Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Awiya, wumeduru ‘nitimo tic pi both mwu giwu’

Awiya, wumeduru ‘nitimo tic pi both mwu giwu’

‘Cil calu wubeduworo thiri thiri, . . . wutim tic pi both mwu giwu ku lworo ku mielkum.’​—JUFILIPI 2:12.

WER: 133, 135

1. Pirang’o pire tie tek akeca nilimo batizo? (Nen cal mir acaki.)

 KUBANG’ oro, dhanu dupa dit ma gibeponjo Biblia gibed gilimo batizo. Dupa m’ikindgi gitie awiya man aradu, ma saa moko nyo jutungogi i lemandha. Nyo in de itie acel m’ikindgi? Ka eyo, nwang’u itimo ber dit. I andha, Jakristuman ucikere nilimo batizo. Bende batizo utie gin ma pire tek kara ng’atini unwang’ both man kwo ma rondo ku rondo.​—Matayo 28:19, 20; 1 Petro 3:21.

2. Pirang’o ukwayu ngo ilwor nithiero kwo peri ni Yehova?

2 Niai m’ilimo batizo, Yehova ucaku konyi i ayi dupa ma nyen. Re in de itie ku lembe ma nyen m’ukwayu itim. Lembe makani? Ceng’ m’ibelimo batizo, umego m’umio korolembe upenjo kumae: “Iwi ukungu mi lam ma Yesu Kristu uthiero, nyo idaru niyewo dubo peri man idaru nithiero kwo peri ni Yehova i rwo nia ibitimo yeny pare?” Idwoko nia eyo. Ing’olo nia ibimaru Yehova, man ibiketho tic pare i kabedo ma kwong’a i kwo peri zoo. Nyo ukwayu cwinyi upidi nia pirang’o itimo lembang’ola maeno ma lee? Nyanok de ngo, pilembe thiero kwo peri ni Yehova binyayu ngo ang’eyang’o i ii nyanok de. Dhanu m’ung’eyo ngo Yehova gibekwo nimakere ku ng’om maeni pa Sitani. Wonabali ubedieng’ tak de ngo pigi ku piri bende. Anyong’a re ma binege kan ikwero Yehova, idok i thenge ma pare man ibayu genogen peri mi kwo ma rondo ku rondo.

3. Yehova umio iri mugisa makani pilembe ithiero kwo peri ire?

3 Kepar pi mugisa ma tung’ tung’ ma Yehova umio iri, pilembe ithiero kwo peri ire, man ilimo batizo. Calu m’ithieriri zoo ire, icopo yero ku tegocwinyi kumae: “Yehova en e jabang’a; lworo binega ngo: dhanu copo tima nedi?” (Zaburi 118:6) Etie yung ma yawe mbe nibedo i thenge ma pa Mungu man ning’eyo nia anyong’a nege i kumi.

LEMBE M’UNENO IN GIRI

4, 5. (a) Pirang’o thieriri ni Yehova utie lembe pa ng’atuman en gire? (b) Amulaic makani ma Jukristu ceke ginwang’iri ko?

4 Calu ma dong’ itie Jakristu m’udaru limo batizo, icikiri ngo nineno mer peri ku Yehova calu piny m’icopo lagu i bang’ junyodo peri. Kadok fodi ibekwo karacelo ku junyodo peri de, re mer peri ku Yehova utie lembe m’uneno in giri. Pirang’o ukwayu ing’ei lembe maeno? Ng’atu acel de mbe m’ikindwa ma copo ng’eyo nia yioyic pare binwang’ere ku kit amulaic makani tap i nindo m’ubino. Ku lapor, saa moko nyo ilimo batizo ma nwang’u fodi itie nyathin. Re kawoni ibedongo, idaru doko aradu man kite m’iwinjiri ko, man lembe peri zoo ulokere. Aradu moko ma nyaku uyero kumae: “Nyathin ma Jamulembe pa Yehova copo ngo nikwero yioyic pare i somo, kende kende nia kara jumii ire gateau mi foc mi nyoliri. Re ing’ei oro moko kinde m’ebicaku bedo kud ava ma lee mi timo ribiri, saa nica re m’ubekwayu eng’ei cuu mandha nia niworo cik pa Mungu tie ng’iong’ic maber m’usagu zoo.”

5 Utie ngo aradu kendgi re ma ginwang’iri iwang’ peko ma nyen. Kadok ju ma gilimo batizo saa ma dong’ gitie judongo de, yioyic migi nwang’ere ku kit amulaic ma gilar gigeno ngo nia gibinwang’iri ko. Ecopo bedo peko mi gamiri migi, twoyo kunoke lembe mi tic. Oro utie lembe ngo, ento lembe ma pire tek ni ng’atuman m’ikindwa utie nigwoko bedoleng’ ni Yehova i lembe ceke.​—Yakobo 1:12-14.

