Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo ibepoi?

Nyo ibepoi?

Nyo isomo kilili mandha Otkur ma Wiw m’uwok ikind nindo m’ukadhu ceng’ini eni de? Kenen nyo iromo dwoko wang’ penji m’ulubo e:

Pirang’o junyodo m’udok i ng’om mange ku juruot migi, gicikiri nineno cuu i lembe m’uneno dhok, ka gibemito nikonyo awiya migi i thenge mi tipo?

Ecicopere nia awiya gibiponjo dhok mi kabedo migi ma nyen kinde ma gibenwang’iri i somo kunoke i kaka ceke ma gini ie. Ka nyathin ung’eyo dhok ma kadhu acel, eno romo bedo ku kony ire. Re junyodo gicikiri ning’io cuu nia awiya migi romo nyang’ maber i lemandha man giromo mediri i thenge mi tipo ka gibedikiri i cokiri mi dhok makani; nyo mi dhok mi kabedo ma gibekwo i ie, kunoke mi dhok mi junyodo? Junyodo ma gitie Jukristu giketho yeny mi tipo mir awiya migi i kabedo ma kwong’a iwang’ yeny ma migi gigi.​—w17.05-F, mba. 9-11.

Wec ma nia “joni” ubenyutho ang’o i penji ma Yesu upenjo ko Petro kumae: “imara ma sagu joni?” (Yoh. 21:15)

Ubenen nia Yesu ubino weco pi rec m’ubino nuti kakeca kunoke pi tic mi dwar, kunoke bende pi lembe ario zoo. Ing’ei tho pa Yesu, Petro udok kendo i tic pare ma con mi dwar. Jukristu gicikiri nineno cuu nia nyo tic migi mi kum utie i kabedo makani i kwo migi.​—w17.05-F, mba. 22-23.

Pirang’o Abraham uyero ni dhaku pare nia ewac ya etie nyamin? (Tha. 12:10-13)

I andha, Sara giku Abraham weggi bino acel, ento meggi re m’ukoc. Ka nwang’u Sara uyero nia etie dhaku pa Abraham, nwang’u jubenego Abraham cen, e nwang’u kodhi ma Mungu ung’olo nia biwok niai kud i bang’e ubecibedo mbe.​—wp17.3-F, mba. 14-15.

Bodho makani ma Elias Hutter ucaku there pi nikonyo dhanu ma gibemaru niponjo dhu Juebrania?

Egam emito ekony dhanu m’ubeponjo Biblia kara gitund nikoyo kind ulag wec mi dhu Juebrania ma nwang’ere i Biblia, ku wec mange ma jumedo i kum wecne yor i wang’e kunoke yor i ng’eye. Pieno, egoro nyiguta mir ulag wecne ku wino ma col bii, ento wec ma jumedo ameda ke ku wino ma col bii ngo. Bodho maeno nwang’ere bende i korolembe m’i there mi Biblia Les Saintes Écritures. Traduction du monde nouveau— avec notes et références.​—wp17.4-F, mba. 11-12.

Cik makani mir ukungu mi Biblia m’ucikere nitelo wi Jakristu i kite m’ukwayu enen ko bedo kud atum pi nigwokere ikum dhanu mange?

Cikne moko ni e: Mungu neno kwo ni gin ma leng’ akeca. Yesu uyero ngo nia julub pare gibed ku palamularu pi nigwokiri. (Lk. 22:36, 38) Wacikara nithiedho palamularu mwa ni kwejdhiang’. Kwo pire tie tek akeca nisagu giki mi kum. Ukwayu wawor pidocwiny mi dhanu mange, man wabed ni lapor maber. (2 Kor. 4:2)​—w17.07-F, mba. 31-32.

Pirang’o lembe ma Matayo ukoro iwi acaki mi kwo pa Yesu ukoc ku ma Luka ulund ukoro?

Matayo uweco akeca iwi lembe m’uneno Yosefu; ku lapor, eweco iwi paru ma Yosefu ubino ko kinde m’ewinjo nia Maria utie ku iye, man lembe m’etimo kinde ma Mungu uyero ire i lek nia eringi i Misiri kan ebidwogo i ng’eye. Ento Luka uweco akeca iwi lembe m’uneno Maria; ku lapor, liew m’eliewo ko Elizabeti man kite m’egam etimere ko saa ma Yesu udong’ i hekalu. ​—w17.08-F, mba. 32.

Peko makani ma Biblia ukadhu kud i igi ikind oro dupa?

Thelembe mi wec ma tung’ tung’ ma jutio ko con i Biblia ubed ulokere ikind oro dupa m’ukadhu. Bende, mediri mi lemgamba uketho dhok ma kawoni dhanu dupa ung’eyo utie ngo dhok ma con dhanu dupa ung’eyo. M’uweko maeno, jai ubino lee dit nia kud julok Biblia i dhok ma dhanu dupa ung’eyo.​—w17.09-F, mba. 19-21.

Nyo watie ku malaika moko ma tie jagwok mwa?

Ungo. Yesu uyero nia jumalaika mi julub pare gibeneno wang’ Mungu. (Mat. 18:10) Ku wec maeno, emito niyero nia jumalaika gidieng’ ikum lembe ma dhanu ubetimo, ento ungo nia ng’atuman m’ikindwa utie ku malaika moko m’ubegwoke i ayi mir udu.​—wp17.5-F, mba. 5.

Mer madit m’usagu zoo tie kit mer makani?

Mer m’agape re ma tie kit mer madit m’usagu zoo, man ejengere iwi cik mir ukungu m’atira. Kit mer maeno romo ketho ng’atini bedo jarimb wadi man anyong’a nege i kume, re eno kende ngo. Kit mer maeno cwalu bende ng’atini nitimo bero ni dhanu mange.​—w17.10-F, mba. 7.