m’umarere gire nikadhu mukero, paru ndhu pire kende. (Som Jurumi 12:3.) Edieng’ akeca pire gire m’umbe nidieng’ kadok nyanok de pi ng’atu mange. Ka lembe moko nyothere eloko zoo iwi jumange. I andha, dhanu ma dieng’ kwa pigi gigi, gitie ngo jumutoro.

6. Wanwang’u bero ma kani ka wamaru Mungu?

6 Dhanu moko ma gitimo sayusac iwi Biblia giyero nia, Paulo uweco pi mer ma jumariri ko gijo nikadhu mukero, pilembe merne ketho ng’atini nyutho kura ma reco m’ekoro pigi. Re tung’ ku maeno, ka wamaru Mungu eno ketho wacego kite ma beco. Calu ve mutoro, kwiocwiny, mwonyolembe hai, bedo ber ku dhanu, berocwiny, bedo mandha, molcwiny, kwerigijo. (Gal. 5:22, 23) Jagor Zaburi moko ukiewo nia, “dhanu ma Mungu migi en e Yehova gi jumutoro!” (Zab. 144:15) Eyo, Yehova utie Mungu ma jamutoro, man dhanu pare de gitie jumutoro. Bende, tung’ ku dhanu m’umariri gigi lee man ma paru migi kende kende iwi piny ma gicopo nwang’u, dhanu pa Yehova gimio ni jumange, pieno gibedo kud anyong’a.​—Tic. 20:35.

Wacopo nyutho nenedi nia wamarara ngo giwa nikadhu mukero? (Nen udukuwec mir 7)

7. Pi ning’io i mer m’imaru ko Mungu, icopo penjiri ku penji ma kani?

7 Wacopo ng’eyo nenedi ka nyo mer ma wamarara ko giwa, ucaku bedoko lee nisagu mer ma wamaru ko Mungu? Ubekwayu wapar cuu iwi juk ma e mi rieko ma Paulo umio: “Ma wubetimo gin moko ngo kud ali kadok ku kulula mananu, ento ku pidoic ma mol wek ng’atuman ie pid ya wadi ber ma sagu en; ma wun kubeng’wu kubeng’wu ng’atuman ie ku pido kum piny pare kende ngo, ento ng’atuman ie pid kum piny mi juwadi bende.” (Flp. 2:3, 4) Icopo penjiri kumae: ‘Nyo abed atio ku juk maeni de? Nyo abed atimo kero nitimo lembe ma Mungu ubekwayu i bang’a? Nyo abed ayenyo yo mi konyo jumange i cokiri man i tic mi rweyo lembanyong’a?’ Saa moko ebed ebedo yot ungo iwa nitio ku saa mwa man kero mwa pi nikonyo jumange. Pieno ubekwayu nia watim kero ma lee, man watwonara giwa ku lembe moko ma nyang’uwa. Re lembe ma nyayu mutoro lee i iwa utie nia Ubimo mi polo ku ng’om zoo utie kud anyong’a i kumwa!

8. Mer ma Jukristu moko umaru ko Mungu ucwalugi nitimo ang’o?

8 Jukristu moko giweko tic ma nwang’u copo ketho gilony pilembe gimaru Mungu, man gibemito gitim lee ire. Nyamego Ericka, ma tie dokter ung’io nibedo jayab yo kakare nimiere zoo i tic pare mi munganga. Gitimo tic pa Mungu giku cware i ng’om ma tung’ tung’. Ekoro kumae: “Kinde ma waberweyo i ng’om ma juweco i ie dhok mange, wanwang’u bero dupa, man watheyo bende mer ku dhanu mange; eno uketho kwo mwa utie ma ber.” Ericka utie asu dokter, re ebed etio lee ku saa pare man kero pare pi niponjo jumange iwi Yehova man pi nikonyo umego ku nyimego. Eyero nia, lembe maeno ketho ebedo kud “anyong’a mandha man kwiocwiny mir adunde.”

NYO ITIE JALONYO I POLO KUNOKE I NG’OM?

9. Pirang’o dhanu m’umaru sente akeca ginwang’u ngo mutoro?

9 Paulo ukiewo nia dhanu bibedo “jumar sente.” I kind oro moko m’ukadhu, jayab yo acel i ng’om mi Irlande ubino koro lembe pa Mungu ni jalwo moko. Jalwone uyabu dhu nyathi sakoc pare man ewodho sente moko enyutho i wang’e, e eyero ire kumae: “Eni utie mungu para!” Dhanu ma pol gitie ku paru ma kumeno, kadok nwang’u gicopo yio ngo de. Gimaru sente hai man piny ma sente copo ng’iewo. Ento Biblia umio cimowang’ ma e: “Ng’atu m’umaru mola ma tar cwinye bikwio ngo ku mola ma tar; kadi ng’atu m’umaru piny ma dit, ku girameda.” (Ekl. 5:10) Ng’atu m’umaru sente, sente romo wang’e ngo. Saa ceke emito enwang’ sente lee man esendere i kwo pare zoo pi niyenye. Lembe maeno ketho enwang’u “can ma dupa.”​—1 Tim. 6:9, 10.