6. (a) Lembang’ola m’itimo ni Yehova kud adundeni ceke ubenyutho ang’o? (b) Ponji makani m’icopo nwang’u niai kud i Jufilipi 4:11-13?

6 Kara imediri nigwoko bedoleng’ peri, ubekwayu saa ceke ibed ipoi nia itimo lembang’ola ni Yehova kud adundeni ceke. Eno ubenyutho nia ing’olo ni Ng’atu ma Malu Ngbir nia ibitimo ire kadok i saa ma lembe udoko tek, man kadok jurimbi kunoke junyodo peri giweko niwore de. (Zaburi 27:10) Kinde m’ibenweng’iri i wang’ peko moko ci, kwai Yehova m’umbe lworo nia ekonyi kara imediri nigwoko lembang’ola m’itimo ire.​—Som Jufilipi 4:11-13.

7. Pi nitimo tic pi both peri giri ku lworo man ku mielkum, icikiri nitimo ang’o?

7 Yehova ubemito ibed jarimbe. Re kara imediri nibedo jarimbe, ubekwayu itim kero lee mandha. Jufilipi 2:12 uwacu kumae: ‘Wutim tic pi both mwu giwu ku lworo ku mielkum.’ Eno ubenyutho nia icikiri niparu kilili iwi lembe m’ukwayu itim kara imediri nibedo ceng’ini ku Yehova, man nigwoko bedoleng’ peri ire kadok iwang’ peko ma rukani de. I andha, icopo paru ngo apara kende nia ibitimo kumeno. Poi nia kadok dhanu moko ma gigam gitimo ni Yehova pi oro ma dupa de giweko nigwoko bedoleng’ migi ire. Dong’ lembe makani ma copo konyi kara itim tic pi both peri giri?

PONJI PERI MI BIBLIA PIRE TIE TEK

8. Ponji ma segi mi Biblia uketho i ie ang’o? Pirang’o pi ponjine tie tek akeca?

8 Kara wabed jurimb Yehova, ubekwayu wawinje man wawec i bang’e. Yo mi kwong’o ma wawinjo ko Yehova utie niponjo Biblia. Ponjine uketho i ie nisomo Biblia man jamtic ma tung’ tung’ m’ujengere iwi lembe pa Mungu, man ninyamu i lembe ma wabesomone. Re ponjo Biblia utie ngo nimaku lembe ku wii calu m’icopo maku pir examen mi somo. Ento etie ve wotho moko maber, ma i wothone ke ibeyenyo man ibenwang’u lembe manyen iwi Yehova. Kumeno re m’ibicoro ceng’ini i vut Mungu, man en de ebicoro ceng’ini i vuti.​—Yakobo 4:8.

Nyo ibed iwinjo Yehova man iweco i bang’e? (Nen udukuwec mir 8 nicidho i 11)

9. Jamtic makani m’udaru konyi nitimo ponji peri ma segi?

9 Dilo pa Yehova uwodho jamtic dupa dit ma copo konyi pi ponji peri. Ku lapor, kan imondo i jw.org mi Français, i the thiwiwec LA BIBLE ET VOUS ADOLESCENTS” ibinwang’u thiwiwec m’ulwobere ma julwong’o, explore la Bible (Gol lonyo mi Biblia), ma bikonyi nitio ku lembe m’ibeponjo i Biblia. Bende i jw.org, ibinwang’u telowic ma copo konyi pi ponji peri i the thiwiwec, Qu’enseigne réellement la Bible ? Kan ibetio ku jamtic maenogi, yioyic peri bidoko tek man ibitundo nikoro pi lembe m’ibeponjo ni jumange. Icopo bende ninwang’u paru mange pi ponji peri ma segi, i Réveillez-vous ! mi dwi mir 4, 2009, i the thiwiwec m’uyero, Les jeunes s’interrogent : Comment trouver du plaisir à lire la Bible ? (Acopo timo ang’o kara anwang’ mutoro i som para mi Biblia?) Kara imediri nitimo tic pi both peri giri, ukwayu itim ponji peri ma segi man inyam i lembe m’ibeponjone.​—Som Zaburi 119:105.

