Nen video ma nwang'ere

Pirang’o ukwayu nirwo ku nying’ Yesu?

Pirang’o ukwayu nirwo ku nying’ Yesu?

YESU ubed uweco pi rwo wang’ ma pol. I rundi m’ekwo i iye, judong dini mi Juyahudi gibed girwo “i akara yo ma dongo.” Pirang’o? “Kara dhanu unen gi.” Gibed gimito dhanu unen ya gibetimo lembe mi dini migi kubang’e kubang’e. Ju ma dupa m’i kindgi gibed girwo rwo ma boco, gidwogo iwi lembe acel wang’ udul, ve nia “ni kum wec migi ma lee” re ma rwo migi copo winjere. (Matayo 6:5-8) Yesu nyutho nia kit timo maeno tije mbe, man ekonyo dhanu m’adundegi leng’ ning’eyo gin m’ukwayu kud gitim kinde ma giberwo. Re eponjogi ku lembe mange de m’uweko kite m’ukwayu ngo girwo ko.

Yesu uponjo nia i rwo mwa, wacikara ninyutho nia wamito nying’ Mungu udok leng’, Ker pare bin, man yeny pare utimere. Yesu uponjo bende nia etie rac ungo nikwayu Mungu ukonywa i lembe mwa giwa. (Matayo 6:9-13; Luka 11:2-4) Emaku lapor dupa pi ninyutho nia ka wamito Yehova uwinj rwo mwa, wacikara nikwaye areri, nibedo ku yiyoyic man nibedo ku jwigiri. (Luka 11:5-13; 18:1-14) M’uweko wec, eponjo akecane ku timo.​—Matayo 14:23; Marko 1:35.

Ma jiji mbe, ponji maeno ukonyo julub pa Yesu nirwo cuu magwei. Ento Yesu kuro nitundo uthieno ma tokcen mi kwo pare, kan emiyo ponji ma pire tek lee ni julubne iwi rwo.

“Alokaloka ma lee i lembe m’uneno rwo”

I diewor ma tokcen mi kwo pa Yesu iwi ng’om, etimo saa ma lee m’ebetielo cwiny jukwenda pare ma gigwoko bedopwe migi. Eno ubino saa ma ber mandha mi nyutho igi lembe moko ma nyen. Yesu uwacu igi kumae: “An a yo, lemandha man kwo. Ng’atu moko mbe ma copo bino i bang’ Wego, ndhu nikadhu kud i bang’a kende.” I ng’eye, eng’olo igi lembe moko m’umiyo igi genogen, ewacu kumae: “Gin moko ci ma tek wukwayu ku nyinga, abitimo gin maeno kara Wego unwang’ dwong’ ni kum Wod. Tek wukwayu gin moko ci ku nyinga, abitime.” Kinde m’edhingo daru wec pare, ewacu kumae: “Nitundo kawoni fodi wukwayu ngo kadok gin acel de ku nyinga. Wukway man wubinwang’u, kara anyong’a mwu upong’.”​—Yohana 14:6, 13, 14; 16:24.

Wec maeno pire bino tek lee. Diksioner moko m’ukoro i wec mi Biblia uyero nia, wec maeno ubino “alokaloka ma lee i lembe m’uneno rwo.” Yesu uyero ngo nia juwir wi rwo udok i bang’e kakare nicidho i bang’ Mungu. Ento ebedo yabu yo ma nyen ma jucopo weco ko i bang’ Yehova Mungu.

I andha, saa ceke Mungu bewinjo rwo mi jutic pare ma gigwoko bedopwe migi ire. (1 Samwil 1:9-19; Zaburi 65:2) Ento i rundi ma con, kinde m’etimo lembariba mi Cik ku nyithindho mir Israel ci, ugam ukwayu ging’ey nia, kara rwo migi uwinjere, gicikiri niyiyo nia Israel utie thek ma Mungu ung’iyo. I ng’eye, kinde ma Suleman ugiero hekalu, ugam ukwayu ginen hekalune ni kaka ma Mungu ung’iyo pi nitimo thier ire. (Poi mi Cik 9:29; 2 Lemkei 6:32, 33) Ento ayi maeno mi woro Mungu ubino pi saa moko kende. Jakwenda Paulo ukiewo nia Cik ma Mungu ugam umiyo ni Israel, man lam ma gibed githiero i hekalu ubino “tipopiny mi gin ma ber ma bibino, ento [ebino] ngo piny mandhane.” (Juebrania 10:1, 2) Pieno ugam ukwayere nia tipopiny uwek kaka ni pinyne mandha ca. (Jukolosai 2:17) Niai i oro 33 i ng’ei nyoliri pa Yesu, dong’ winjiri pa ng’atini ku Yehova ujengere ngo iwi woro Cik pa Musa. Ento ejengere iwi nyutho woro ni ng’atu ma Cikne ular unyutho pire, niwacu Yesu Kristu.​—Yohana 15:14-16; Jugalatia 3:24, 25.

Nying’ “m’usagu nying’ mange ceke”

Yesu unyutho iwa ayi ma ber m’usagu zoo ma wacopo coro ko i vut Yehova. Ewacu nia en etie jarimo ma cuu dit m’uyabu yo kara Mungu uwinj rwo mwa man edwok kawang’e. Lembang’o m’uketho Yesu utimo lembe maeno piwa?