10. Biblia uyero lembang’o iwi lonyo man iwi canpiny?

10 I andha, wan ceke watie ku yeny mi sente, pilembe egwokowa i kite moko. (Ekl. 7:12) Re nyo waromo bedo kud anyong’a ka watie kende kende ku sente ma copo pong’o yeny mwa ma pigi tek? Eyo! (Som Eklizia 5:12.) Agur ma wod Yake ukiewo kumae: “Kud imi ira canpiny kadi lonyo; mi ira cemo m’uromo kuda.” Wacopo nyang’ ma ber i thelembe m’uketho jararieko maeno umito ngo nia ebed jacan. Eyero nia ebemito ngo ekwal piny, pilembe kwalu kwo copo cido nying’ Mungu. Re pirang’o emito ngo ebed jalonyo ke? Emedo kumae: “Amaru yeng’, man akweri, awac de kumae, Yehova en e ng’a?” (Rie. 30:8, 9) Saa moko nyo in de ing’eyo dhanu m’ugeno lonyo karare nigeno Yehova.

11. Yesu uyero lembang’o iwi sente?

11 Ng’atu m’umaru sente hai copo nyayu ngo anyong’a i Mungu. Yesu uyero kumae: “Ng’atu moko mbe ma copo timo ni judongo ario: kum ebidagu acel, ebidong’ maru mucelo; kadi ebimoko bang’ acel, man ebicayu mucelo. Wucopo timo ni Mungu ku ni lonyo de ngo.” Eyero bende kumae: “Kud wukan piny m’akana mu i ng’om, ka m’ukoko ku munyali de gicamu i ie, ka ma jukwo gituro i ie gikwalu ko: ento wukan piny m’akana mu i polo ka m’ukoko kadi munyali de gicamu i ie ngo, ka ma jukwo de gituro i ie ngo kadi gikwalu de ngo.”​—Mat. 6:19, 20, 24.

12. Nibedo ku kit kwo m’umbe ku piny dupa i ie, konyowa nenedi nitimo ni Mungu? Kemii lapor moko.

12 Jurutic pa Yehova ma dupa tin gibeii nibedo ku kit kwo m’umbe ku piny dupa i ie. Gineno nia ka gibetimo kumeno, ginwang’u saa lee pi nitimo ni Yehova man bende gibedo ku mutoro. Umego Jack ma bedo i États-Unis, ulworo ot pare man eweko kuloka pare kara etim tic pa jayab yo karacelo ku dhaku pare. Ekoro kumae: “Ebino ira lembe ma tek dit niweko ot mwa ma leng’ man parsel mwa i pacu.” Re i kind oro dupa m’ebed etimo i ie tic, ebed edwogo i pacu m’etie kud adieng’acwiny pi peko m’ebenwang’u i tic. Eyero kumae: “Dhaku para ubino jayab yo ma nja, man ebino ku mutoro saa ceke. Ebed eyero nia, bos m’ebetimo ire utie cuu nisagu zoo! Tin dong’ an de abetimo tic pa jayab yo, man wan ario ceke wabetimo ni Ng’atu acel, niwacu ni Yehova.”

Wacopo nyutho nenedi nia wamaru ngo sente hai? (Nen udukuwec mir 13)

13. Wacopo penjara nenedi pi ning’eyo paru mwa iwi sente?

13 Kinde ma wabeng’io i paru mwa iwi lembe m’uneno sente, wacikara nipenjara giwa m’umbe umbili kumae: ‘Nyo kwo para ubenyutho nia ayio andhandha lembe ma Biblia ubeyero iwi sente? Nyo sayu sente utie lembe ma pire tek ira nisagu lembe ceke? Nyo abed adieng’ akeca pi piny mi kum, nisagu m’adieng’ ko pi mer para ku Yehova man pi dhanu mange? Nyo ayio andhandha nia Yehova bipong’o yeny para?’ Ma jiji mbe, wang’ei nia Yehova bikuno ngo nyanok de ju m’ugene!​—Mat. 6:33.

NYO IMARU YEHOVA KUNOKE IMARU ANYONG’A?

14. Paru ma cuu iwi anyong’a utie ma kani?

14 Biblia ular uyero bende nia i nindo mi kajikceng’, dhanu ‘bimaru migi anyong’a mananu.’ Calu ma waai waponjo, etie rac ungo nimarara giwa kunoke nimaru sente i kadiri ma ber; kumeno bende etie rac ungo nimaru anyong’a i kadiri ma cuu. Dhanu moko beyero nia gicopo timo ngo nambu moko nyanok de, re eno utie ngo lembe ma Yehova umito i bang’wa. Biblia ubeketho cwiny jurutic mandha pa Mungu kumae: “Cidh i yo peri, man cam kwen peri ku mutoro, man madh pigulok peri kud adunde mi mutoro.”​—Ekl. 9:7.

15. ‘Nimaru anyong’a,’ thelembene utie ang’o?