RWO PIRE TIE TEK

10. Pirang’o Jakristu m’ulimo batizo ucikere nirwo?

10 Ka wabeponjo Biblia, nwang’u wabewinjo Yehova, man ka waberwo, nwang’u wabeweco i bang’e. Wacikara ngo nineno rwo kende kende ni ng’iyo moko kumeni, kunoke nineno nia etie yo ma ketho ng’atini winjere maber man ma ketho lembe pare bedo miero. Rwo utie niweco ku Jacwic. Kepar in giri nia Yehova ngi ubemito ewinj lembe m’ibeyero! (Som Jufilipi 4:6.) Pieno, ka cwinyi ung’abere iwi lembe moko ci, Biblia uyero nia “redh ter peri wi Yehova.” (Zaburi 55:22) Umego ku nyimego ma dupa gicopo yero iri nia juk maeni ukonyogi. Man ecopo konyo in de!

11. Pirang’o icikiri nifoyo Yehova saa ceke?

11 Re wacikara ngo nirwo kende kende pi nikwayu kony i bang’ Yehova. Biblia uyero kumae: “Wubed ma wufoyo foc.” (Jukolosai 3:15) Saa moko peko ma wabekadhu kud i ie dieng’o cwinywa lee akeca, man ketho wiwa wil ikum bero ceke ma wanwang’u i kwo mwa. Pieno, ketim kumae: Kubang’ ceng’, bed ipar iwi lembe adek m’icopo foyo Yehova pigi, e i ng’eye foye. Aradu moko ma nyinge Abigail, m’ulimo batizo nwang’u etie ku oro 12 uyero kumae: “Anwang’u nia Yehova re m’uromo wadwok ire foyofoc nisagu ng’atu moko ci i polo kud i ng’om ceke. Wacikara nifoye saa ceke pi giramia m’emio iwa.” Saa moko Abigail bepenjere ku penji ma en de ewinjo awinja kumae: “Kan urwo de aceu man afoyo Yehova pi lembe marom m’afoye pire tin, nwang’u dong’ lembe mange mbe m’acopo foye pire?” *

BERO MI LEMBE M’IKADHU KUD I IE IN GIRI

12, 13. Idaru bilo bero pa Yehova in giri nenedi, man pirang’o ubekwayu ing’ei kite ma Yehova udaru konyi ko?

12 Kony ma Yehova umio ni Ubimo Daudi uketho eciro peko dupa. Pieno, lembe ma Daudi ukadhu kud i ie en gire ucwale niyero kumae: “A wubil wunen de ya Yehova e ber: mugisa ni ng’atu m’upondo i bang’e.” (Zaburi 34:8) Giragora maeno ubenyutho nia wacikara nibilo wan giwa bero pa Yehova. Kan ibesomo Biblia ku girasoma mwa ma tung’ tung’, man ibecokiri i coko mwa, ibing’eyo kite ma Mungu ukonyo ko jumange kara gimediri nigwoko bedoleng’ migi. Re kinde ma mer peri ku Yehova ucaku bedoko tek, icikiri ning’eyo kite ma Yehova ubekonyo ko in de. Nyo in giri de idaru bilo nia Yehova tie ber?

13 Jakristuman udaru bilo kokoro bero pa Yehova i kwo pare i kite masegi. Yehova ubekwayu ng’atuman ubed ku mer ma ceng’ini kude man ku Wode. Yesu uyero kumae: “Ng’atu moko mbe ma copo bino i bang’a, tek Wego m’uora kupeye ngo.” (Yohana 6:44) Nyo ing’eyo nia Yehova utelo in i bang’e? Kunoke nyo ibeparu kumae: ‘Yehova utelo junyodo para re m’ibang’e, an abelubo para tokgi’? Poi nia niai m’ithiero kwo peri ni Yehova man ilimo batizo, ithebo the mer ma peri giri ku Yehova. Biblia uyero kumae: “Tek ng’atu moko maru Mungu, e ng’atuno Mungu ng’eye.” (1 Jukorinto 8:3) Dong’ ubekwayu saa ceke ibed inen kabedo ma Yehova ukethi i ie i dilo pare ni gin ma pire tek.

14, 15. Rweyo lembanyong’a copo ketho yioyic peri doko tek nenedi?

14 Bende, idaru bilo bero pa Yehova saa m’emio iri tegocwiny m’ikoro ko pi yioyic peri ni jumange i tic mi rweyo lembanyong’a kunoke i somo. Re saa moko ecopo bedo iri tek nirweyo ni awiya wedu mi somo. Lworo copo negi nia gibiyero ang’o. Lworo ne copo negi magwei, asagane tek ibemito koro pi yioyic peri i wang’ udul dhanu. Dong’ ang’o ma copo konyi?

15 Par cuu nia pirang’o itie ku yioyic i lembe m’iponjo. Tekene telowic ma konyojo pi ponji, ma tie i jw.org nwang’ere i dhok peri, tii kugi. Eno copo konyi niparu cuu mandha iwi lembe m’iponjo, niparu bende nia pirang’o itie ku yioyic iwi ponjine, man kite m’icopo koro kogi ni jumange. Kan iyio andhandha lembe m’iponjo man iyikiri maber, ibibedo kud ava mi koro pi Yehova ni jumange.​—Yeremia 20:8, 9.