Calu ma wan ceke wanyolara i dubo, tic mwa kadi giramia mwa acel de mbe ma copo lwoko cilo mi dubo kud i kumwa, kunoke ma copo miyo iwa twero mi bedo ku mer ma ceng’ini ku Yehova, Mungu mwa m’umbe ku dubo. (Jurumi 3:20, 24; Juebrania 1:3, 4) Ento Yesu uthiero kwo pare m’umbe ku dubo, kumeno re m’eculo pi dubo mi dhanu ceke ma gicopo maru girib kindgi ku Mungu. (Jurumi 5:12, 18, 19) Kawoni dong’ dhanu ceke ma gibemito dubo migi uwekere gicopo bedo ku timo ma leng’ i wang’ Yehova, man giromo “weco ku tegocwiny” i bang’ Mungu, re kende kende tek gibenyutho yiyoyic i lam ma Yesu uthiero, man giberwo ku nyinge.​—Juefeso 3:11, 12.

Kinde ma waberwo ku nying’ Yesu, nwang’u wabenyutho nia wayiyo nia epong’o lembe adek m’ulubo e, kara yeny pa Mungu utimere: (1) Etie “Nyathi rombo pa Mungu,” m’uthierere kara dubo mi dhanu uwekere. (2) Yehova uketho ecer man kawoni etie “jalam ma dit” m’ubeketho dhanu unwang’ bero mi jamgony. (3) En kende m’etie “yo” ma wacopo coro ko i vut Yehova nikadhu kud i rwo.​—Yohana 1:29; 14:6; Juebrania 4:14, 15.

Kinde ma waberwo ku nying’ Yesu, nwang’u wabeyunge. Eno tie yung ma kakare, pilembe yeny pa Yehova utie nia “i nying’ Yesu cong ceke urum . . . man leb ceke utuc kamaleng’ nia Yesu Kristu en e Rwoth pi dwong’ pa Mungu ma Wego.” (Jufilipi 2:10, 11) Ento m’usagu zoo, ka waberwo ku nying’ Yesu, nwang’u wabeyungo nying’ Yehova m’umiyo Wode pi bero mwa.​—Yohana 3:16.

Wacikara nirwo ‘adundewa ceke,’ ento ungo ve wabetero lembe ku wiwa

Kara wanyang’ nia Yesu utie ku dito ma lee, Biblia utiyo ku nying’ mi dito, man nying’ mange de pi nilwong’e. Nying’ne konyowa ninyang’ nia karaman bero tie dupa dit ma wacopo nwang’u nikum lembe ma Yesu udaru timo, m’ebetimo kawoni, ku ma fodi ebitimo atima. (Nen sanduku ma thiwie tie, “ Dito ma lee ma Yesu utie ko.”) Andha, Yesu unwang’u “nying’ m’usagu nying’ mange ceke.” * Dito ceke umiyere ire, nik’ebed mi polo kadi mi ng’om.​—Jufilipi 2:9; Matayo 28:18.

Kud ebed kende ni gin m’ung’iyo i dhogwa

M’umbe jiji, tek wabemito Yehova uwinj rwo mwa, wacikara nirwo ku nying’ Yesu. (Yohana 14:13, 14) Re ukwayu ngo wabed wayer wec ma nia “ku nying’ Yesu” pilembe etie gin m’ung’iyo i dhogwa. Pirang’o?

Kenen lapor moko. Ka jadit tic moko uoro iri barua, icopo nwang’u judaru baruane ku wec ma jubed judaru ko barua, ku lapor, nia “wameri lee.” Nyo wec maeno binyutho nia jadit ticne umeri lee andha, kunoke nyo jukiewo ndhu wec ma jubed judaru ko barua? Kinde ma wabetiyo ku nying’ Yesu i rwo mwa, ukwayu ebed iwa gin ma pire tek lee, ento ungo calu wec mi thum pa barua m’uai i bang’ jadit tic moko. Kadok ukwayu wabed warwo “areri” de, re wacikara nirwo kud ‘adundewa ceke,’ ento ungo ve wabetero lembe ku wiwa.​—1 Juthesaloniki 5:17; Zaburi 119:145.

Dong’ icopo timo ang’o kara wec ma nia “ku nying’ Yesu” kud ibed iri kende kende ni gin m’ung’iyo i dhogi? Keting’ saa inyam lembe iwi kite ma beco pa Yesu. Par pi lembe m’edaru timo iri, man m’etie ayika nitimo. E kinde m’iberwo, foy Yehova man pake pi kite m’egam etiyo ko Wode i ayi ma wang’u ijo. Kan itimo kumeno, ibiyiyo ma cwinyi tek nia lembe ma e ma Yesu ung’olo bitimere andha: “Ka wukwayu Wego ku gin moko ci, ebimiye iwu ku nyinga.”​—Yohana 16:23.

^ par. 14 Nimakere ku diksionner moko (Expository Dictionary of New Testament Words, ma Vine uwodho), wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “nying’” copo nyutho “gin ceke ma nying’ uketho i iye: dito, kura, yung, copo, [ku] bero.”