15 Buku pa 2 Timoteo 3:4 uweco iwi mer ma jumaru ko anyong’a akeca, ma dong’ wijo copo wil ko magwei pi Mungu. Verse maeno uyero nia dhanu bimaru anyong’a “ma sagu mer ma gimaru ko Mungu.” Wec maeno ubenyutho ngo nia gibimaru Mungu i kadiri moko ma nyanok. Ng’atu moko ma timo sayusac iwi Biblia ukiewo kumae: “[Verse] maeno ubenyutho ngo nyanok de nia gimaru Mungu i mukero moko, ento thelembene utie nia gimare ngo magwei.” Eni utie cimowang’ ma lee dit ni dhanu ceke m’umaru anyong’a akeca. Biblia uyero nia dhanu ceke m’umaru anyong’a akeca gitie ve ju ma “gicidho i yo migi,” niwacu giringo kun ku kun i tok mutoro mi kwo.​—Lk. 8:14.

16, 17. Yesu uweko iwa lapor ma kani iwi lembe m’uneno anyong’a?

16 Lembe ma Yesu utimo unyutho kamaleng’ paru ma wacopo bedo ko iwi anyong’a. Nindo moko ecidho i “ambadha,” man nindo mange ecidho i “agba ma dit.” (Yoh. 2:1-10; Lk. 5:29) I ambadha, pigulok uwok urem, e eloko pii udoko ni pigulok i ayi mir udu. Saa mange, kinde ma dhanu bino ng’ur i kume nia rac ecamu man emadhu, enyutho kamaleng’ igi ceke nia gitie ngo ku paru ma cuu iwi anyong’a.​—Lk. 7:33-36.

17 Re, Yesu uketho ngo anyong’a ubed ire ni lembe ma pire tek nisagu zoo i kwo pare. Eketho Yehova i kabedo ma kwong’a, man ebed etimo lembe ceke pi nikonyo jumange. Eyio nisendere, man etho iwi yen mi can pi nilaru dhanu. Yesu uyero ni dhanu ceke m’ubemito nilubo toke kumae: “Mugisa iwu ka dhanu bicayuwu, man gibinyayu ragedo i kumwu, man gibiyero gin ma rac ma kwonde tung’ tung’ i kumwu ma en e ndra, ni kuma. Anyong’a negwu, ku mutoro ma dit de: kum sukulia mu e dit i polo: kum ginyayu ragedo kum jubila m’ular uwok iwu bende.”​—Mat. 5:11, 12.

Wacopo nyutho nenedi nia wamaru ngo anyong’a akeca? (Nen udukuwec mir 18)

18. Penji ma kani ma copo konyowa ning’eyo ka nyo wamaru anyong’a akeca?

18 Ang’o ma copo konyowa ning’eyo ka nyo wamaru anyong’a akeca? Wacopo penjara kumae: ‘Nyo nambu kunoke galuwang’ pire tek lee ira nisagu coko man rweyo lembanyong’a? Nyo atie ayika nitwonara ku lembe moko ma nyang’a kara atim ni Mungu? Kan abeng’io galuwang’, nyo abed aparu kite ma Yehova bineno ko ng’iong’ic m’abetimo?’ Wabemito wanyai anyong’a i Yehova pilembe wamare. Pieno ubekwayu watim kero nikoyara cen ku lembe ceke ma wang’eyo nia utie rac, man bende ma wabeparu kadok apara nia copo nyayu can i ie.​—Som Matayo 22:37, 38.

LEMBE M’UKWAYU WATIM KARA WANWANG’ MUTORO

19. Kit dhanu ma nenedi ma copo bedo ngo nyanok de jumutoro?

19 Ng’om pa Sitani uketho dhanu udaru sendiri pi oro ma romo 6000. I nindo maeni mi kajikceng’, ng’ombe upong’ ku dhanu ma dieng’ pigi gigi, m’umaru sente hai man ma dieng’ akeca pir anyong’a nikadhu ma gidieng’ ko pi Mungu. Dhanune giparu kwa iwi piny ma gicopo nwang’u, man giketho ava migi ni lembe ma kwong’a i kwo migi. I andha kit dhanu maeno gicopo bedo ngo jumutoro! Re tung’ ku maeno, Biblia uyero nia, “ng’atu m’ubedo ku Mungu pa Yakobo ni kony pare en e jamutoro, ma genogen pare ni i Yehova Mungu pare.”​—Zab. 146:5.

20. Icopo nwang’u anyong’a ma nenedi kan imaru Mungu?

20 Dhanu m’ubetimo ni Yehova gimare andhandha, man kubang’ oro jumange de dupa gitundo ning’eyo Yehova man nimare. Eno ubenyutho kamaleng’ nia Ker pa Mungu ubebimo, man ceng’ini eni ebikelo iwa mugisa ma yawe mbe! Ka wabetimo lembe ma Yehova ubekwayu i bang’wa, anyong’a nege, man wan bende wabedo kud anyong’a mandha. Dhanu ceke m’umaru Yehova gibibedo ku mutoro rondo ku rondo! I thiwiwec m’ulubo, wabing’io i kura moko ma reco ma ng’atini nyutho kan emarere gire nikadhu mukero. I ng’eye wabineno tung’ tung’ m’utie i kind kura maeno, ku kite ma beco ma dhanu pa Yehova gitie ko.