16. Ang’o ma copo mio iri tegocwiny mi koro pi lembe m’iponjo?

16 Kadok ilar iyikiri maber i wang’e de, re asu lworo copo negi nikoro pi lembe m’iponjo ni jumange. Nyamego moko m’ulimo batizo ku oro 13, ma kawoni utie ku oro 18 uwacu kumae: “Ang’eyo lembe m’aponjo, ento saa moko niyere ku dhoga bejai ira.” Pieno, nyamego maeno bepimo ninyutho pi lemandha i kite m’eweco ko nja, man ma kume ukwio maber. Ewacu kumae: “Awiya wada mi somo gikoro yot yot pi lembe ma gibed gitimo. An de anwang’u nia acikara nitimo ve gin. E aroyo wec moko kumae ikind wec migi: ‘Nindo moko kinde m’abino ponjo Biblia ku ng’atu moko, a . . .’ E amedara ku wec. Kadok nwang’u wec m’akoro igi ne utie ngo wang’ acel lembe m’uneno Biblia de, wang’ mapol gibed gimito ging’ei nia i andha abed atimo ang’o saa m’abeponjo Biblia ni dhanu. Saa moko gibed gipenjo penji iwi lembene. Kan abemedara nitimo kumeno, lembe doko ira yot, man i ng’eye, awinjara maber kwa!”

17. Lembang’o mange ma copo konyi nikoro pi yioyic peri ni jumange?

17 Kinde ma dhanu mange gineno nia andha ibekwanu kugi man ibeworogi, gicopo wori ku ponji peri de m’umbe lembe moko. Nyamego moko ma nyinge Olivia, m’ulimo batizo nwang’u fodi etie nyathin, ma kawoni dong’ etie ku oro 17 uwacu kumae: “Lworo ubed unega wang’ mapol nia tek aroyo lembe mi Biblia ikind wec, jumange bineno ve nia dong’ dini udaru dhonga.” I ng’eye, eloko nen pare. Kakare niketho wie akeca iwi lworo ma benege, eparu kumae: “Aradu ma dupa ging’eyo ngo lembe acel de iwi Jumulembe pa Yehova. Wani kendwa re ma watie Jumulembe ikindgi. Pieno timo mwa re ma copo ketho gijolo lembe mwa kunoke gikwere. Dong’ ka watie julworo kunoke julewic, kunoke kan ebed ebedo iwa tek nikoro pi yioyic mwa, kunoke nyo kumwa bemiel ka wabeweco ke? Lembe maeno re ma biketho gibineno nia wan de nibedo Jumulembe ubenyang’uwa ngo. Pieno, gicopo cayu wec mwa pilembe wambe ku tegocwiny. Re ka wakoro pi yioyic mwa ma kumwa poto man ma cwinywa tek, man ka wabed watimo kumeno i wec mwa ma nja, gibitundo niworowa.”

MEDIRI NITIMO TIC PI BOTH PERI GIRI

18. Icikiri nitimo ang’o kara imediri nitimo tic pi both peri giri?

18 Waai waponjo nia kara itim tic pi both peri giri, ubekwayu itim kero ma lee dit. Icikiri nisomo Biblia man ninyamu i lembe m’ibesomone, nirwo i bang’ Yehova man niparu saa ceke iwi lembe m’edaru timo pi nikonyi in giri. Kan ibetimo kumeno, ibibedo ma cwinyi tek nia Yehova tie jarimbi, man ibibedo kud ava ma lee mi koro pi lembe m’iponjo ni jumange.​—Som Zaburi 73:28.

19. Pirang’o ubekwayu imiiri zoo pi nitimo tic pi both peri giri?

19 Yesu uyero kumae: “Tek ng’atu moko yenyo elub ng’eya, dong’ ekwere gire, eting’ yen [mi can] pare de, elub ng’eya.” (Matayo 16:24) Kan ibemito ilub tok Yesu, ubekwayu ithier kwo peri ni Yehova man ilim batizo. Re batizo utie kende kende acaki mi kwo maber ma yawe mbe kawoni, man ebiteri nitundo i kwo ma rondo ku rondo i ng’om ma nyen ma Mungu ung’olo. Pieno, miiri ku tegoni ceke pi nitimo tic pi both peri giri!

^ Pi ning’eyo lembe lee, yab jw.org i the thiwiwec “Les jeunes s’interrogent: Pourquoi devrais-je prier ?” man som bende i ie karatasi ma tung’ tung’ mi ponji.